Sankcije za sve firme ili osobe koje su na bilo koji način povezane s izgradnjom Sjevernog toka 2

SAD svim sredstvima žele da spriječe završetak gasovoda Sjjeverni tok 2. Ko god ima veze s tim projektom, pa čak i njemački državni organi, taj može da računa sa sankcijama Vašingtona.

Gasovod Sjeverni tok 2 je već gotovo dovršen. Od 2.360 kilometara cijevi, položeno je 2.200.

Ali od kraja prošle godine radovi stoje. Pod pritiskom američke vlade i prijetnjom sankcijama, s gradilišta se povukla holandska kompanija Allseas, čiji su specijalni brodovi neophodni za polaganje cijevi za gasovod na dnu Baltika.

Prijetnje uništenjem

Kako izgleda pritisak Vašingtona? Klaus Ernst iz njemačke stranke Ljevice predsjednik je Odbora za privredu Bundestaga i dobro zna o kakvim prijetnjama se radi. On citira sadržaj jednog pisma koje su dva američka senatora poslala holandskoj kompaniji. U pismu se prijeti da će firmi, ako se ne povuče sa izgradnje Sjevernog toka 2, biti zamrznuta sva imovina u SAD, zabranjene transakcije preko američkih banaka, a njihovim radnicima neće biti izdavane radne vize za SAD.

Prijeti se čak i za slučaj da “Olsiz” u prelaznom roku pokuša ipak nekako da dovrši projekt. “U slučaju pokušaja dovršetka gasovoda uništili bi svoju vrijednost na tržištu dionica i finansijsko preživljavanje vaše kompanije”, stoji u pismu dvojice senatora.

Napad na državni suverenitet

Holandska kompanija se povukla i – radovi su stali. Doduše postojali su planovi da se tih posljednjih nekoliko kilometara dovrši uz pomoć ruskih brodova, ali Vašington to sad pokušava da spriječi zakonom koji je u pripremi i koji se zove Protecting Europe’s Energy Security Clarification Act. Zakon podržavaju i Republikanska i Demokratska stranka, a on predviđa sankcije za sve firme ili osobe koje su na bilo koji način povezane s izgradnjom Sjevernog toka 2. U to ne spadaju samo preduzeća na slobodnom tržištu nego i, kako objašnjava Ernst, njemačke državne službe, one koje npr. izdaju dozvole potrebne na gradilištu.

“To je direktan napad na pravni sistem Evrope, na suverenitet Njemačke i Evrope, i kosi se s međunarodnim pravom”, kaže Ernst. Dakle, državni službenik koji je povezan s izdavanjem neke od dozvola za Sjeverni tok 2 tako može da računa da će biti lično sankcionisan – recimo neće mu biti omogućen ulazak u SAD.

Da li je zakon gotova stvar?

Klaus Ernst traži oštru reakciju njemačke vlade, zalaže se da se diplomatski predstavnik SAD u Njemačkoj pozove na razgovor i da se pretnje Vašingtona proglase za “neprijateljski čin”. Ernst zahtijeva reakciju i od Evropske komisije, jer gasovod doduše povezuje Rusiju i Njemačku, ali u projekat su uključene još četiri članica EU. Gas iz tog gasovoda trebalo bi da poteče do Češke i ostalih evropskih država.

Ernst smatra da bi njemački ministar privrede Peter Altmajer, zajedno s nadležnim komesarima Evropske komisije, trebalo da otputuje u Vašington i tamo “nedvosmisleno” predstavi stavove Njemačke i EU. Kao krajnje sredstvo, smatra, moguće su i carine na američki gas, kao i sankcije protiv američkih političara.

Mihael Harms, direktor Odbora njemačke privrede za saradnju s istočnom Evropom ipak ne želi ide tako daleko i odbacuje ideju o kontrasankcijama. On doduše podržava zahtjeve Klausa Ernsta za političkim mjerama, ali ne vjeruje da će one zadržati Vašington. On zato traži finansijski “zaštitni kišobran” njemačke vlade i Evropske unije za projekat Sjevernog toka 2.

“To bi bila dobra mjera koja bi Vašingtonu pokazala da njihove sankcije nemaju efekta”, smatra Harms. Pored finansijske, politika bi mogla da obezbijedi i pravnu podršku napadnutom projektu.

Nova dimenzija eskalacije

I predstavnici politike i predstavnici privrede složni su u ocjeni da te vanteritorijalne prijetnje sankcijama – što praktično znači primjenu američkih zakona i van teritorije SAD – predstavljaju novu dimenziju u eskalaciji napetosti između Berlina i Vašingtona. “Mi ne smijemo da popustimo”, kategoričan je Klaus Ernst.

Mihael Harms je, kako kaže, prjie izbijanja pandemije korona-virusa, u više navrata boravio u SAD gdje je vodio brojne razgovore. I on smatra da stav Vašingtona ne ide samo u smjeru želje da se što više američkog gasa proda Evropi. Za američke političare, pa tako i za Demokrate, riječ je o kažnjavanju Rusije, između ostalog i zbog miješanja u posljednje izbore u SAD. No, kako kaže Harms, Amerikancima bi stalno trebalo ponavljati da oni doduše imaju pravo da slijede svoje spoljnopolitičke ciljeve, ali da time ne smiju istovremeno da nanose štetu svojim saveznicima.

IZVOR: DEUTSCHE WELLE

Check Also

Švajcarski planinski trezor za čuvanje bogatstva

Švajcarska, nadaleko poznata kao bastion diskretnog, sigurnog bankarstva, uskoro će svjetskim bogatašima ponuditi još jedan …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *