Crna Gora ne može računati na otpis duga

Crna Gora ne može računati na eventualni otpis dijela duga od MMF i Svjetske banke, jer uredno izmiruje imutrašnje i spoljne obaveze. To su kazali Pobjedi iz Ministarstva finansija tragom prijedloga više od 300 poslanika iz cijelog svijeta koji su prije desetak dana MMF-u i Svjetskoj banci sugerisali da najsiromašnijim otpišu dio duga.

“Crna Gora uredno izmiruje sve svoje obaveze kako interne, tako i spoljnje, i u tom dijelu ne postoje prepreke da se one uredno otplaćuju i izvršavaju. Imajući navedeno u vidu, i situaciju da možemo uspješno da obezbijedimo sva potrebna sredstva, kao i da imamo nesmetan pristup komercijalnom tržištu, i novčanim sredstvima, Crna Gora ne spada u krug pomenutih zemalja”, objasnili su  iz Ministarstva finansija.

U pozivu MMF i Svjetskoj banci poslanici, kako su 13. maja objavili svjetski mediji, otpisivanje duga posmatraju kao odgovor na pandemiju kovid-19. Oni su tada pozvali MMF i SB da povećaju i sredstva za sprečavanje globalnog ekonomskog kraha i objasnili da inicijativa dolazi zbog sve veće zabrinutosti da će pandemija razoriti zemlje u razvoju i ekonomije u usponu. Koliko će u ovoj godini biti javni dug Crne Gore u ovom momentu je teško govoriti, ali je izvjesno daje na kraju prošle godine bio 3,789 milijardi eura, odnosno 77,2 odsto procijenjenog BDP-a.

Podsjetimo da smo se nedavno na osnovu garancije Svjetske banke zadužili za još 250 miliona eura i da će u ovoj godini budžetu nedostajati od 350 do 400 miliona eura i da se čeka rebalans budžeta.

Nivo duga

Iz Ministarstva finansija su kazali da je veoma teško govoriti o jasno defiriisanom nivou duga u tekućoj godini. Podsjetili su svoje i procjene međunarodnih finansijskih institucija da će vrijednost duga u 2020. godini biti oko 80 odsto BDP-a. Nivo javnog duga na kraju prošle godine dostignut je prije svega zato što su 2019. godine emitovane euroobveznice u vrijednosti od 500 miliona eura, što je uticalo da depoziti, uz ostvarene prihode, na kraju 2019. godine iznose oko 597 miliona eura. Ti depoziti, kako su objasnili iz Ministarstva, služe za servisiranje obaveza u tekućoj godini.

Iz ovog Vladinog resora su objasnili da ukoliko uzmemo u obzir depozite, nivo neto javnog duga na kraju 2019. iznosio je 65,03 odsto. Tada su takođe saopštili daje u toku izrada projekcija vezanih za stvarne potrebe finansiranja, koje će obuhvatiti i povećanu budžetsku potrošnju uzrokovanu epidemijom. Prema tadašnjim preliminarnim procjenama Ministarstva finansija, usljed novonastalih okolnosti, do kraja godine u budžetu će nedostajati 350-400 miliona eura. Iz ovog resora su tada objasnili da očekuju da će vrijednost duga rasti u skladu sa nedostajućim sredstvima i potrebama za zaduženjem. Treba, kako su kazali, uzeti u obzir i činjenicu da porast duga zavisi i od ekonomske i finansijske situacije kad posljedice epidemije korona virusa.

Izvor: Pobjeda

Check Also

EBRD želi da postane većinski zelena banka

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira u idućih pet godina da usmjeri više …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *