S&P: Crna Gora će se u ovoj godini suočiti sa padom stranih direktnih investicija

Kreditna agencija Standard&Poor’s (S&P) ocijenila je da će se Crna Gora u ovoj godini suočiti sa padom stranih direktnih investicija (SDI), povećanjem budžetskog deficita, kao i dodatnim rizicima po bezbjednost bankarskog sistema zbog toga što je izvjesno da će se povećati procenat nenaplativih kredita (NPL).

S&P je u revidranom izvještaju prošle sedmice najavio da će se crnogorska ekonomija u ovoj godini suočiti sa dubokom resecijom prvenstveno zbog velikog pada od prihoda u turizmu, a promijenjen je i kreditni rejting iz stabilnog u negativni uz potvrdu ocjene “B+/B.

“Istorijski gledano, crnogorska ekonomija se u velikoj meri oslanjala na neto priliv SDI u turizam i nekretnine. Vjerujemo da će SDI u velikoj mjeri biti zatvorene 2020. godine, a to će se najviše odraziti na sektor turizma. Očekujemo da će direktna strana ulaganja u periodu 2021. do 2023. godine prebaciti do 10% godišnjeg bruto-domaćeg proizvoda (BDP), što je u velikoj mjeri u skladu s istorijskim trendovima, te da će podstaći uvoz i povećati deficit tekućeg računa zemlje na 10% ili više BDP-a. U našem osnovnom scenariju, očekujemo da se prostor za direktna strana ulaganja ponovo otvori 2021. godine i da se podrži nastavak nekoliko aktuelnih ugostiteljskih projekata”, kostatovano je u izvještaju.

Iz Centralne banke (CBCG) nijesu mogli da preciziraju za “Vijesti” kako će pandemija koronavirusa uticati na priliv SDI i koliki se njihov pad može očekivati.

“CBCG redovno prati dešavanja i za svoje potrebe radi projekcije, ali ih do daljnjeg nećemo javno objavljivati, shodno praksi koje su uvele i druge centralne banke, poput Banke Francuske i drugih”, odgovoreno je iz vrhovne monetarne institucije.

Prema preliminarnim podacima CBCG, od januara do kraja marta ove godine neto priliv SDI iznosio je 134,2 miliona eura, što je za 62,2% više u odnosu na isti period 2019. godine.

“Prošle godine neto priliv SDI je bio 344,7 miliona eura i to je za 6,9% više u odnosu na isti period 2018. godini”, kazali su u CBCG.

Rast nenaplativih kredita

S&P prognozira da će se bankarski sektor vjerovatno suočiti sa povećanjem NPL-a jer su domaćinstva i firme suočeni sa ekonomskim padom zbog pandemije.

“Pozitivno je što crnogorski bankarski sistem ulazi u ovu krizu u relativno jakoj poziciji sa solidnim nivoom kapitala, NPL-om na niskih 5% i velikom likvidnošću. U sistemu dominiraju podružnice stranih bankarskih grupa, a većim dijelom ga finansiraju domaći depoziti. Do sada nijesmo vidjeli primetan pad depozita, a u našem osnovnom scenariju očekujemo da ova situacija ostane stabilna. Ipak, s obzirom na ograničene mogućnosti CBCG da stabilizuje bankarski sistem, on ostaje podložan stresu ako NPL-ovi naglo porastu ili likvidnost presuši”, ocjena je S&P.

Ta agencija navodi da je kao odgovor na posljedice kronavirusa CBCG uvela tromjesečni moratorijum na otplatu kredita, kao i da jednostrano uvođenje eura u Crnoj Gori sprečava vrhovnu monetarnu instituciju da određuje kamate i kontroliše novčanu masu i da djeluje kao kreditor u krajnjoj istanci.

“Iako CBCG ima neke mogućnosti da pruži podršku likvidnosti domaćim bankama, po našem mišljenju, njena nemogućnost kreiranja valutnih promena potrebnih u stresnom scenariju sprečava je da ispuni funkciju zajmodavaca u krajnjoj instanci”, ističe S&P.

Zakonom o CBCG je definisano da u slučaju potreba za likvidnošću kreditnih institucija, CBCG im može davati kredite uz odgovarajuća sredstva obezbjeđenja, kao i da vrhovna monetarna institucija određuje uslove za to kreditiranje.

Jednostrano usvajanje eura i ograničen fiskalni prostor Crne Gore ograničavaju sposobnost zemlje da apsorbuje šokove, ocjena je S&P

Skok budžetskog deficita i dodatno zaduženje

S&P je prognozirao da će budžetski deficit dostići osam odsto BDP-a u ovoj godini, zbog toga što će očekivano doći do smanjenja fiskalnih prihoda.

“Razumjeli smo da Vlada ima cilj da u maju pripremi rebalans budžeta kako bi se riješio očekivani manjak prihoda. Budžet će vjerovatno uključivati i dalje mjere podrške za privatni sektor. U skladu sa našim budžetskim prognozama, potrebe za finansiranjem Crne Gore za 2020. godinu će se znatno povećati”, navode u izvještaju.

Iz Vlade je najavljeno da će budžetu faliti oko 508 miliona eura, od čega će se oko 450 obezbijediti kroz pozajmicu.

S&P je ocijenio pozitivnim što je Vlada u prethodnom periodu pozitivno upravljala dugom čime su ublaženi rizici finansiranja.

“Vlada je 2019. obezbijedila depozite u visini od 15% BDP-a nakon plasmana u evroobveznice iz septembra 2019. godine. Procjenjujemo da su državne rezerve i računi u centralnoj banci i kod komercijalnih banaka na kraju marta iznosili 7,5% BDP-a. Nedavno ugovorena garancija Svjetske banke podržava kratkoročne potrebe za finansiranjem. Odluka EU 22. aprila da Crnoj Gori dodijeli 60 miliona eura u okviru svog regionalnog paketa makrofinansijske pomoći od tri milijarde eura podržava naš osnovni scenario buduće podrške donatora i međunarodnih finansijskih institucija”, ukazuju u izvještaju.

(Vijesti.me)

Check Also

Đukanović u Upravnom odboru Saveza energetičara

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG), Milutin Đukanović, izabran je nedavno za člana Upravnog odbora Saveza …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *