Fintech kompanije u CEE jačaju kako potrošači odbacuju gotovinu

Dodajte komentar

Vodeće kompanije u Evropi pozdravljaju porast interesa za digitalnim proizvodima za plaćanje i internet pozajmljivanjem. Fintech-i u Evropi u nastajanju zabilježili su porast potražnje za njihovim uslugama od početka krize Covid-19, dok se potrošači odmiču od gotovine, a kompanije traže nove izvore kredita, pišeEuromoney.

Tri vodeće kompanije u regiji kažu za Euromoney da su od marta imale nagli porast broja transakcija i novih klijenata. Ivo Gueorguiev, suosnivač bugarskog fintech Paynetics-a, kaže da je interes za proizvode e-trgovine naglo porastao, jer su manje kompanije širom Evrope požurile da rade digitalno.

“Mnogi trgovci nisu imali internet prisutnost prije krize, ali ako su trgovine zatvorene, to je jedini način da prežive”, kaže on. “Vidjeli smo sve veću potražnju za virtualnim PoS [prodajnim mjestima] terminalima i ostalim rješenjima za plaćanje.”

U aprilu je obim procesiranja elektronske trgovine Payneticsa povećan za 20%, dok je prosječna vrijednost transakcije porasla za više od 50%. Novi softverski PoS terminal za Android telefone, Phos, takođe se pokazuje popularnim kod vlasnika zatvorenih restorana i trgovina.

“Oni pokušavaju da pronađu načine za ostanak u poslu. Jedan je dostava hrane ili pića kućama ljudi, ali više niko ne želi koristiti gotovinu i nisu bili u mogućnosti da plaćaju karticama”, kaže Gueorguiev. “Odjednom je mogućnost da svoj telefon pretvorite u PoS terminal atraktivan predlog.”

U Bugarskoj, Paynetics je takođe vidio povećanu potražnju za proizvodom e-novčanika koji je pokrenut u decembru u saradnji s bugarskom telekomunikacijskom kompaniom A1. “Neki ljudi ni danas ne žele da dodirnu PoS terminale ili kartice”, kaže Gueorguiev. “Za njih je plaćanje telefonom najsigurniji način kupovine.” Litvanska međunarodna platna kompanija TransferGo takođe je vidjela veliko povećanje broja transakcija i broja klijenata od početka krize Covid-19.

S obzirom na to da su njegovi klijenti uglavnom manuelni radnici iz centralne i istočne Evrope (CEE) koji šalju novac kući, ovo bi moglo izgledati iznenađujuće u vrijeme kada se poslovi smanjuju na cijelom kontinentu. Do sada je, međutim, svaki ukupni pad doznaka više nego nadoknađen velikim pomakom s novčanih transfera na digitalna plaćanja.

“Ljudi i dalje moraju slati novac kući, ali ne žele dodirivati gotovinu, pa moraju ići digitalno”, kaže šef marketinga kompanije TransferGo, Marius Nedelcu. “Mnogima je u početku jako neugodno jer nisu digitalno pametni, pa nam je bilo presudno da naša korisnička podrška bude dostupna”.

Jednom kad ljudi prihvate digitalizaciju, mislim da će se i nakon što se ovo završi definitivno nje držati.

S obzirom da gotovina i dalje čini oko dvije trećine doznaka, Nedelcu vidi ogroman potencijal za rast digitalnih transfera, čak i za vrijeme globalne krize. Takođe vjeruje da će kompanije za digitalne doznake moći da zadrže svoje nove klijente nakon coronavirusne krize.

“Ne vidim ljude kako se vraćaju u gotovini”, kaže on. “Naravno, neki će to uvijek više voljeti, ali za većinu ljudi nema smisla nositi gotovinu i plaćati lude naknade za transfere”.

Gueorguiev se slaže da će digitalni obrasci ponašanja naučeni tokom ere Covid-19 vjerovatno preživjeti krizu.
“Ovo je stvarno samo ubrzanje trenda”, kaže on. “Jednom kada ljudi prihvate digitalizaciju, mislim da će se i nakon što prestane definitivno zalijepiti za nju.”

Potražnja za kreditima

U međuvremenu, digitalni zajmodavac Lidya nada se da će iskoristiti porast potražnje za obrtnim kapitalom malih i srednjih preduzeća u centralnoj Evropi. KOmpanija koja je započela život u Nigeriji 2016. godine mjesečno daje manje usluge manjim firmama. “Ona je poput kreditne kartice za kompanije”, kaže suosnivač Ercin Eksin.

Lidya je započela s radom u Češkoj sredinom februara, nekoliko sedmica prije početka krize Covid-19. Uprkos izricanju nacionalnog zatvaranja 12. marta, kompanija do sada nije vidjela defaulte svojih početnih zajmova.

“Postali smo zaista važna kreditna linija za ove kompanije”, kaže Eksin. “Ako oni vrate, mogu uzeti dalje olakšice, pa se žele koncentrisati na dobar kreditni rezultat kod nas, kako bi mogli otključati više kapitala.” On očekuje dalje povećanje potražnje za kreditima tokom narednih mjeseci i u Češkoj i u Poljskoj, gdje je Lidya počela kreditirati početkom aprila. Još prije krize Covid-19, Svjetska banka procijenila je da je jaz za finansiranje MSP-a za ove dvije zemlje 200 milijardi USD.

“Situacija se samo pogoršala od početka krize”, dodaje Eksin.ž “U ovakvim trenucima MSP-u je potreban veći pristup finansiranju, ali tradicionalne finansijske institucije uglavnom su usredsređene samo na klijente koji već imaju mogućnost pružanja finansijske pomoći.”

Iako se niko zapravo ne može nositi s krizom ove veličine, naš je osnovni model osmišljen kako bi mogao pružiti podršku kompanijama na tržištima koja su značajno nedovoljno osigurana u pogledu pristupa finansiranju. To je razlog zašto odgovara trenutnim uslovima.

Eksin takođe primjećuje da je Lidjin model kreditiranja, koji se temelji na podacima i istoriji transakcija, a ne na kolateralu, dobro prilagođen kriznom okruženju, kao i njegova sposobnost izdavanja kredita na daljinu.

“Iako se niko stvarno ne može nositi s krizom ove veličine, naš je osnovni model osmišljen kako bi mogao pružiti podršku kompanijama na tržištima koja su značajno nedovoljna u smislu pristupa finansiranju”, kaže on. “To je razlog što odgovara trenutnim uvjetima.”

Lidya ove godine želi da posudi 15 miliona dolara u Češkoj i 20 miliona dolara u Poljskoj. Osnivači kompanije talkođe posmatraju širenje u zapadnu Evropu. “Gledamo na tržišta poput Španije i Italije“, kaže Eksin.

Dostupnost finansiranja

Veliko pitanje koje je Covid-19 postavio za finteche u Srednjoj i Istočnoj Evropi, kao i svuda drugo, tiče se buduće dostupnosti sredstava. Gueorguiev kaže da će se finansiranje tog sektora “iscrpiti”.

“Bit će izuzetno teško prikupiti bilo kakva sredstva u sljedećoj godini ili dalje”, kaže on. “Čak i ako investitori imaju sredstva, biće izuzetno oprezni pri potpisivanju novih ulaganja kad se ne mogu sresti “licem u lice”.

On se takođe boji da će fintech izgubiti naklonost investitora rizičnog kapitala. “Specifična područja fintech-a koji su dobro prilagođena novom normalnom i dalje će privlačiti pažnju “, rekao je.”

Ali sredstva sa širokom investicijskom politikom i strategijom mogu se odmaknuti od otmenih fintech stvari u sektore poput isporuke, proizvodnje hrane ili lijekova”, izvještava Euromoney, prenosi Indikator.ba.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *