Izmjene Zakona o platnom prometu: Žiro račun će zamijeniti šifra

Kod nas je tradicionalno povjerenje u banke koje klijente servisiraju i po mnogim drugim pitanjima osim transakcionih računa, tako da će trebati puno vremena da bi neka treća strana mogla značajnije da uzme dio tržišta od banaka, kaže mr Bratislav Pejaković.

Kada budu usvojene izmjene Zakona o platnom prometu, o kojem je završena javna rasprava i uskoro bi trebalo da „krene“ prema Vladi, banke bi trebalo da dobiju konkurenciju u platnim uslugama. Generalni sekretar Udruženja banaka mr Bratislav Pejaković Pobjedi je kazao da smatra da će proći dosta vremena dok neko uzme bankama značajniji dio tržišta u platnom prometu.

– Kod nas je tradicionalno povjerenje u banke kod ove vrste usluge. Banka servisira klijenta i po mnogim drugim pitanjima osim transakcionih računa, tako da će trebati puno vremena da bi neka treća strana mogla značajnije da uzme dio tržišta od banaka – smatra on.

U novom zakonskom tekstu, koji je ovih dana u formi nacrta sa izvještajem sa javne rasprave objavilo Ministarstvo finansija, ima niz novina koje su usklađene sa najnovijom evropskom praksom i koje će, kako je ocijenjeno, stvoriti uslove za inovacije i konkurenciju, sigurnija plaćanja, povećanu zaštitu potrošača, a uvode se i „novi igrači“ na tržište platnih usluga.

Nove usluge

Pejaković kaže da su izmjene zakona predviđene Programom o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.

– Uvođenjem novih platnih usluga ovo tržište se otvorilo i novim pružaocima ovih usluga mimo banaka. Kao i banke, ti novi pružaoci usluga moraju da ispune tehničke, organizacione i druge uslove Centralne banke. U zemljama koje su već implementirale PSD2, kao novi pružaoci platnih usluga su uglavnom informatičke kompanije – pojašnjava on.

Zakonski tekst, kako kaže, ima dosta novina.

– Jedna od njih je da će građani ili firme umjesto sadašnjeg oblika žiro računa u pojedinačnim bankama imati jedinstvenu identifikacionu oznaku – šifru. Izmjene su posljedica promjena tehnološkog razvoja, a proklamovane Direktivom EU 2015/2366 o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu PSD2. Ova direktiva definiše jače zahtjeve regulatora u vidu unapređenja zaštite pružaoca i korisnika platnih usluga. Definisane su na nov način usluge iniciranja plaćanja i usluga pružanja informacija o računu za plaćanje – kaže Pejaković predstavljajući novine u zakonskom tekstu.

Na pitanje da li je Udruženje banaka konsultovano oko izrade ovog zakona, njegov generalni sekretar kaže da je bilo malo prostora za intervenciju jer je u pitanju harmonizacija.

– U pitanju je harmonizacija propisa sa direktivama i malo prostora za intervenciju, ali u domenu mogućeg i pripreme sistema za implementaciju usvojena je primjedba Udruženja banaka za odlaganje primjene za dvije godine od stupanja zakona na snagu. Razlog je zahtjevnost donošenja podzakonskih akata i tehničkih izmjena na sistemima – pojašnjava Pejaković.

Udruženje, preko Odbora za platni promet, je dalo veliki broj komentara u cilju jasnijih definicija pojedinih članova da bi bilo u duhu našeg jezika i izbjegavanje tumačenja mimo duha samog zakona. Cilj je da imamo jasan dokument za sve.

– Važna je kompatibilnost sa zakonima koji su već u upotrebi – kod rješavanja pitanja raskida ugovora koji je definisan i Zakonom o zaštiti potrošača – korisnika finansijskih usluga. Regulator je povodom ovog pitanja u čl. 8 Zakona o platnom prometu definisao primjenu drugih zakona uz naglašavanje Zakona o obligacijama – kaže generalni sekretar UBCG.

Sporovi

U zakonskom tekstu je planirano osnivanje komisije za vansudsko rješavanje sporova u platnom prometu, a Pejaković kaže da alternativno rješenje spora ne utuče na pravo pokretanja sudskog postupka.

– Korisnik platnih usluga ima pravo na ispravku neautorizovane platne transakcije ili pogrešno izvršene platne transakcije samo ukoliko svog pružaoca platnih usluga o tim transakcijama obavijesti odmah nakon saznanja. Dok u slučaju značajnog operativnog ili sigurnosnog incidenta pružaoci platnih usluga dužni su da, bez odlaganja, o tom incidentu obavijeste Centralnu banku. Pružalac platnih usluga dužan je i da, u odgovoru na prigovor, korisnika platnih usluga uputi na mogućnost podnošenja prigovora Centralnoj banci i na mogućnost alternativnog rješavanja spora u skladu sa članom 56f ovog zakona. Zakonom je definisano da u slučaju problema kod transakcije, pružalac platnih usluga je dužan da dokaže da je sprovedena provjera autentičnosti platne transakcije, da je ona pravilno evidentirana i proknjižena i da na izvršavanje platne transakcije nije uticao tehnički kvar ili drugi nedostatak – objašnjava Pejaković.

Na pitanje koliko je do sada bilo sporova u platnom prometu, generalni sekretar ističe da postojeća zakonska rješenja takođe ukazuju na puteve rješavanja sporova, tako da sada imamo samo ojačavanje.

– Obično se sporovi i kada se pojave, a nijesu česti, rješavaju u samim bankama. Korisnik platnih usluga kod koga je došlo do krađe, gubitka ili zloupotrebe platnog instrumenta, odnosno njegovog neovlašćenog korišćenja je dužan da, odmah po saznanju, obavijesti pružaoca usluge platnog prometa. Tako je bilo i u dosadašnjim propisima – pojašnjava Pejaković.

Novim zakonskim rješenjem definisana je, dodaje on, i odgovornost platioca za izvršavanje neautorizovanih platnih transakcija koje su nastale kao posljedica korišćenja izgubljenog ili ukradenog platnog instrumenta ili njegove zloupotrebe.

Podsjetimo, kako je Pobjeda već pisala, prema predloženom rješenju platilac može biti obavezan da snosi gubitke povezane sa neautorizovanim platnim transakcijama najviše do 50 eura. Nije, kako je objašnjeno u obrazloženju zakonskog prijedloga, dužan da snosi gubitke ni do 50 eura u slučajevima ako: gubitak, krađu ili zloupotrebu platnog instrumenta platilac nije mogao otkriti prije izvršavanja neautorizovane platne transakcije, ako je ona posljedica radnje ili propusta zaposlenog agenta ili ogranka pružaoca platnih usluga ili lica kojem su aktivnosti pružaoca platnih usluga eksternalizovane. Ako pružalac nije obezbijedio sredstva za dostavu obavještenja o gubitku, krađi ili zloupotrebi platnog instrumenta…

Besplatan izvještaj o svim računima

Izmjene predviđaju i da banke klijentu daju sveobuhvatni izvještaj o stanju na njegovim računima u svim bankama i to bez nadoknade. Pejaković kaže da su klijenti i do sada dobijali izvještaje po upitu, ali u jednoj banci.

– Novim zakonom na mjesečnom nivou imamo uvođenje nove usluge pružanja informacija o računu, gdje se omogućava klijentima da imaju sveobuhvatni pregled svih informacija vezanih za sve račune za plaćanje koje posjeduju. Korisniku platnih usluga omogućava se da odluči gdje i pod kojim uslovima želi da pristupi svojim finansijskim podacima i da na osnovu konsolidovanih podataka odluči kako da vodi svoje finansije – objašnjava generalni sekretar UBCG.

Prosječno mjesečno promet 1,16 milijardi eura

Za četiri mjeseca tekuće godine, zaključno sa aprilom, ukupan platni promet bio je 4,6 milijardi eura, što je 300 miliona manje nego u istim mjesecima prošle godine.

Podaci Centralne banke pokazuju da je u januaru tekuće godine platni promet bio 981 milion eura, a u istom mjesecu prošle 865 miliona. U februaru tekuće bio je 1,18 milijardi (1,13 milijarde), u martu 1,37 milijardi (1,27 milijardi) a u aprilu 1,11 milijarde (1,66 milijardi eura).

Izvor: Pobjeda

Check Also

Još dva dana za glasanje za najbolje projekte na konkursu „Za svako dobro“

Još dva dana su ostala za onlajn glasanje za najbolje projekte na konkursu Crnogorskog Telekoma …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *