Parking za avione postao unosan posao

Dodajte komentar

Oko 17.000 ili više od 60 odsto svih putničkih aviona na svijetu trenutno ne lete. I šta sad sa njima? Parkiranje na aerodromima je preskupo. Naravno, ima stručnjaka koji znaju da se snađu.

Veliki putnički avioni obično iz Frankfurta na Majni polijeću prema Dubaiju, Njujorku ili Šangaju. To su tri glavne destinacije interkontinentalnih letova, piše Dojče vele (DW).

Ali u novije vrijeme, veliki Lufthanzini Erbasi A380 lete prema čudnom cilju, i to samo u jednom smjeru, bez povratka u Frankfurt. U srijedu (13. 5.) jedan takav avion je poletio – kao sedmi i za sada posljednji. Broj leta je bio LH9924. On nije mogao da se pronađe ni na kakvom redu letjenja, a destinacija je vjerovatno nepoznata i najiskusnijim turističkim stručnjacima: Teruel.

Taj grad s 35.000 stanovnika nalazi se u pokrajini Aragonu na istoku Španije, otprilike na pola puta između Madrida i Valensije. Iako je grad pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska kulturna baština, rijetko koji turista tamo zaluta, pogotovo ne u vrijeme pandemije korona-virusa.

Ali, zbog pandemije, aerodrom Teruel je postao omiljena destinacija evropskih avio-kompanija. Tu, naime, firma “Tarmac Aerosave” i inače nudi nešto što je sada posebno traženo: dugoročna parking-mjesta za avione. Oni se tu i održavaju i uvjek su spremni za polijetanje.

“Svjetska” provincija

Pored sedam A380, tu je i nekoliko Lufthanzinih aviona tipa A340-600, koji nemaju budućnost u budućoj smanjenoj floti te avio-kompanije. Tu je i Er Frans parkirao više svojih aviona A380, kao i Britiš Ervejz pet svojih Boinga 747, piše DW.

Španska pokrajina postala je danas čuvena u svijetu. Slijetanje Lufthanzinog aviona LH9924 ispraćeno je na Tviter-profilu aerodroma Teruel na njemačkom i uz video-snimak. “Još nikad nismo imali ovoliko aviona”, kaže Pedro Saez, direktor firme “Tarmac-Aragon”. Parkirano je oko 115 aviona, i time su kapaciteti asfaltiranih površina gotovo popunjeni.

“Sad moramo da stvorimo privremena parkirališta na slobodnim površinama tako što ćemo da ih prekrijemo metalnim pločama”, kaže Saez. Tako bi trebalo da bude stvoreno mjesto za još 20 do 25 aviona. Površina je velika otprilike kao 140 fudbalskih igrališta. Ali već se planira i dvostruko veća površina za parkiranje. Mjesta ima na terenu sličnom pustinji s planinskim kulisama u pozadini, a to širenje već je politički odobreno. Radovi će, međutim, da potraju nekoliko godina.

Teruel bi mogao da profitira i od kasnijih posljedica korona-krize, kad avione, koji više neće biti upotrebljivi za letjenje, budu rastavljali i reciklirali. To je naime posao kojim se bavi firma “Tarmac Aerosave”.

Mala vlažnost vazduha i mnogo prostora

Važni kriterijumi za parkiralište aviona su niska vlažnost vazduha, kako bi se što je moguće više smanjila opasnost od korozije osjetljive strukture aviona, zatim što je moguće manje vjetra, da ne bi donosio prašinu i – mnogo prostora. Još nikada nije bilo toliko mnogo aviona van pogona kao sada. Trenutno u svijetu ima oko 26.000 aktivnih aviona koji obično obavljaju 102.000 letova dnevno i svakog dana prevoze oko šest miliona putnika, navodi DW.

U normalnim vremenima, oko pola miliona putnika se u svakom trenutku nalazi negdje u nekom avionu. Ali sada samo rijetki lete. Prema procjenama firme Cirium krajem aprila je oko 17.000 putničkih aviona svih veličina bilo parkirano, što je oko 64 odsto ukupne svjetske flote.

Avio-kompanije teško pronalaze dovoljno parking mjesta za svoje avione. Najveća i najpoznatija parkirališta, takozvani “Boneyards”, nalaze se na jugu SAD, na aerodromima “Davis Monthan Air Force Base”, “Marana” kod Tusona i “Victorville” u Kaliforniji. Prebacivanje aviona tamo, za evropske avio-kompanije sada ne dolazi u obzir.

Hot-spot u Australiji

Britiš Ervjez je svoje avione tipa A380 takođe parkirao u Francuskoj, oni na aerodromu Šatoru u Francuskoj čekaju bolja vremena. Kompanija Svis je svoju flotu delimično parkirala na vojnom uzletištu Dibendorf u blizini aerodroma Cirih-Kloten, a nekoliko aviona je dugoročno smješteno u jordanski glavni grad Aman.

Ali, najveći rast kao parking za avione doživio je aerodrom Elis Springs u australijskom Autbeku. Tamošnje parkiralište je prije samo nekoliko godina osnovao Tom Vinsent. Taj bivši analitičar Dojče banke htio je tako da ostvari svoj lični san – da bude samostalni preduzetnik.

Od 2014. njegova firma Apas već je primila 40-ak velikih aviona, a s korona-krizom njegov posao je procvjetao. To je naime jedini parking za avione koji je u blizini azijsko-pacifičkog regiona, a koji bilježi veliki rast avio-saobraćaja. Parkirališta za avione mogu zaista da budu unosan posao. Ugovor na 13 mjeseci za jedan Boing 777 donosi promet od 300.000 eura. “Telefon ne prestaje da mi zvoni, potražnja je eksplodirala”, kaže Vinsent za Fajnenšel tajms. Njegov najunosniji posao bio je skladištenje četiri najnovija aviona A380 Singapur Erlajnsa u aprilu. “Sada se širimo, tako da ćemo uskoro moći da primimo 70 do 80 aviona”, radosno kaže Vinsent.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *