Poseban način na koji se Švedska borila protiv korone sa dobro posjećenim kafićima, restoranima i otvorenim školama i vrtićima, čini se, nije se isplatio.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prognozirala je da će Skandinavci vidjeti negativan ekonomski učinak od 6,7 posto za 2020. godinu, što je gore, recimo, od predviđanja za Austriju (minus 6,2 posto).
Postavlja se pitanje kako je moguće da zemlja bilježi veći pad uprkos tome što je imala otvoreno poslovanje.
Odgovarajući na ovo pitanje, austrijski Kurier navodi kako tek na drugi pogled postaje jasno da postupanje s virusom corone nije bilo toliko različito.
Da biste to razumjeli, potrebno je znati razlike u mentalitetu, objašnjava Albrecht Zimburg, poslovni predstavanik WKÖ-a u Stockholmu:
– Kad stručnjak daje preporuku u Švedskoj, to se ne smatra neobavezujućim, već uslovom. To znači da, iako je bilo malo zabrana i nije bilo policijske kontrole, većina stanovništva držala se preporuka na daljinu ili je ostala kod kuće. Za “ugodne” slike iz restorana bila je odogovorna mlađa, urbana, često bolja ciljna grupa, navodi list i dodaje da josim toga treba imati na umu da je sa 46 posto svog izvoznog udjela u BDP-u, Švedska gotovo jednako izvozna kao Austrija.
