Kako najpoznatije evropske destinacije spašavaju svoju turističku sezonu?

“Hrvatska je zemlja Evropske unije koja najviše zavisi od turizma”, piše švajcarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung navodeći da na prihode od turizma otpada četvrtina hrvatskog BDP-a, ako se uzme u obzir direktne i indirektne prihode. Direktni su prihodi hotela i restorana, a indirektni prihodi dobavljača, objašnjavaju ove novine, dodajući da je u Grčkoj 26 posto radnika zaposleno u turizmu.

“Ako se pogledaju apsolutne brojke, ni jedna zemlja u svijetu ne prima toliko gostiju iz inostranstva kao Francuska (89 miliona međunarodnih turista u 2018. godini). I na drugom mjestu je jedna evropska zemlja, Španija (83 miliona ).” Ako se radi o prihodima od stranih turista u apsolutnim brojkama, zbog ograničenja uvedenih u borbi protiv koronavirusa najviše mogu izgubiti Španija (71 milijardu eura u 2019. godini), Francuska (58 milijardi eura), Italija (45 milijardi eura) i Njemačka (37 milijardi eura), navode ove novine.

Španija

Španske turističke poslenike je zgrozila najava predsjednika vlade Pedra Sancheza o obveznom 14-dnevnom karantinu za strane turiste, piše NZZ. “Dok u drugim sredozemnim zemljama živo raspravljaju o tomu kako bi trebalo da izgleda otvaranje plaža, vlada želi vanredno stanje i karanrin da zadrži do početka jula.

Italija

Italija najavljuje otvaranje granica za strane turiste početkom juna. Turističkoj branši su oni nužno potrebni, posebno oni bogatiji, od kojih ne profitiraju samo hoteli i restorani nego i trgovine odjeće, obuće i nakita, piše NZZ dodajući da ipak niko ne očekuje da će stranci uskoro masovno krenuti u Italiju. “Strategija vlade je zato usmjerena u prvom redu prema domaćim turistima. Italijani bi trebali popuniti hotele, plaže i kampove. Država će bonovima za odmor subvencionisati odmor Italijana u Italiji, do 500 eura po domaćinstvu. Ponuda se odnosi na porodice s malim ili srednjim primanjima, koje bi inače ove godine možda odustale od odlaska na odmor. Za program stoji na raspolaganju 2,4 milijarde eura, a to je dovoljno za oko pet miliona domaćinstava.”

Grčka

“Grčka je u nezahvalnoj situaciji”, piše NZZ, a prenosi Deutsche Welle. Iako se s epidemijom izborila uspješnije nego gotovo i jedna druga zemlja u Evropi, OECD računa da će ona imati najveći ekonomski pad od svih njegovih članica. “I to upravo u ovoj godini u kojoj su se nadali da će ubrati plodove bolnih reformi posljednjih godina.”

Grčka vlada planira da otvori granice stranim turistima 1. jula, “kako bi mogla ugostiti barem dio od 34 miliona turista iz prošle godine. Za domaće stanovništvo su plaže ponovo otvorene od ovog vikenda.” (…)

“Vlada u Atini nade polaže u bilateralne sporazume kao prvi korak, kako bi dolazak i prije svega povratak bio omogućen bez obveze karantina. Razgovori se, među ostalim, vode s Izraelom, Austrijom i Bugarskom. Ali presudno je važno da bez problema doputovati i vratiti se mogu i turisti s glavnih tržišta: Velike Britanije, Rusije i Njemačke.”

Francuska

I Francuska se okreće domaćim turistima. Predsjednik francuske vlade Edouard Philippe je najavio da će “Francuzi u julu i avgustu moći da provedu odmor u Francuskoj”, prenosi NZZ. “Pristup plažama je dopušten tek nekoliko dana, a restorani i hoteli su i dalje zatvoreni u cijeloj zemlji, najmanje još do 2. juna.”

Hrvatska

“Hrvatska nije samo unutar EU-a najviše zavisna od prihoda od turizma, u toj jadranskoj zemlji je turizam posebno jako koncentrisan sezonski. 86 posto svih noćenja otpada na vrijeme od juna do septembra, a 59 posto otpada na jul i avgust. Za Hrvatsku je zato posebno važno da barem djelimično spasi glavnu sezonu. Na jesen se više ne mogu nadoknaditi ljetni gubici.” (…)

“Hrvatska ima prednost da se njena glavna tržišta (Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija) nalaze na udaljenosti koja se može prijeći automobilom i ne zavisi od avio saobraćaja. Pa ipak ministar turizma Capelli računa s padom prometa do 75 posto u ovoj godini, 2019. je Hrvatska s gotovo 20 niliona gostiju imala prihod od 12 milijardi eura.”

Turska

Za Tursku NZZ navodi da je njena nacionalna ekonomija jače diverzifikovana nego u drugim južnoevropskim zemljama, ali da vlada ipak velike nade polaže u turizam. “Turizam je važan izvor deviza za zemlju koja je finansijsko-politički u teškoj situaciji. Prošle godine je promet u toj branši iznosio oko 35 milijardi eura”, napominje Neue Zürcher Zeitung.

Check Also

Švajcarski planinski trezor za čuvanje bogatstva

Švajcarska, nadaleko poznata kao bastion diskretnog, sigurnog bankarstva, uskoro će svjetskim bogatašima ponuditi još jedan …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *