Mogu li banke da podrže ekonomski oporavak eurozone?

Ekonomija eurozone se i dalje suočava sa ozbiljnim prijetnjama iako su kreatori politika preduzeli mjere bez presedana za borbu protiv pandemije korona virusa, upozorava Evropska centralna banka (ECB).

Duboka recesija izložila je finansijski sistem novim rizicima i pogoršala postojeće prijetnje, navodi ECB u danas objavljenom Izvještaju o finansijskoj stabilnosti 19-članog bloka.

Taj pritisak na banke, kako se dodaje, mogao bi da sputa njihove kapacitete da podrže ekonomski oporavak, prenosi agencija “Blumberg”.

Znatno veći dug, slabija profitabilnost banaka i krhkost tržišta i dalje će opterećivati region dok se zemlje budu polako vraćale u normalu, piše u dokumentu ECB-a.

Povećana je vjerovatnoća da će doći do korporativne docnje u servisiranju dugova i pada cijena nekretnina, što je ključni rizik za ovaj sektor.

“Blumberg” podsjeća da je juče Evropska agencija za bankarstvo upozorila da se zajmodavci mogu suočiti s udarom od 315 milijardi eura na nivo njihovog kapitala zbog gubitaka po osnovu kredita i rasta rizične aktive u njihovim bilansima.

U izvještaju se apostrofira da će se političari i centralni bankari suočavati s problemima i u narednim godinama, uprkos mjerama monetarne podrške i državne potrošnje vrijednim nekoliko biliona eura, jer još uvjek puno toga zavisi od razvoja pandemije i da li će ponovo morati da uvode restriktivne mjere.

Problemi bi mogli da nastanu ako recesija bude dublja nego što se očekivalo, što bi primoralo vlade da izdvoje veća sredstva za pomoć, a viši nivoi dugova mogli bi da „ponovo rasplamsaju pritiske na ranjivije države“, navodi ECB.

Izvještaj pokazuje da se javni dug među državama članicama eurozone povećao na 103 odsto BDP-a sa prošlogodišnjeg nivoa od 86 procenata, usljed mjera podrške privredi i građanima i pada poreskih prihoda.

Istovremeno se upozorava da bi privredni pad ovog bloka mogao da iznosi čak 12 posto.

Problem održivosti duga, ECB je već pokušala da riješi povećanjem programa kupovine aktiva u iznosu od 750 milijardi eura, nakon što su prinosi na obveznice naglo porasli u zemljama s većim teretom duga, posebno u Italiji.

Centralna banka eurozone je priznala da će ultra-niske kamatne stope, koje je u ranijim izvještajima označila kao potencijalni izvor finansijske nestabilnosti – sada vjerovatno trajati duže. Zajedno sa padom cijena aktiva, to predstavlja rizik po profitabilnost banaka, a “znatno bi mogla da bude oslabljena i solventnost osiguravača“.

U izvještaju se predočava da su kompanije izložene većem riziku od smanjenja kreditnog rejtinga, što bi moglo da im poveća troškove zaduživanja.

Pored toga, ECB smatra da rizik predstavlja i sektor stambenih i poslovnih nekretnina, jer su „visoke procjene imovine pre udara pandemije vjerovatno pogoršale korekciju tržišta“.

ECB je zaključila izvještaj pozivom svim akterima za jačanje tržišta kapitala kako bi se pomogao ekonomski oporavak i da bi se monetarni blok lakše uhvatio u koštac sa dodatnim rizicima, poput Bregzita, prenosi “Blumberg”.

Check Also

Švajcarski planinski trezor za čuvanje bogatstva

Švajcarska, nadaleko poznata kao bastion diskretnog, sigurnog bankarstva, uskoro će svjetskim bogatašima ponuditi još jedan …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *