Mitrović: Tražićemo izmjene Zakona o PDV i oslobađanje od plaćanja naknada

UPCG će Vladi i Operativnom štabu NKT za podršku privredi uskoro uputiti zahtjeve za izmjene Zakona o PDV-u, uvođenje obaveze plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji počev od 1. aprila, oslobađanje privrednika obaveze plaćanja određenih vrsta naknada, te niz drugih prijedloga poreskih i mjera iz oblasti finansijske i kreditne podrške i radno-pravnih odnosa, najavio je u razgovoru za Portal Analitika predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Predrag Mitrović.

On je istakao da su iz prvog i drugog paketa ekonomskih mjera Vlade izostala rješenja vezana za određena očekivanja biznis sektora.

,,Čini mi se da je u oba vladina paketa izostao jedan dio mjera za koji smo procijenili da bi u kratkom roku mogle biti efikasne i stimulativne za likvidnost kompanija i očuvanje radnih mjesta, a dugoročno bi pozitivno djelovale i na stabilnost poslovanja preduzeća i prihode koje država ubira po raznim osnovama. Zato ćemo ih ponoviti, te dodatno dopuniti novim rješenjima koja će biti precizirana u našem novom dokumentu koji je trenutno predmet usaglašavanja sa članstvom”, naveo je Mitrović.

Naglasio je da je posebno važno da u kriznim vremenima i banke pokažu razumijevanje i podršku, ,,a naročito fleksibilnost koja nije baš karakteristika njihovih poslovnih politika u redovnim okolnostima”.

ANALITIKA: Da li je od početka epidemije bilo otpuštanja i u kojim sektorima? Da li poslodavci najavljuju otkaze zbog primjene restriktivnih mjera za suzbijanje koronavirusa?

MITROVIĆ: Na samom početku, želio bih da pohvalim rad institucija i ustanova unutar zdravstvenog sistema Crne Gore i ostvarene rezultate kojima je omogućeno očuvanje zdravlja građana, a u budućnosti i brojni benefiti, posebno ekonomski. Svakako, pohvalio bih rad i uložene napore Vlade CG i Nacionalnog koordinacionog tijela i ukupno djelovanje u ovim vanrednim okolnostima.

Pandemija kovid-19 donijela je ozbiljne poremećaje koji su u veoma kratkom roku od izbijanja zdravstvene krize, rezultirali i ekonomskom krizom čije se negativne posljedice snažno prelivaju i na tržište rada. Zato je Unija poslodavaca Crne Gore od samog početka novonastalih okolnosti u više navrata pozivala nadležne na hitnost u postupanjima i iznalaženju rješenja za spasavanje preduzeća, apelujući pritom da se zdravstvena i ekonomska kriza moraju istovremeno rješavati.

Kad je u pitanju očuvanje zaposlenosti, procjene Međunarodne organizacije rada (ILO) iz aprila 2020. godine pokazuju da bi na globalnom nivou potencijalno moglo doći do gubitka čak 195 miliona radnih mjesta. Crna Gora nije izolovano ostrvo i nije realno očekivati da može ostati imuna na probleme s kojima se cijeli svijet suočava, to je svima jasno. Međutim, ono što očekujemo i mi i ukupna crnogorska poslovna zajednica je hitna intervencija po pitanju smanjenja troškova poslovanja, što je model direktne podrške preduzećima u njihovoj borbi da u ovim izuzetno teškim danima zadrže zaposlene i očuvaju radna mjesta.

A o tome kakva je trenutna situacija govore i nedavno prezentovani podaci ZZZCG po kojima je, u periodu od 15. marta (kada su u CG uvedene mjere za suzbijanje epidemije novog koronavirusa) do 4. maja, broj nezaposlenih lica koja se nalaze na evidenciji ZZZCG porastao za 13,86%, dok je stopa registrovane nezaposlenosti povećana za 2,12 procentna poena.

Takođe, podsjetiću i da je ministar rada gospodin Purišić prije par dana, pozivajući se na podatke Poreske uprave, saopštio da je 26. aprila u Crnoj Gori bilo evidentirano oko 3.600 otkazanih radnih odnosa.

Ono čime UPCG trenutno raspolaže su pokazatelji iz istraživanja koje smo realizovali u periodu od 10. do 30. aprila, uz tehničku podršku ILO i u partnerstvu sa EBRD. Naše istraživanje pokazuje da je od ukupnog broja anketiranih poslodavaca njih 10 odsto navelo da su u toku trajanja kovid-19 krize smanjili broj zaposlenih. Da bi se navedeni podatak bolje razumio, važno je napomenuti da je u samoj postavci pitanja za ispitanike pod smanjivanjem broja zaposlenih obuhvaćeno i neprodužavanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Zato postoji mogućnost da se navedeno smanjenje broja zaposlenih, u jednom dijelu, poklapa sa ranije donijetim poslovnim odlukama koje su se vremenski poklopile sa periodom epidemije virusa korona.

Da li će doći do novih otpuštanja i u kojoj mjeri, u ovom trenutku teško je predvidjeti jer to prvenstveno zavisi od epidemiološkog stanja u zemlji ali, istovremeno, i od adekvatne i pravovremene podrške države namijenjene oporavku privrede. U tom dijelu, pozdravljam do sada uložene napore Vlade CG, a naročito iskazanu spremnost da razmotri i uvaži određene predloge UPCG, kao što je to slučaj sa subvencionisanjem zarada poslodavcima iz djelatnosti kojima je zabranjen rad ili im je poslovanje ugroženo uslijed mjera NKT na suzbijanju epidemije.

Ono što je posebno važno za davanje bespovratnih sredstava za isplatu zarada, iz ugla UPCG, jeste brzina realizacije ove mjere i obuhvat preduzeća koji će subvencije moći i da koriste. Ovo ističem iz razloga što je kriza izazvana kovid-19 dovela do toga da je veliki broj preduzeća, ne svojom krivicom, bio prinuđen da zbog naredbe nadležnih prekine ili ograniči poslovanje, te ostane bez prihoda ili iste značajno smanji, što se svakako mora odraziti i na njihove zaposlene.

Zato je, uz brzinu u realizaciji i širinu obuhvata (kako bi subvencije bile dostupne privrednicima iz što većeg broja sektora), neophodno pružiti mogućnost i privrednim subjektima koji su, vjerujem, greškom ispušteni da i oni ostvare pripadajuće pravo na pomoć ove vrste.

ANALITIKA: Kako komentarišete prvi i drugi paket mjera Vlade? Da li ste očekivali da će biti uvrštene još neke mjere?

MITROVIĆ: Iako su u trenutku donošenja prepoznati kao važan signal podrške preduzećima, iz prvog i drugog paketa ekonomskih mjera Vlade izostala su rješenja za određena očekivanja biznis sektora, između ostalog reflektovana i kroz dva predloga mjera koja je UO UPCG pravovremeno uputio Vladi, NKT i drugim nadležnim institucijama i tijelima.

Za razliku od prvog koji je, umjesto na oslobađanje, bio prvenstveno fokusiran na odlaganje plaćanja određenih obaveza privrednika, drugi paket mjera Vlade je bio konkretniji i sadržao pojedina, za privatni sektor značajna, rješenja. Tu, između ostalog, mislim i na ona kojima su ispunjeni određeni zahtjevi dostavljeni od strane UPCG, od kojih izdvajam prethodno navedeno subvencionisanje zarada (subvencija 100% minimalne zarade u bruto iznosu za zaposlene u zatvorenim djelatnostima, uključujući i one iz sektora turizma) koje se odnosi i na hotele za koje je UPCG prethodno tražila da takođe budu svrstani u kategoriju najugroženijih privrednih subjekata kojima je zabranjena djelatnost (a ne u kategoriju privrede čija je djelatnost djelimično ugrožena) što je ovim paketom ispunjeno. Kao i najavu popuštanja mjera zabrane rada, koja je za privredne subjekte iz određenih djelatnosti nastupila 4. maja. Ovaj potez izvršne vlasti je posebno važan, jer je njime omogućeno ponovno pokretanje poslovanja a zaposlenima povratak na njihova radna mjesta, što će svakako pomoći i da se nastala kriza brže premosti.

U odnosu na zahtjeve koje je UPCG pravovremeno dostavila Vladi i NKT i to u dva navrata – kroz prvi i drugi predlog mjera Upravnog odbora UPCG, čini mi se da je u oba vladina paketa izostao jedan dio mjera za koji smo procijenili da bi u kratkom roku mogle biti efikasne i stimulativne za likvidnost kompanija i očuvanje radnih mjesta, a dugoročno bi pozitivno djelovale i na stabilnost poslovanja preduzeća i prihode koje država ubira po raznim osnovama. Zato ćemo ih ponoviti, te dodatno dopuniti novim rješenjima koja će biti precizirana u našem novom dokumentu koji je trenutno predmet usaglašavanja sa članstvom.

Ono što ćemo Vladi i Operativnom štabu NKT za podršku privredi uskoro uputiti odnosiće se, između ostalog, na zahtjev za izmjene Zakona o PDV-u, uvođenje obaveze plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji (počev od 1. aprila), oslobađanje privrednika obaveze plaćanja određenih vrsta naknada, te niz drugih predloga poreskih i mjera iz oblasti finansijske i kreditne podrške i radno-pravnih odnosa.

ANALITIKA: Da li se za mjere može reći da su bile pravovremene, imajući u vidu period od njihovog usvajanja do stupanja na snagu? 

MITROVIĆ: Prvi paket podrške nije bio dovoljno efikasan, ali ne zbog datuma stupanja na snagu, već usvojenih mjera koje nisu ispunile jedan dio iskazanih očekivanja privrednika. Umjesto očekivanog otpisa brojnih davanja, doprinosa, parafiskalnih i drugih nameta, preduzećima su ponuđena rješenja koja su, kroz odlaganja obaveza, zapravo dovela do njihovog gomilanja i dodatno im otežala inače težak položaj.

Kad je u pitanju drugi Vladin paket ekonomskih mjera, on je predstavljen 9. aprila a Vlada ga je usvojila 24. aprila, što govori o tome da se sa njim kasnilo, a za poslodavce je veliki i jedan dan.

Iako su od uvođenja oba paketa mjera podrške prihvaćeni određeni zahtjevi poslodavca i sindikata, što je dobro i treba ga konstatovati, činjenica je da poslovnom sektoru to nije bilo dovoljno. Tu prije svega mislim na ocjene privrednika koji nas svakodnevno kontaktiraju, navodeći da se sa primjenom određenih mjera kasni u konkretnom djelovanju. Ostajući i dalje dosljedni primarnom zadatku zaštite javnog zdravlja, analizirajući tešku situaciju po poslodavce i zaposlene u mnogim granama privredne djelatnosti, u UPCG smatramo da Crna Gora ne bi smjela zakasniti sa sprovođenjem mjera podrške privredi, kao ni sa ublažavanjem mjera NKT-a.

Bili smo među prvim zemljama koje su uvele privremene mjere, što je omogućilo da se na vrijeme preventivno djeluje i na adekvatan način odgovori potrebama održavanja zdravstvenog sistema i očuvanja zdravlja građana, što je izuzetan uspjeh. Takav odnos očekujemo i po pitanju pomoći Vlade ekonomskim aktivnostima privrede, i to prvenstveno kroz novi, treći paket mjera podrške koji treba donijeti u što kraćem roku. Ono što privredni subjekti očekuju je da ovaj paket sadrži rješenja koja će biti brza, konkretna i adekvatna, te lišena bilo kakvih komplikovanih administrativnih procedura i ograničenja.

ANALITIKA: Čini se da će posljedice biti dugoročne za preduzeća i privredu? 

MITROVIĆ: Da. Već sada je jasno da su vanredne okolnosti izazvane korona virusom rezultirale negativnim posljedicama koje nisu privremene, već će dovesti do oštrog pada privrednih aktivnosti i potresima za cijelo društvo koji će se osjetiti na duži rok. Podrška revitalizaciji poslovanja traži hitne i konkretne politike države koje će biti jednako snažne i na nacionalnom i lokalnom nivou. Prema nedavnim izjavama generalnog sekretara Zajednice opština Crne Gore, najavljena pomoć jedinica lokalnih samouprava privredi, prema procjenama, iznosiće oko 14,5 miliona eura, od čega će 12,5 miliona eura biti određena odlaganja poreskih obaveza, dok će preostala 2 miliona eura biti usmjerena na oslobođanja komunalnih taksi, naknada za puteve i zakupnina.

UPCG pozdravlja najave ove vrste, a zatim i podsjeća da sve naredne, očekivane mjere podrške privredi na nacionalnom i lokalnom nivou treba da prati veća efikasnost administracije i puna solidarnost javnog sektora, iskazana kako kroz odgovorno upravljanje, tako i kroz racionalizaciju javne uprave (iz koje, jasno je, treba isključiti one sa “prve linije fronta”: zdravstvo, školstvo, policiju, vojsku..). Jedino na taj način, uz udružene napore poslodavaca, Vlade i donosilaca odluka, možemo očekivati da će efekti po osnovu neizbježnog ekonomskog pada biti što manjeg intenziteta, da će negativne posljedice trajati što kraće, a da ćemo kao društvo biti još snažniji i iz cijele situacije izaći kao pobjednici.

ANALITIKA: Kako ocjenjujete podršku bankarskog sektora u održavanju likvidnosti preduzeća u ovako delikatnoj situaciji?

MITROVIĆ: Posebno je važno da u ovakvim, kriznim vremenima i banke pokažu razumijevanje i podršku, a naročito fleksibilnost koja nije baš karakteristika njihovih poslovnih politika u redovnim okolnostima. Imajući u vidu dosadašnje poteze banaka i finansijskih institucija, moram kazati da su oni bili vrlo ograničeni, te da iskazane potrebe i zahtjeve privrednih subjekata – nisu ispunili u potpunosti.

UPCG je ranije predložila Vladi CG dva seta mjera, kreirana s ciljem da se pomogne očuvanju likvidnosti i održivosti preduzeća i očuvanju radnih mjesta. Ovi naši prijedlozi sadržali su i određene zahtjeve u odnosu na CBCG, IRF-u i komercijalne banke, a sve s namjerom da ih na izvjestan način probudimo i podsjetimo da je privredi neophodno da novac poteče i to u što kraćem roku. Zato ih pozivamo da što hitnije (i izdašnije) porade na kreiranju posebnih politika kroz koje će privredi moći da ponude adekvatne izvore za obrtni kapital koji im je potreban za očuvanje likvidnosti.

Postupajući u skladu sa svojim mogućnostima, vlade zemalja regiona, Evrope i svijeta primijenile su različite mjere fiskalne politike, dok su centralne banke takođe reagovale na različite načine. Kao primjer mogu navesti recimo FED koji je u SAD-u omogućio sniženje kamatnih stopa na 0-0,25%, dok je Bank of England u Velikoj Britaniji kamate spustila na novi najniži nivo od 0,1%. Očekujemo da će i CBCG postupiti na sličan način, te da će nove kreditne linije IRF-a biti kreirane shodno Vladinom zaduženju datom u najavi nakon donošenja drugog paketa ekonomskih mjera podrške. Naravno, vrlo će važna biti i podrška komercijalnih banaka od kojih takođe očekujemo da prate zahtjeve privrede i svojih klijenata.

Ovih dana, u UPCG je u toku usaglašavanje sa privrednicima po pitanju našeg novog (trećeg) seta predloga mjera koji ćemo, kad se taj proces završi i Upravni odbor UPCG ga usvoji, uputiti Vladi CG i Operativnom štabu NKT za podršku privredi. Nadamo se da će kao takav biti od značaja i za samu Vladu iz koje je ranije najavljeno da će upravo finansijski instrumenti imati najveću ulogu u 3. paketu mjera za koji očekujemo da će uskoro biti donijet, a koji će sadržati i adekvatne mjere finansijske i kreditne podrške.

Uz podsjećanje je Vlada još ranije usvojila zahtjev UPCG da IRF kreira povoljnije kreditne linije sa manjom kamatnom stopom od 1,5%, najaviću da će se novi predlozi UPCG po pitanju mjera finansijske i kreditne podrške, između ostalog, odnositi na obezbjeđenje garancija države od minimum 70% iznosa kredita za privredne subjekte kojima je zabranjen rad, sniženje kamata na postojeće zajmove, izmjene kriterijuma za odobrenje kredita (u cilju većeg obuhvata potencijalnih korisnika), produžetka trajanja moratorijuma i slično.

ANALITIKA: Kakvi su prvi rezultati ankete Međunarodne organizacije rada (ILO) o uticaju koronavirusa na preduzeća?

MITROVIĆ: UPCG će ukupnoj crnogorskoj javnosti uskoro predstaviti prve rezultate istraživanja koje smo sproveli uz tehničku podršku ILO i u partnerstvo sa EBRD, a u kojem je učestvovalo preko 350 preduzeća svih veličina, iz sva tri regiona.

Prema istraživanju koje smo realizovali u periodu od 10. do 30. aprila, na pitanje o tome da li u narednom periodu planiraju da otpuštaju radnike 19% poslodavaca je odgovorilo potvrdno, dok je 82% odgovorilo da ne planiraju otpuštanja.

Mislim da su interesantni i odgovori koje smo dobili u vezi očekivanog pada prihoda kompanija ukoliko bi kriza potrajala do 30. juna 2020. godine. Za takav scenario, najveći broj privrednika (27%) je naveo da bi očekivani gubitak prihoda preduzeća iznosio 20.000 – 100.000 eura, a nešto manji broj (26%) je taj gubitak procijenio na 5.000 – 20.000 eura. U navedenim okolnostima svaki peti privredni subjekt očekuje 100.000 – 500.000 eura gubitka prihoda, dok 11 odsto učesnika istraživanja smatra da bi ostvareni gubitak kompanije bio veći od 500.000 eura.

Dobijeni podaci pokazali su da je skoro 60% privrednih subjekata izvršilo određene promjene u svom poslovanju kako bi amortizovali uticaj kovid-19 krize. Za razliku od mikro preduzeća, ona iz kategorije malih, srednjih i velikih su pokazala veću dinamičnost i brže su se adaptirala novim uslovima poslovanja.

Na kraju, na pitanje o vremenu koje im potrebno da obnove poslovanje, trećina (30%) preduzeća je odgovorilo da taj period može trajati 1 – 3 mjeseca, dok je 23 procenta poslodavaca procijenilo da bi očekivani oporavak bio duži od 6 mjececi.

ANALITIKA: Koje nedoumice su nastale po osnovu šifre osnovne djelatnosti za korišćenje prava na subvencije na zarade?

MITROVIĆ: Glavni problem koji je u tom dijelu nastao sadržan je u jednom od uslova Programa za pružanja podrške privredi i zaposlenima, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog korona virisa, koji je donijet u okviru II paketa pomoći Vlade CG.

Podsjetiću, navedeno je da privredni subjekat ostvaruje pravo na subvenciju na zarade isključivo po osnovu šifre osnovne djelatnosti evidentirane u CRPS na dan 24.04.2020.godine, i navedeno je odmah izazvalo brojne nedoumice privrednika koji su nas tim povodom i kontaktirali, tražeći pojašnjenja i pomoć.

Stoga je UPCG 29. aprila uputila dopis NKT i Ministarstvu ekonomije vezano za obradu zahtjeva za subvencije po osnovu šifre djelatnosti, u kojem smo ukazali na problematičnost navedenog uslova. Inače, crnogorski Zakon o privrednim društvima ne ograničava privredne subjekte da se, osim osnovne, bave i drugom djelatnošću i zato se i taj uslov (kao alternativni) trebao uzeti u obzir i time zadovoljiti princip pravičnosti u dodjeli pomoći.

Ministarstvo ekonomije je u kratkom roku odgovorilo na naš zahtjev, uvažilo dato objašnjenje i najavilo da će za sva privredna društva kod kojih osnovna šifra djelatnosti u cjelosti ili djelimično ne odgovara djelatnosti koju privredno drustvo zaista obavlja, takođe biti omogućeno apliciranje za subvencije i to putem podnošenja posebnog zahtjeva za razmatranje. Na taj način, ni ta preduzeća neće biti uskraćena za ono što im pripada po osnovu drugog paketa ekonomskih mjera.

ANALITIKA: Da li će biti riješen problem sa zalihama proljećne robe na koji ukazuje Odbor za trgovinu odjećom i obućom UPCG?

MITROVIĆ: Vaš portal je već pisao o problemu s kojim se suočavaju neki od privrednika iz djelatnosti kojima je bio zabranjen rad, a 4. maja su ponovo počeli da rade. Na tome zahvaljujem jer ste pomogli da javnost bude upoznata i sa djelovanjem Odbora za trgovinu odjećom i obućom UPCG koji se zvanično obratio 30. aprila predsjedniku NKT, ministru finansija, ministarki ekonomije i predsjedniku Odbora direktora IRF-a.

Tada su im ukazali na probleme privrednika iz ovog sektora, posebno akcentujući problem zaliha proljećne robe koja je ostala nerealizovana upravo zbog zabrane rada, a za šta su podnijeli i određene konkretne predloge rješenja. Takođe, objasnili su da su na ovu i ostalu robu na zalihama, uvezenu neposredno pred izricanje zabrane rada, plaćeni carina i PDV, što je dovelo do toga da su im novčana sredstava ostala zarobljena (za nabavku i plaćanje tih dažbina), nisu ostvarili nikakav prihod, a suočavaju se i sa nedostatkom finansijskih sredstava za nabavku nove robe.

Kako sam informisan od predsjednice Odbora za trgovinu odjećom i obućom, rukovodstvo i članovi Odbora ulažu značajne napore i daju sve od sebe da u komunikaciji sa nadležnima nađu rješenje za probleme s kojima se suočavaju privrednici iz ove djelatnosti. Nemoguće je i nerealno očekivati da privatni sektor samostalno iznese teret krize s kojom se suočavaju ne svojom krivicom. Zato u Odboru i ističu da je pomoć države izuzetno važna, a naročito ona koja uključuje garancije do 80% iznosa kredita što bi uticalo i na IRF da kreira povoljnije kreditne linije, sa nižim kamatnim stopama, uz lakše i mnogo brže odobravanje kredita, pri čemu se kao garancija mogu koristiti i zalihe robe. Imajući u vidu razumijevanje koje su nadležni pokazali i za određene ranije predloge UPCG, nadam se da ćemo i po ovom osnovu uskoro svjedočiti pozitivnom ishodu i postizanju dogovora koji će stvoriti uslove za neometan nastavak rada privrednika iz ove djelatnosti.

ANALITIKA: Nedavno ste se obratili i zahtjevom kojim ste nadležnima ukazali na probleme s kojima se suočavaju privatne zdravstvene ustanove…

MITROVIĆ: Uniju poslodavaca CG je prethodnih dana kontaktiralo više privatnih zdravstvenih ustanova iz djelatnosti bolnica i medicinske prakse. Nakon upoznavanja sa svim detaljima, UPCG se 7. maja obratila predsjedniku NKT i ministarki ekonomije dopisom u kojem podnosimo Inicijativu da privatne zdravstvene ustanove naknadno budu uvrštene u model subvencija od 50 % bruto zarada koji je predviđen za ugrožene delatnosti, kako bi se time otklonio učinjeni previd njihovog položaja.

Tom prilikom smo ukazali da su privatne zdravstvene ustanove, vodeći se humanim razlogom obezbjeđivanja dostupnosti ljekara pacijentima, dale svoj puni doprinos ukupnom sistemu zdravstva i na način što su radile i u vrijeme pandemije, dok je većina svoje kapacitete ponudila i Ministarstvu zdravlja i NKT. Jedan od problema s kojim su se u tom periodu pojedine ustanove srijetale, a naročito na samom početku proglašenja epidemije korona virusa, tiče se zaštitnih sredstava koje je trebalo obezbijediti (mimo standardnih u sistemu zdravstva) iako ih na tržištu nije bilo, dok je poseban problem predstavljalo što je broj pacijenata koji su koristili usluge privatnih zdravstvenih ustanova smanjen za 80%!

Takođe, činjenica je da izvjestan broj privatnih zdravstvenih ustanova angažuje i specijaliste medicine iz drugih zemalja, što u ovom trenutku govori i o neizvjesnosti datuma početka njihovog rada u punom kapacitetu koji je uslovljen i otvaranjem još uvijek zatvorenih granica.

UPCG zahvaljuje nadležnima na ažurnosti i blagovremenom dostavljanju odgovora na sva pitanja koja smo do sada uputili, te očekujemo da će na taj način biti tretirana i navedena Inicijativa UPCG. U tom dijelu, nadamo se i pozitivnom ishodu vezano za naš zahtjev za uključenje privatnih zdravstvenih ustanove u model subvencija predviđen za ugrožene djelatnosti.

Check Also

Cijene goriva bez promjena

U narednih petnaest dana cijene svih vrsta goriva u Crnoj Gori ostaće nepromijenjene, saopšteno je …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *