Postoji mnogo opšte prihvaćenih ideja o tome šta je potrebno za uspjeh neke osobe. A opet, neke od najuspješnijih osoba često su one za koje niko to ne bi rekao.
Istraživači koji proučavaju edukacijske procese otkrivaju kako oni koji diplomiraju kao najbolji u klasi nerijetko postaju prosječni u svojoj karijeri.
Međutim, uspjeh je sigurno predvidiv u određenoj mjeri i osobine koje doprinose istrajnosti, koja je potrebna na putu prema uspjehu, zajedničke su većini ljudi, piše Manager.ba.
Ovdje navodimo osam takvih osobina koje je nauka identifikovala posljednjih godina.
1. Sposobnost odgađanja zadovoljstva
Volter Mičhel, profesor sa Stenforda, objavio je 1972. godine istraživanje u kojem je djeci ponudio kolačić i rekao im da će, ako ne pojedu taj kolačić kada on napusti sobu, već pričekaju da se on vrati – dobiti još jedan.
U originalnoj verziji, istraživanje se trebalo baviti samo problemom odlaganja zadovoljstva, no ono je u narednim decenijama rezultiralo i drugim zanimljivim otkrićima.
Džejm Klir sumirao je rezultat na sljedeći način: Deca, koja su bila spremna da čekaju drugi kolačić, ostvarivala su više rezultate na prijemnim ispitima kao i više akademske rezultate, imala su nižu stopu zloupotrebe narkotika, nižu stopu pretilosti, bila su sposobnija da se nose sa stresom, imala su bolje socijalne vještine i uopšteno bolje rezultate u nizu drugih pokazatelja.
Pokazalo se da im je bolja kontrola impulsa donijela više od samo jednog kolačića: uskraćivanje trenutnog zadovoljstva doprinijelo je ostvarenju mnogo važnijih dugoročnih uspjeha.
2. Savjesnost
Savjesni ljudi izvrsno su organizovani i odgovorni. Oni sami sebe shvataju ozbiljno, planiraju, kontrolišu svoje impulse, i to s dobrim razlogom. Ova osobina ima zapanjujuće visoku stopu korelacije s uspjehom.
Istraživanja su pokazala da savjesnost utiče na mnoge aspekte uspjeha – od plate do zadovoljstva poslom, kao i na sposobnost pronalaska posla i njegova zadržavanja.
3. Vjerovanje u slobodnu volju
Roj F. Baumeister proučavao je šta se događa kada ljudi izgube vjeru u vlastitu sposobnost izbora. Otkrio je da, kada ljudi prestanu da misle da imaju kontrolu nad svojim životom, djeluju manje odgovorno i brže se prepuštaju svojim instinktima. Njegovo istraživanje pokazuje da će ljudi koji vjeruju u sudbinu, za razliku od slobodne volje, vjerovatnije varati, djelovati agresivno i biti manje ljubazni prema drugima.
Snažno vjerovanje u slobodnu volju ima pozitivan uticaj na mnoga područja čovjekovog života – od performansi u karijeri do borbe protiv zavisnosti.
Vaša lična filozofija utiče na svaki dio vašeg života pa je stoga presudno razmisliti šta doživljavate kao “pokretač promjene”.
4. Njegovanje “otvorene mreže”
Negovanje “otvorene mreže” odnosi se na druženje s različitim grupama ljudi. Oni koji preferiraju “zatvorene mreže” gotovo se isključivo druže s osobama koje su im vrlo slične, što može imati dugoročne negativne učinke.
Mihael Simons, saradnik Forbsa kaže: “U decembru 2013. godine razgovarao sam s jednim od najboljih svjetskih naučnika koji se bavi društvenim mrežama, Ronom Burtom. Tokom razgovora, pokazao mi je grafikon koji je u potpunosti preokrenuo moje shvatanje uspjeha. Zaključak? Mnoga stručna istraživanja govore kako je njegovanje “otvorene mreže” najbolji predskazatelj uspjeha u karijeri.
Što više na grafikonu idete udesno, idete prema zatvorenoj mreži, to češće slušate iste ideje koje stalno iznova potvrđuju ono u što već vjerujete. Kada na grafikonu idete ulijevo, idete prema otvorenoj mreži što znači da ste više izloženi novim idejama. Ljudi koji su na levoj strani grafikona, znatno su uspješniji od onih s desne strane”.
5. Poteškoće u djetinjstvu
Ne čini se vjerovatnim da bi poteškoće mogle doprinijeti nečijem uspjehu, a ipak ćete primijetiti da mnogi uspješni ljudi potiču iz sredine koje je bila daleko od idilične.
To možemo posmatrati kroz pojam “koeficijenta nošenja s poteškoćama”, koji govori o načinu na koji ljudi odgovaraju na životne izazove.
Ljudi koji su se ranije suočavali s poteškoćama, bolje su pripremljeni za suočavanje s njima. Osim toga, motivisaniji su da poboljšaju svoje trenutne okolnosti.
Ljudi koji nisu imali poteškoća u ranijem razdoblju, često nemaju tako snažnu potrebu za promjenom. Iako se poteškoće u djetinjstvu povezuju s nizom problema u odrasloj dobi, one često mogu biti motivacija za uspjeh.
6. Veliki interes za čitanje
Fraza “readers become leader” postoji s dobrim razlogom. Ljudi koji vole da čitaju, često su inteligentniji, kreativniji i imaju bolje razvijenu empatiju.
Čitanje pozitivno utiče na veze u mozgu i njegovo funkcionisanje, a isto tako dozvoljava neprestano “dobijanje” novih informacija. Možete za nedjelju dana pročitati knjigu s mnoštvom novih informacija koje je neki stručnjak prikupljao čitav život.
Radite li to, konstantno povećavate svoj kapacitet te se tako kontinuirano razvijate.
7. Uspjeh u prošlosti
Ponašanje u prošlosti pouzdan je pokazatelj budućeg ponašanja. Isto važi i za uspjeh. Ljudi koji ostvaruju svoje male pobjede, grade samopouzdanje i dobijaju potreban podsticaj da nastave dalje.
Doktor Arno van de Rijt, koji je sproveo istraživanje o ovoj temi na “Institute for Advanced Computational Science” u Stony Brooku, rekao je: “Teorijski je teško potvrditi ‘uspjeh stvara uspjeh’ efekat jer postoji vjerovatnoća da uspjeh jednostavno reflektuje nečije sposobnosti. Da bismo otkrili odakle dolazi uspjeh, radili smo eksperimente u kojima je vještačka inteligencija pomagala jednoj grupi ljudi, a drugoj ne. U stvarnom životnom okruženju nekim ljudima smo ‘dali uspjeh’ i otkrili da su ti, nasumice izabrani ljudi, u konačnom bili uspješniji od drugih kojima nije pružen taj povlašćeni tretman”.
Istraživači su koristili rezultate ovog istraživanja da bi istakli važnost “malih podsticaja” i pozitivne intervencije u ranim razdobljima života.
8. “Grit” – strast i upornost
Nakon što ga je Angela Dukvort popularizovala u istoimenoj knjizi, pojam “grit” se posljednjih godina često koristi. Taj pojam je jedan od načina da se izrazi nečija upornost, ili, kako to objašnjava Forbsova saradnica Ejmi Morin, mentalna snaga.
Dok neki ljudi smatraju da je u uspjehu neke osobe ključan talent, istraživanje pokazuje da talent u stvarnosti čini tek manji dio uspjeha. To nam govori da je uspjeh neke osobe u potpunosti zavisan od stepena korišćenja tog talenta.
Dr. K. Anders Erikson je na temelju svojih istraživanja zaključio: “Razlike između vrhunskih performera i ljudi prosječnih performansi nisu nepromjenjive, nema “enetski definisanog talenta”. Umjesto toga, ove razlike odražavaju cjjjeloživotno razdoblje ispunjeno svesnim naporima u smeru razvoja performansi.
Pojam “grit” izražava volju pojedinca da izdrži i neugodne situacije na svom putu prema cilju.
On pokazuje nečiju sposobnost da ne teži udobnosti, već da ostane fokusiran na svoju viziju podnoseći povremenu neugodu bez koje je nemoguće ostvariti bilo kakav uspjeh.
