Sezonski prilagođeni BDP 27-članog EU-a pao je u prvom tromjesečju za 3,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, pokazuju najnovije procjene Eurostata.
Eurostat je time ublažio procjenu od sredine maja prema kojoj je ekonomija EU-a u prva tri ovogodišnja mjeseca pala 3,3 posto.
Na nivou eurozone, BDP je u prvom tromjesečju smanjen za revidiranih 3,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Prema procjeni iz maja, pad je iznosio 3,8 posto.
Riječ je o najvećem padu u oba područja od početka vremenskog niza 1995. godine, navodi se u izvještaju.
U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju BDP je u EU i eurozoni porastao za po 0,1 posto, pokazuje najnoviji izvještaj.
U Hrvatskoj je, prema provizornom podatku, BDP u prvom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca smanjen za 1,2 posto. U četvrtom kvartalu 2019. prema provizornom je podatku BDP porastao za 0,4 posto.
Pad na godišnjem nivou najveći od 2009.
Na godišnjem nivou BDP je na nivou 27-članog bloka u prvom kvartalu 2020. pao 2,6 posto, u skladu s procjenom iz maja. U četvrtom tromjesečju 2019. porastao je 1,2 posto.
Za 0,1 procenat snižena je procjena pada BDP-a eurozone, na 3,1 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju BDP eurozone porastao je jedan posto.
Riječ je o najvećem padu BDP-a na godišnjem nivou u oba područja od 3. kvartala 2009. godine, navodi se u Eurostatovu izvještaju .
Među zemljama Evropske unije čijim je podacima Eurostat raspolagao rast aktivnosti na tromjesečnom nivou bilježile su samo Irska, od 1,2 posto, Bugarska i Rumunjska, s rastom od 0,3 posto, te Švedska, s rastom od 0,1 posto.
Najviše je na tromjesečnom nivou pao BDP Francuske i Italije, za po 5,3 posto. Slijede Španija i Slovačka s padom za 5,2 posto.
Na godišnjem nivou najveći je pad BDP-a prema podacima kojima je Eurostat raspolagao bilježila Italija, od 5,4 posto, te Francuska, za pet posto. Najveći rast BDP-a na godišnjem nivou imala je Irska, od 4,5 posto, prenosi SEEbiz.eu.
