Polazeći od obaveza Asocijacije menadžera da kao partner Vlade Crne Gore objektivno sagledavajući okolnosti i realne mogućnosti, iz ugla liderske i menadžerske struke, konstruktivno doprinesemo zajedničkom prevazilaženju složenih ekonomskih pitanja, predsjednik AMM-a gospodin Budimir Raičković je u ime Upravnog Odbora, danas uputio dopis predsjedniku Vlade godpodinu Dušku Markoviću, sa 20 novih preporuka u cilju prevazilaženja ekonomske krize.
“Što se prije efikasnije suočimo sa problemima i izazovima u privredi, veća je vjerovatnoća da možemo umanjiti neminovne posljedice. Situacija zahtijeva stalno praćenje pokazatelja i reakcije. Od trećeg seta mjera očekujemo da imaju dugoročniji tj. strateški karakter kao i jasno razdvajanje mjera ka podršci oporavka privrede i mjera usmjerenih ka socijalno ugroženim kategorijama. Iako kriza nije izazvana ekonomskim razlozima ona se može posmatrati i kao šansa da se upravo sada suočimo sa dubiozama koje su u manjem ili većem obimu prisutne, poput visokog nivoa javne potrošnje, naglašene uvozne zavisnosti, različitih biznis barijera, sive ekonomije, sporosti administracije pretežno na lokalnom nivou i nedovoljno stimulativnog ambijenta za preduzetništvo. Ova situacija može biti prilika da efikasno i sistematski rješavamo ta pitanja. Ovakav pristup bi mogao biti jedna od polaznih tačaka u kreiranju trećeg seta mjera ali i svih narednih, jer će nam razvoj situacije nametati permanentne reakcije i unapređenje donijetih mjera”, navodi se u saopštenju Asocijacije menadžera.
Iz asocijacije su pozdravili konsultacije koje Vlada obavlja sa uglednim ekonomistima, naučnicima, poslovnim organizacijama i drugim relevantnim subjektima.
“Odlučno liderstvo i menadžerska znanja posebno kada je u pitanju upravljanje krizama, danas je važnije nego ikada. Ne treba dozvoliti da bilo koji razlozi, politika i neodlučnost usporavaju i uguše vraćanje privrede u maksimalno moguću funkciju. U suočavanju sa zdravstvenom krizom ljekari – struka su vodili glavnu riječ. Taj model treba primijeniti i kada je u pitanju rješavanje ekonomske krize. Beskompromisno koncipiran pristup, zasnovan na otvorenosti i uvažavanju kompetentnih i dobronamjernih prijedloga i sugestija, bez obzira sa koje strane dolazili, mogu biti formula zajedničkog uspjeha. Podrška privredi treba biti bazirana na degeneralizacijii i što manjoj birokratiji. Najveća pomoć privredi je borba sa sivom ekonomijom i jasni i jednostavni uslovi i principi poslovanja. Takođe naša turistička ponuda se mora među prvima adaptirati tako da bude atraktivna u ovim vremenima. Ako sada izgubimo šansu, kratkoročna pomoć države neće puno značiti na duge staze. Naša šansa je u tome da omogućimo bezbjedno ljetovanje. Očekujemo da se naprave dogovori sa vladama zemalja regiona a i drugim državama, u smislu priznavanja testova i slično”, navode iz AMM.
Da bi se izborili sa problemima kapaciteta i brzine administracije, iz AMM predlažu da se okrenemo se domaćem IT sektoru.
“Ne trebamo gubiti vrijeme i novac čekajući skupa strana rješenja jer je i ovih dana naša IT zajednica pokazala da ima dovoljno stručnih ljudi koji mogu ponuditi kvalitetna, primjenjiva i jeftinija rješenja. Mnogo snažnije insistirati i dati prioritet na ubrzanoj digitalnoj transformaciji, automatizaciji procesa i objedinjavanju baza podataka. Privreda i građani trebaju završiti sve svoje potrebe na jednom mjestu i kroz on-line kanale, uz nedvosmisleno priznavanje elektronskih dokumenata u poslovanju. Smatramo da je sada pravi trenutak za realizaciju i inicijative PKCG-a i AMM-a za formiranje Digitalne koalicije, u cilju što brže digitalne transformacije kako bi iskoristili sve prednosti tog procesa za privredu i građane. Očekujemo da se nastavi podrška i zaštita domaćih programa proizvodnje i još snažnije radi na atraktivnosti Crne Gore u cilju privlačenja stranih direktnih investicija”, zaključuje se u saopštenju.
Preporuke AMM pogledajte u nastavku:
- Trenutna situacija u privredi ukazuje na početak ekonomske krize snažnih razmjera. Što se prije efikasnije suočimo sa problemima i izazovima, veća je vjerovatnoća da možemo umanjiti neminovne posljedice. Situacija u kojoj se nalazi globalna ali i naša ekonomija, traži stalno praćenje pokazatelja i reakcije.
- Odlučno liderstvo je danas važnije nego ikada. U ovoj fazi treba primarno slušati struku, ovog puta ekonomsku i preduzetničku. Ne dozvoliti da strah i neodlučnost uspore i uguše vraćanje privrede u redovne poslovne tokove.
- Oformiti Nacionalni Streteški Tim (NST) sastavljen od predstavnika Vlade, poslovnih organizacija, dokazanih privrednika i predstavnika nauke. Ovaj tim bi koordinirao aktivnosti ekonomskog oporavka i pokretanja privrede. U tim uključiti nove snage koje će generisati produktivna i održiva rješenja.
- Ubrzati, degeneralizovati i debirokratizovati podršku preduzećima koja su do sada funkcionisala u otežanim uslovima. Suština poslovanja je važna, ne samo šifra djelatnosti.
- U proceduri podrške likvidnosti fokusirati se na subjekte koji će najbrže doprinijeti ukupnom privrednom oporavku (proizvodnja, prehrana, turizam…) i smanjiti odliv finansijskih sredstava izvan CG. Na vrhu prioriteta postaviti subjekte koji su na bijeloj poreskoj listi, a na začelju poreske dužnike koji ne poštuju usvojene reprograme i/ili se nalaze na crnoj listi.
- Očuvati vitalnost bankarskog sektora od generalizovanih zahtjeva za moratorijumima na vraćanje kredita. Moratorijum bi trebalo odobravati samo onima kojima je neophodan i to: fizičkim licima koja su ostala bez posla ili su im zarade značajno umanjene, pravnim licima kojima je zabranjeno vršenje djelatnosati ili rade u otežanim uslovima, što se dokazuje mjesečnim bilansima kojima se utvrđuje pad prihoda i prometa.
- Ne treba očekivati da sve banke mogu ponuditi veliki broj dugoročnih povoljnih kredita iz kratkoročnih depozita aktuelnih klijenata. Predlažemo da se napravi aranžman komercijalnih banaka sa IRF-om, gdje bi država bila garant zaduživanju IRF-a kod EIB-a (i slično) na period od 10 godina, a komercijalne banke dogovarale kreditne linije sa krajnjim korisnicima. Omogućiti privrednicima koji poštuju poreske obaveze (npr. sa bijele poreske liste), a posluju u otežanim uslovima, da kroz IRF ili neku formu državnog garantnog fonda, dođu do mogućnosti jednostavnijeg obezbjeđenja kolaterala za kreditno zaduženje.
- Naša turistička ponuda se mora među prvima adaptirati tako da bude atraktivna u ovim vremenima. Ako sada izgubimo šansu, kratkoročna pomoć države neće puno značiti na duge staze. Naša šansa je u tome da omogućimo bezbijedno ljetovanje. Zajedno sa turoperatorima i privredom Crne Gore investirati u laboratorije na aerodromima i brze testove. Napraviti dogovore sa vladama zemalja regiona i avio prevoznicima u smislu priznavanja testova i slično. Izvršiti selekciju prioritetnih zemalja dolazećih turista i u saradnji sa nacionalnim avio prevoznikom Montenegro Airlines ponuditi turistima ituroperatorima pakete subvencionisanih avio karata, u cilju obezbjeđivanja što nižih troškova za turiste.
- Nastaviti kontrole sprovođenja zaštitnih i higijenskih mjera, sa nultom tolerancijom za nepoštovanje preporuka uz vođenje računa o primjenjivosti i normalnog funkcionisanja privrednih subjekata, kao i visokim stepenom preventivnog a ne kaznenog pristupa.
- Povećati kapacitete i brzine administracije, kroz orijentaciju prema domaćem IT sektoru. Ne gubiti vrijeme i novac na skupa strana rješenja.
- Iskoristiti prednosti digitalne transformacije i kao podršku tom procesu ubrzati formiranje Digitalne koalicije.
- Nastaviti sa organizovanjem, podrškom i zaštitom domaćih programa proizvodnje, uključujući i proizvodnju sredstava za dezinfekciju i zaštitnih sredstava.
- Ohrabriti i pomoći kompanije da prilagode poslovne sisteme novim okolnostima, da restrukturiraju organizacione šeme, redefinišu ovlašćenja, usklade sisteme nagrađivanja, ponovo osmisle strategije poslovanja i slično.
- Osloboditi poslodavce obaveze plaćanja poreza i doprinosa na zarade za sve novozaposlene do kraja godine, osmisliti dodatne modele za stimulaciju novog zapošljavanja.
- Razmotriti model kojim bi se omogućilo plaćanje PDV-a na naplaćene usluge ili robe, posebno za ugrožena mikro i mala preduzeća čiji ukupni prihod ne prelazi više od 120.000 eura.
- Utvrditi i izdašno stimulisati ključne privredne grane i preduzeća u njima, koji bi bili zamajac privrednog rasta.
- Maksimalno smanjiti sva lokalna davanja i prilagoditi ih novonastalim uslovima.
- Osnažiti postojeće i definisati nove institucionalne okvire, koji bi bili otvoreni za prijem ideja mladih naučnika i kadrova koji su se vratili privremeno ili trajno iz inostranstva, sa ambicijom da se njihovo znanje i želja za radom i dokazivanjem usmjere na nove razvojne programe.
- U cilju privlačenja SDI i finansijskih sredstava, poboljšati zakonodavni okvir za registraciju firmi u stranom vlasništvu, bez prisustva osnivača uz korišćenje mogućnosti elektonske identifikacije. Zadržati nisku stopu poreza na dobit. Omogućiti strancima da plaćaju zakonom predviđene poreze, a ukinuti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo i penziono ukoliko je stranac direktor tj. osnivač.
- Naglašena potreba privlačenja SDI-a i ekonomska situacija zahtijevaju snažnu aktivnost crnogorskih DKP-a na polju ekonomske diplomatije i u tom smislu modernizaciji i snaženju organizaciono institucionalnog okvira i pozicije ovog segmenta vanjskih poslova naše države.
