Pad cijene nafte i pandemija uništili su saudijski budžet. Svuda bi to značilo ekonomsku krizu, ali ovdje znači više – kraj “društvenog ugovora” vladara i podanika koji podrazumijeva pokornost u zamjenu za socijalne poklone.
Povećanje PDV-a s pet na petnaest odsto, smanjenje državnih izdataka za više od 25 milijardi eura. To su drastične mjere kojim je Saudijska Arabija već reagovala na pad cijene nafte prouzrokovan prvo sukobom zemalja proizvođača, a zaoštren drastičnim padom potražnje zbog pandemije, piše Dojče vele (DW).
Već u prvom kvartalu ove godine zabilježeni su ogromni gubici. Nakon što je cijena nafte opala otprilike za četvrtinu, automatski su se smanjili i državni prihodi za skoro 22 odsto.
Državni budžet je zabilježio deficit od oko 8,3 milijarde eura. Počele su se da se tope devizne rezerve centralne banke: samo u martu je zabilježen gubitak od 27 milijardi eura.
Glavni razlog je niska cijena nafte. U aprilu je cijena pala na 20 dolara po barelu sirove nafte, sada se pomalo oporavila na 30 dolara.
No to je sve premalo za Saudijce kojima, prema sopstvenim tvrdnjama, za uravnoteženi budžet treba cijena od 60 dolara. MMF procjenjuje da im treba i više, čak 76 dolara za barel.
Za građane Saudijske Arabije to znači stezanje kaiša. Već početkom maja je ministar finansija Mohamed al Džadan pripremio stanovništvo na rezove: “Moramo ekonomski i finansijski (…) biti spremni na bolne efekte krize na ljude i privatni sektor”, objasnio je on. “Otvorene su sve opcije”, dodao je. To se može shvatiti na puno načina.
“Ne samo bogataši…”
Recesija bi mogla imati ogromne posljedice u saudijskom Kraljevstvu, i ekonomske i socijalne, očekuje Ekart Verc, direktor Instituta GIGA za bliskoistočne studije u Hamburgu. “Ipak se mora reći da su neki slojevi saudijskog društva i do sada živjeli u skromnim uslovima, dijelom i u siromaštvu. Saudijsku Arabiju ne čine samo bogati šeici”, napominje ovaj stručnjak.
Građani koji se smatraju srednjom klasom odavno se bore za očuvanje statusa, dodaje Verc. A neki drugi jedva preživljavaju, recimo na periferijama metropola poput Džede u “kvartovima koji se mogu nazvati gotovo favelama”. Još je teže brojnim ekonomskim migantima koji su u međuvremenu ostali bez ikakvih prihoda, naglašava Verc.
Recesija bi mogla znatno da poremeti tradicionalni “društveni ugovor” vladara i podanika, očekuje Sincija Bjanko, poznavateljka Arabijskog poluostrva iz Evropskog saveta za spoljne odnose, piše DW.
Ona podsjeća da je prestolonasljednik Mohamed bin Salman već “korigovao” smjer u kojem se kreće saudijsko društvo: “To podrazumijeva negovanje hiper-nacionalizma, koji uključuje i kult njegove ličnosti. Istovremeno Bin Salman nudi društvenu liberalizaciju, kojom pokušava da pridobije posebno mlade i žene.”
Izvjesno je da će se prestolonasljednik u reformskom pokušaju pod sloganom: “Vizija 2030” suočiti s velikim problemima. “Državni prihodi su već smanjeni, i smanjivaće se i dalje”, uvjeren je Ekart Verc. “To će rezultirati brojnim rezovima, i to u vremenima u kojima je Saudijska Arabija uključena u vrlo skupi rat u Jemenu, rat koji je doveo do humanitarne katastrofe i koji je politički više nego sporan.”
Verc je uvjeren da je Rijad u potrazi za izlaznom strategijom iz rata u susjednoj zemlji. Ali pobunjeni Hutijevci, ratni protivnici Saudijske Arabije, ne žele da dozvole povlačenje bez ustupaka Saudijaca. Zato se Rijad ne može tako brzo rešiti tog rata kao što bi hteo, analizira Verc.
Kraj euforije oko prestolonaslednika?
Još uvjek je otvoreno kako će se kriza odraziti na političku budućnost Mohameda bin Salmana. “On se već sukobio s čitavim nizom ljudi koji su mu sad neprijatelji”, kaže Ekart Verc. “On je ograničio ideološku dominaciju vehabija. I naredio je da se privremeno uhapse neki uticajni poslovni ljudi. Odlučnim akcijama je razljutio i druge članove kraljevske porodice.”
Sve to je, objašnjava Verc, ugrozilo popularnost centra moći – kraljevske porodice. “Umjesto toga sad uočavamo neku vrstu novog sultanizma, u čijem je centru Bin Salman.”
Mnogi mladi ljudi pozdravili su reformski kurs prestolonasljednika, na Tviteru i drugim društvenim mrežama puno je onih koji ga doslovce obožavaju kao pop-zvijezdu. “Mladi Saudijci su naravno oduševljeni i zbog kulturne liberalizacije”, komentariše Verc i zaključuje:
“Oni pozdravljaju činjenicu da se u zemlji sad smiju održavati i koncerti popularne muzike. Ali šta će biti ako ne budu imali dovoljno novca da priušte ulaznice?”
(B92)
