Osjetan pad srpske privrede u aprilu

U aprilu su se efekti pandemije koronavirusa na privredu Srbije ispoljili u punoj mjeri, ističe se u najnovijem broju biltena “Mjesečne analize i trendovi” (MAT).

U osjetnom tekućem i međugodišnjem padu su industrijska proizvodnja, spoljnotrgovinska razmjena i unutrašnja potrošnja, u zastoju je i saobraćaj, a zastojem turizma je pojačan zastoj ugostiteljskih usluga koji je i inače izazvan prekidom komunikacija među stanovništvom zbog virusa.

Investiciona aktivnost nije zaustavljena, ali je bitno usporena, konstatuje se u biltenu.

Autori MAT ističu da je ukupna industrijska proizvodnja u aprilu međugodišnje smanjena za 16,6 odsto, tako da je i kumulativni rast za prva četiri mjeseca prešao u negativnu zonu – nakon porasta u prvom tromjesečju od 4,4 odsto, u periodu januar-april zabeležen je pad od 0,8 odsto.

Sektor u kome je izazvan ovakav pad ukupne industrijske proizvodnje je prerađivačka industrija, sa međugodišnjim padom u aprilu od 19,9 odsto, i u periodu januar-april od 0,6 odsto.

Kako se ističe u MAT, djelimičan oporavak industrijske proizvodnje u maju je vjerovatan, i na to upućuju i rezultati majske ankete u više od 1.300 preduzeća u Srbiji. U prilog tome ide i podatak da preko polovine posmatranog uzorka očekuje rad u maju mjesecu na nivou punog intenziteta ili jačeg, dok će 15 odsto preduzeća raditi povećanim kapacitetom.

Međutim, taj će oporavak biti samo djelimičan, jer je veliki broj preduzeća najavio da će raditi sa dvije trećine ili polovinom kapaciteta ili će raditi sa minimalnim kapacitetom ili uopšte neće raditi.

Sem toga, oporavak može biti samo djelimičan ne samo zbog tražnje u zemlji, već posebno zbog problema u zemljama koje su naše glavne izvozne destinacije ili glavni dobavljači.

Izvoz je u aprilu vrijedio oko milijardu eura ili 28,9 odsto manje nego u istom mjesecu 2019, a uvoz je vrijedio 1,4 milijarde eura, ili 28,1 odsto manje.

To su najmanje mjesečne vrijednosti od januara 2017. i najveći godišnji pad posle početka 2009. godine. Desezonirani pad u jednom mjesecu je uopšte najveći u posljednje dvije decenije pa i od onih padova iz kriznog perioda 2008-2009, ističe se u MAT.

Posebno je naglašen podatak da je izvoz u Njemačku međugodišnje pao za 62 miliona eura, ili 35 odsto, a izvoz u Italiju za 107 miliona eura, ili 62 odsto.

Kumulativni međugodišnji porast vrijednosti prometa u trgovini na malo u periodu januar-april 2020. sveden je na 2,7 odsto, jer je u aprilu uslijedio međugodišnji pad za 20,1 odsto, što je u skladu sa dinamikom industrijske proizvodnje.

Iako različite i prilično pesimistične, prognoze međunarodnih finansijskih institucija za 2020. pokazuju da će Srbija ostvariti bolje performanse od ostalih zemalja u regionu, konstatuje se u analizi MAT.

Prema trenutnim procjenama ekonomskih kretanja, završetak 2020. godine Srbija bi mogla da dočeka približno na prošlogodišnjem realnom nivou BDP.

Neosporna je činjenica i da će brzina oporavka srpske privrede, zavisiti prije svega od brzine oporavka evropske, a posebno njemačke i italijanske industrije, kao i od oporavka evropske tražnje, zaključuju autori MAT.

Check Also

EBRD želi da postane većinski zelena banka

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira u idućih pet godina da usmjeri više …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *