Poslodavci traže državne garancije za kredite i izmjene Zakona o radu

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović kazao je za Vikend novine da poslodavci od države traže garancije za kredite i promjene Zakona o radu.

“U najkraćem, od trećeg Vladinog seta ekonomskih mjera očekujemo da se u njemu, prije svega, nađu konkretni modeli direktne i indirektne finansijske pomoći privredi. Obuhvat naših predloga je širok, a ići će u pravcu obezbjeđenja garancije države do određenog iznosa kredita privrednim subjektima kojima je bio zabranjen rad ili im je obim poslovanja značajno smanjen”, rekao je on u intervjuu Vikend novinama.

Takođe, ponoviće predloge za ukidanje, smanjenje ili oslobađanje od pojedinih fiskalnih i parafiskalnih dažbina.

“I ranije smo tražili, a i dalje ćemo insistirati ili da se donese poseban zakon kojim će se precizno urediti radno-pravni odnosi u vanrednim okolnostima ili da se hitno pristupi izmjenama važećeg Zakona o radu”, kazao je Mitrović.

VN: U Crnoj Gori se uveliko priča o “novoj realnosti”. Koja je to nova ekonomska realnost Crne Gore dan nakon pandemije?

Mitrović: U Crnoj Gori možemo biti ponosni kako je funkcionisao naš zdravstveni sistem, a kako su na vanredne okolnosti odgovorili Vlada, Institut za javno zdravlje, Ministarstvo zdravlja, NKT i sve zdravstvene ustanove. Zato im u ime UPCG i crnogorskih poslodavaca ovom prilikom čestitam, a zdravstvenim radnicima javno zahvaljujem za sve što su uradili za naše građane! Zaštita javnog zdravlja je prioritet, to je nesporno.

Međutim, čini mi se da je COVID-19 pandemija jasno ukazala i na ono što Vašim pitanjem na određeni način implicirate, a to je da podrška održivosti preduzeća i očuvanju radnih mjesta nema alternativu. Zato vjerujem da danas svi mnogo bolje razumiju i sve one apele koje je Unija poslodavaca konstantno upućivala nadležnima, pozivajući ih na hitnost u usvajanju rješenja koja će omogućiti očuvanje likvidnosti preduzeća i radnih mjesta. Ne treba posebno pojašnjavati da je ekonomska situacija u zemlji teška i nepovoljna i za poslodavce i zaposlene. I prije ove krize biznis zajednica se borila sa problemima nelikvidnosti, velikog broja blokiranih preduzeća i izražene sive ekonomije, a sa tim teretom je, ne izborom, sredinom marta gurnuta u novi problem koji je do 30. aprila rezultirao vrlo zabrinjavajućim bilansom.

Podsjetiću, tokom COVID19 krize više od 40 odsto privrednih subjekata je u potpunosti prekinulo s radom, 35 odsto je djelimično poslovalo, a tek 23 odsto je bilo potpuno operativno (od čega je 13 odsto poslovanje organizovalo kroz rad od kuće). Stanje na terenu je pokazalo da su mikro preduzeća najizloženija negativnim uticajima krize jer je čak 53 odsto njih u potpunosti prekinulo s radom, dok je takav scenario imalo i 13 odsto velikih preduzeća. Potpuna obustava rada bila je najprisutnija u sektoru zanatstva (83 odsto), ugostiteljstva (72 odsto), prevoza (70 odsto) i hotelijerstva (62 odsto), dok je svaki treći privrednik iz sektora trgovine i usluga prekinuo sa radom. Konačno, samo 2 odsto privrednika izjasnilo se da ova kriza ne utiče na njihovo poslovanje.

VN: To su rezultati velikog istraživanja što je radila Unija?

Mitrović: Tako je. Sve su ovo rezultati istraživanja koje je UPCG realizovala od 10. do 30. aprila, uz tehničku podršku ILO i u partnerstvu sa EBRD a koji, čini mi se, najbolje govore o našoj ekonomskoj realnosti. Kad nema prometa, nema ni prihoda ne samo za biznis, nego ni za radnike ni budžet države, što će sasvim sigurno pokazati i aprilski podaci nadležnih institucija. Za razliku od zdravstvene krize u kojoj je Crna Gora, prateći tuđa iskustva, na vrijeme reagovala i postignutim rezultatima bila korak ispred drugih, u rješavanju ekonomske krize primijenjen je drugačiji pristup. U odnosu na preduzeća reagovalo se dosta sporo, sa kašnjenjem, a donijeta rješenja često nisu bila u skladu sa očekivanim potrebama privrednika. Zato ohrabruje što je čak 81 odsto poslodavaca učesnika našeg istraživanja navelo kako (za sada) ne planira smanjenje broja zaposlenih, a da bi u tome uspjeli treba im pružiti hitnu podršku i omogućiti da nastave poslovanje i stvaraju prihod. Prioritet države mora biti spašavanje privrede, putem interventnih i adekvatnih mjera podrške i uslovima poslovanja relaksirnim od brojnih nameta. Od javnog sektora se očekuje solidarnost sa privredom, što znači da se javnim preduzećima (čiji se rukovodioci ovih dana žale na loše poslovanje zbog manje naplate) ne smije dozvoliti da zbog minusnog salda dodatno ugroze kompanije koji nisu poslovale shodno naredbama NKT.

VN: Da li je nova ekonomska realnost niže plate i povećana nezaposlenost, kako slute ekonomski analitičari?

Mitrović: Ne može se očekivati da u ovim uslovima ispunjavaju obaveze u istom obimu kao u redovnim okolnostima, kada su poslovanjem i plaćanjem dažbina punili i državni i lokalne budžete. Sad je vrijeme da se privreda restereti i da joj se to na neki način vrati. U suprotnom, nestabilnost se može dodatno produbiti i donijeti posljedice (ekonomske i socijalne) u vidu zatvaranja preduzeća, gubitka radnih mjesta i još manjih prihoda države.

VN: Šta država može uraditi da smanji te negativne efekte korona virusa?

Mitrović: U istraživanju UPCG pitali smo poslodavce koliki bi bio procijenjeni pad prihoda njihove kompanije pod pretpostavkom da COVID-19 kriza potraje do kraja juna. Više od jedne četvrtine privrednika (27 odsto) odgovorilo je da bi u tom slučaju taj pad iznosio između 20.000 i 100.000 eura, a približno isti broj (26 odsto) da bi pad bio od 5.000 do 20.000 eura, dok je svaki peti privrednik (20 odsto) naveo da očekuje pad prihoda u iznosu od 100.000 do 500.000 eura. Kod 11 odsto privrednika ova cifra je i veća od 500.000 eura.

VN: Šta bi se trebalo naći u trećem paketu ekonomskih mjera?

Mitrović: Čini se da ovi podaci već sami po sebi daju odgovor na Vaše pitanje o tome koliko brza i kakva je pomoć privredi potrebna. Zato ću podsjetiti da je, vezano za 3. paket mjera Vlade, ministarka ekonomije nedavno izjavila da on neće imati samo funkciju oporavka, već će biti i razvojnog karaktera. Prethodno je i premijer najavio da će se u njemu naći sva rješenja koja su strateški važna za crnogorsku ekonomiju, a da ista pripremaju u saradnji sa međunarodnim partnerima.

Uz sve navedeno, poslodavce su ohrabrile i poruke predsjednika države koji je prije mjesec dana kazao da očekuje da će donijete odluke biti “od presudnog značaja za ekonomski i društveni razvoj Crne Gore u narednoj deceniji”. Sve najavljeno ukazuje da najviše instance u državi i Vladi razumiju i prate iskazana očekivanja privrede. Dodatno, to potvrđuje i opravdanost zahtjeva koje je naš Upravni odbor dostavio Vladi i NKT još u našem 1. i 2. predlogu mjera za očuvanje održivost i likvidnosti preduzeća i očuvanje radnih mjesta, što je rezultiralo time da je jedan broj naših značajnijih predloga Vlada i usvojila.

Zato ćemo i u ovom novom predlogu na kojem trenutno radimo i usaglašavamo ga sa članstvom insistirati na sličnim, ciljanim rješenjima.

VN; Konkretno, šta bi se u trećem paketu vladinih ekonomskih mjera trebalo naći?

Mitrović: U najkraćem, od trećeg Vladinog seta ekonomskih mjera očekujemo da se u njemu, prije svega, nađu konkretni modeli direktne i inidirektne finansijske pomoći privredi. Obuhvat naših predloga je širok, a ići će u pravcu obezbeđenja garancije države do određenog iznosa kredita privrednim subjektima kojima je bio zabranjen rad ili im je obim poslovanja značajno smanjen.

Što se tiče Vlade i CBCG, očekujemo da jasno i precizno definišu kamatnu stopu, grejs period i rok otplate po pitanju aranžmana sa IRF i poslovnim bankama, te konkretnu podršku u vidu sniženja kamata na postojeće zajmove, izmjene kriterijuma za odobrenje kredita, produžetak trajanja moratorijuma i dr. Takođe, ponovićemo predloge za ukidanje, smanjenje ili oslobađanje od pojedinih fiskalnih i parafiskalnih dažbina. I ranije smo tražili, a i dalje ćemo insistirati ili da se donese poseban zakon kojim će se precizno urediti radno-pravni odnosi u vanrednim okolnostima ili da se hitno pristupi izmjenama važećeg Zakona o radu.

VN: Da li je vrijeme za niže poreze i doprinose na lična primanja?

Mitrović: Naravno, potrebne su izmjene i dopune i Zakona o PDV-u, zato je dobro što se na tome već radi, tako da ću sada samo najaviti da je UPCG već pripremila određene predloge, kao dugoročne mjeru, a jedan od njih je da se plaćanje PDV-a vrši po naplaćenoj realizaciji.

VN: Turizam će svuda u svijetu doživjeti veliki pad. Da li je promocija Crne Gore kao covid-free zone šansa za koliko toliki spas sezone? Da li Crna Gora ima sezonskih radnika da održi sezonu?

Mitrović: Iako je jedan mali broj privrednih subjekata iz određenih djelatnosti doživio privremeni rast tražnje u toku trajanja COVID-19, ostatak privrede doživio je velike potrese. Jedna od najteže pogođenih djelatnosti svakako je turizam koji je još u predsezoni zabilježio loše rezultate (uglavnom zbog lošeg vremena) i nemoguće je da, u ovim okolnostima, naredni mjeseci saniraju, niti izvuku i sam turizam i kompletnu privredu. Iako je turizam grana u kojoj Crana Gora ostvaruje prihode koji premašuju 25 odsto BDP-a, biće vrlo teško pokriti bar dio minusa otkazanih aranžmana, te događaja iz event industrije, a zatim u većoj mjeri privući goste posebno sa tržišta zemalja koje takođe bilježe slične ili veće ekonomske gubitke. Promocija naše destinacije kao covidfree zone zvuči dobro kad takvu ideju marketinški posmatramo, ali moramo biti pažljivi a i svjesni da efekti takvog poziva mogu biti u suprotnosti sa važećim instrukcij ama i brigom IJZ za očuvanje sistema zdravstva.

VN: Svi pričaju o restrukturiranju crnogorske ekonomije u smislu manje zavisnosti od turizma. U kom pravcu bi trebalo ići restrukturiranje?

Mitrović: Godinama objašnjavamo da turizam obezbjeđuje nevidljivi izvoz i izgleda da nam je korona pomogla da konačno shvatimo na koji način ga efikasno možemo uvezati sa poljoprivredom. S druge strane, IT industrija kao i sve djelatnosti koje se naslanjaju na upotrebu novih tehnologija zahtijevaju korjenite promjene i brzo prilagođavanje procesima digitalne transformacije. U prvom redu, to se odnosi na javnu upravu koja se mora potpuno digitalizovati i biti spremna da, osim papirologije, pokrene i određene administrativne rezove na koje kao društvo takođe moramo biti spremni. Privreda je pokazala da se u kratkom roku može prilagoditi online poslovanju i organizovati rad na daljinu, a za dalji napredak u tom dijelu država prethodno treba usvojiti novu regulative i dati snažan podsticaj ulaganjima u inovacije te vrste.

VN: Unija poslodavaca je pokrenula pitanje ukidanja neradne nedjelje čime je žestoko podijelila javnost. Zbog čega ste baš sada to tražili, budući da Ustavni sud treba da se izjasni o tome?

Mitrović: Podsjetiću da je UPCG još 1. avgusta 2019. godine podnijela Ustavnom sudu Inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini. Problematičnost odredbi ovog člana prije svega počiva na činjenici da je uloga ovog zakona da reguliše unutrašnju trgovina u Crnoj Gori, a ne da se bavi regulacijom odnosa na relaciji poslodavac – zaposleni. Pravo zaposlenih na nedjeljni odmor precizno je propisano Zakonom o radu i kolektivnim ugovorima, a uskraćivanje tih prava zaposlenom predstavlja povredu zakona, odnosno osnov za sprovođenje inspekcijskog nadzora nad radom poslodavca, kao i osnov za traženje sudske zaštite tih prava. UPCG se ovim povodom više neće oglašavati, već ostavlja nadležnima da ovo pitanje konačno riješe, a vrlo smo otvoreni za razgovor sa socijalnim partnerima o ovoj temi i, evo prilike kroz pregovore za zaključenje novog OKU koji su upravo započeti.

Izvor: CdM

Check Also

EU ulaže milijardu eura u projekte “čiste” tehnologije

Evropska komisija je objavila da je otvorena prijava za Fond za inovacije, koji treba da …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *