Na azijskim berzama cijene dionica su oštro pale, najviše u Hong Kongu, zbog rasta napetosti između SAD i Kine, a ulagače je zabrinula i odluka kineskih vlasti da ove godine neće objaviti ciljane procjene rasta privrede.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7:00 sati u minusu 1,2 odsto, ali i dalje je na putu dobitka u ovoj sedmici.
Na Tokijskoj berzi je jutros Nikkei indeks oslabio 0,7 odsto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,7 i 4,6 odsto.
Loše raspoloženje na tržištima posljedica je rasta napetosti između Vašingtona i Pekinga, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp poručio da će oštro reagovati ako Kina nametne zakon o nacionalnoj bezbjednosti bez volje naroda Hong Konga i da bi taj čin naišao na međunarodnu osudu.
Kina je, naime, u četvrtak najavila novi zakon o nacionalnoj bezbjednosti, nakon lanjskih prodemokratskih protesta u Hong Kongu, kojim bi se Hong Kongu zabranilo odcjepljenje od Kine, uplitanje iz inostranstva, terorističke aktivnosti, kao i sve druge aktivnosti za koje se procijeni da potkopavaju centralnu vlast u Pekingu.
Uz to, Vašington je dodatno zaoštrio retoriku u optužbama da Kina nije dovoljno učinila na suzbijanju korona virusa. Američki državni sekretar Majk Pompeo nazvao je uplatu Kine od dvije milijarde dolara za borbu protiv pandemije “beznačajnom u poređenju sa stotinama hiljada izgubljenih života i nastalom štetom”.
Kina je, pak, poručila da se neće suzdržavati od eskalacije tenzija.
“Čini se da će Kina biti vreća za udaranje u predstojećim predsjedničkim izborima u SAD. Bijela kuća je procijenila da je efikasnije udarati po Kini nego spašavati ono što je ostalo od prve faze trgovinskog dogovora“, kaže Bob Šej, direktor u kompaniji TrimTabs Asset Management.
Ulagače je zabrinula i odluka kineskih vlasti da ove godine, prvi put nakon tri decenije, neće objaviti ciljane procjene rasta priverde.
Iako je na početku godišnje parlamentarne sjednice premijer Li Kećijan najavio nove mjere pomoći privredi u borbi protiv korona krize, to nije potaklo ulagače jer nedostatak procjena o BDP-u ukazuje na neizvjesnosti u drugoj najvećoj svjetskoj privredi, koja je u prvom tromjesečju zabilježila prvi pad od 1990. godine, i to za 6,8 odsto.
“Ta odluka kineskih vlasti pokazuje da, nakon oštrog pada u prvom tromjesečju, očekuju da će rast BDP-a u cijeloj godini biti nizak, uprkos očekivanom značajnom oporavku idućih kvartala. Zahvaljujući značajnoj podršci fiskalne politike, mi očekujemo da će u drugom polugodištu kineski BDP porasti prosječno 4 odsto na godišnjem nivou”, pišu analitičari “Oxford Economics” u osvrtu na situaciju na tržištima.
