Bankarskom sektoru potrebne javne politike

Javne politike u bankarskom sektoru mogle bi podstaći komercijalne banke da doprinesu ublažavanju efekata pandemije i obezbijede likvidnost zdravim firmama, kako bi sačuvale radna mjesta, ocijenio je viši ekonomista Svjetske banke (SB) za Crnu Goru, Marc Schiffbauer.

On je kazao da su komercijalne banke pogođene pandemijom koronavirusa, utoliko što njihovi klijenti, poput kompanija iz sektora turizma, gube prihode, zbog čega dolazi do opadanja ekonomske aktivnosti i prilika.

„Banke moraju i same, kao korporacije, da upravljaju, smanjuju troškove koliko je to moguće, raspoređuju kreditiranje i da se bave scenarijima vezanim za rizik, što one i rade“, rekao je Schiffbauer u intervjuu agenciji Mina-business.

On smatra da finansijski sektor ima važnu ulogu u ublažavanju efekata krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa na realnu ekonomiju.

„Mikro, mala i srednja preduzeća su pogođena nedostatkom likvidnosti, jer ostaju bez novca kojim bi izmirili zarade ili ga koristili u druge svrhe. Zato im je potrebno kreditiranje“, poručio je Schiffbauer.

On je dodao da su u SB upućeni da je u Crnoj Gori, u prvoj fazi borbe s krizom, uveden moratorijum na otplatu kredita, za koji je vladalo veliko interesovanje i za koji se prijavilo 70 hiljada preduzeća i građana. Tu je, prema njegovim riječima, i nova kreditna linija Investiciono razvojnog fonda (IRF), namijenjena ranjivim preduzećima i potrebama njihovog opstanka.

„Iskustva krize iz 2009. godine govore da veoma djelotvorne mogu da budu kreditne garancije, makar i djelimične, kojima bi se pomoglo bankama da ublaže rizike, a osigurala likvidnost i poslovanje zdravih preduzeća“, saopštio je Schiffbauer.

Kada je riječ o javnom dugu i njegovom servisiranju, on smatra da bi prioritet Vlade u narednom periodu trebalo da bude svođenje na minimum troškova zaduživanja i obezbjeđenje povoljnijih uslova za to.

„U tom smislu Vlada je do sada preduzela razborite i oprezne korake u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, kakva je SB, kako bi dobila fer uslove za takvo zaduživanje“, naveo je Schiffbauer.

On je kazao da će to, izvjesno, dovesti do povećanja javnog duga tokom trajanja pandemije u ovoj godini i da će usporiti kretanje u pravcu njegovog smanjenja.

„Računamo da će, nakon što prođe pandemija, doći do ekonomskog oporavka i da će se nastaviti u pravcu smanjenja duga“, poručio je Schiffbauer.

On je podsjetio da je i prije novonastale situacije bilo važno razborito upravljanje dugom. Isto to će, prema njegovim riječima, biti od ključnog značaja i nakon pandemije, jer je cilj da se ojača otpornost ekonomije na buduće udare, da privreda bude manje izložena i da joj na raspolaganju bude što više sredstava za borbu sa efektima bilo kakvog udara.

„Važno je da su mjere koje se sprovode vremenski oročene i da ih je moguće ukinuti, odnosno od njih odustati. Primjer za to su subvencije na zarade koje su odobrene za period od dva mjeseca, odnosno april i maj, ali je takođe jasno iskomunicirano da nakon tog određenog vremenskog perioda te mjere više neće biti na snazi“, kazao je Schiffbauer.

On je dodao da su u pitanju vanredne okolnosti, odnosno eksterni udar koji se dešava u cijelom svijetu, a da je Crna Gora posebno pogođena zbog svoje zavisnosti od sektora turizma.

„Biće sigurno novih potreba za finansiranjem, jer smo prognozirali da će recesija biti između pet i devet odsto i da će srazmjerno tome to biti i nedostajući prihodi“, naveo je Schiffbauer.

On je upozorio i da će postojati potreba za dodatnom potrošnjom kako bi se ublažili ekonomski i efekti na one koji su siromašni ili su u ranjivoj poziciji.

Kada je riječ o turizmu, Schiffbauer je podsjetio da on ima veoma važan uticaj na ekonomiju, jer čini 20 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali i muliplikativne efekte na veliki broj drugih privrednih sektora.

„Mi smo u novom regionalnom ekonomskom izvještaju naveli da dolazi do ekonomske recesije zbog pada prihoda od turizma i da će uticaj koji će to imati zavisiti od razvoja situacije u Crnoj Gori i drugim zemljama EU iz kojih dolaze turisti. Dakle, pitanje je kada će biti skinuta ograničenja na putovanja“, rekao je Schiffbauer.

SB je, kako je dodao, u novom regionalnom ekonomskom izvještaju navela da bi recesija mogla iznositi 5,6 odsto do šest odsto ukoliko bi ograničenja bila ukinuta do kraja juna, a devet odsto ukoliko se to desi tokom glavne turističke sezone, od jula do septembra.

„Vlada je oformila paket podrške, koji je široko postavljen, za više pogođenih sektora, i smatramo da je to ispravno, s obzirom na postojeće fiskalne resurse, da se obezbijedi široko postavljena podrška pogođenim sektorima i firmama, među kojima je i turizam“, saopštio je Schiffbauer.

On je naveo da su čuli da Vlada priprema i treći paket mjera, konkretno namijenjen sektoru turizma, što je važno da bi se vidjelo na koji način će se zemlja izboriti sa ovim eksternim udarom.

„Ipak, moramo da kažemo da su u ovoj godini neizbježni gubici, ali je ključno da naglasimo da smo, ukoliko globalna pandemija, a posebno u Evropi, bude uspješno kontrolisana, za narednu godinu predvidjeli snažan oporavak i na osnovu toga i dobar rast“, zaključio je Schiffbauer.

Check Also

Mogu li domaći gosti ublažiti štetu: U Crnu Goru preko 90 posto turista dolazi iz inostranstva

Iako bi početak jula trebao biti i početak najposjećenijeg perioda turističke sezone, skoro polovina izdavalaca …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *