Sa davanjem aerodroma u zakup sačekati tri godine

Crna Gora bi napravila najveću moguću glupost ako bi u naredne tri godine dala u zakup crnogorske aerodrome, jer je, zbog posljedica pandemije korona virusa, ovo najgore vrijeme za dodjelu koncesija, saopštio je analitičar kompanije ZAMAaero Alen Šćuric.

Ovaj stručnjak za avio-saobraćaj smatra da bi sa ulaganjima u Montenegro erlajnz od 155 miliona eura, koliko je predviđeno u narednih šest godina, crnogorska nacionalna avio-kompanija trebala stabilizovati svoje poslovanje i postati profitabilna. Kompanije se bave egzistencijalnim pitanjima, masovno se gubi novac i ovo je najgore moguće vrijeme za koncesiju. Ako Crna Gora to napravi, dobiće daleko manje novca i bitno lošije uslove nego što je mogla dobiti prije nekoliko mjeseci ili što bi dobila za dvije do tri godine – kazao je Šćuric Pobjedi.

Dokumentacija
Tender za dostavljanje ponuda za zakup crnogorskih aerodroma još uvijek nije raspisan, iako je ministar saobraćaja Osman Nurković 20. januara najavio da će tender biti raspisan do kraja prve sedmice februara. Premijer Duško Marković je 24. aprila kazao da će postupak koncesije za aerodrome biti na stolu za par mjeseci. U igri za aerodrome su bile tri kompanije i jedan konzorcijum i to južnokorejska kompanija Incheon International Airport, indijski GMR Airports, luksemburška Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijim ADP/TAV, koji su ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Ipak, prema saznanju medija, indijska kompanija GMR neće učestvovati u daljem postupku za dobijanje koncesija.

Ova kompanija ispada iz igre jer je nedavno francuski ADP, koji sa turskim TAVom takođe želi da upravlja aerodromima u Podgorici i Tivtu, kupio 49 odsto akcija od indijske kompanije, čime su prekršena pravila koja je definisala Vlada u pretkvalifikacionoj dokumentaciji. Obaveza budućeg koncesionara je da avansno uplati najmanje 100 miliona eura i da tokom perioda koncesije od 30 godina uplaćuje u budžet države najmanje deset odsto od ukupnog prihoda. Iz Vlade su ranije saopštili da je očekivani obim investicija najmanje 80 miliona eura tokom prve investicione faze, odnosno prve tri godine, a najmanje 200 miliona eura tokom ukupnog trajanja koncesije. perspektiva Govoreći o perspektivi crnogorske nacionalne avio-kompanije i komentarišući najavljeno ulaganje u nju od 155 miliona eura, Šćuric je naveo da je jedina opcija opstanka Montenegro erlajnza pomoć Vlade, kao i da je 155 miliona eura veoma mnogo novca.

– To je tek neznatno manje nego što je potrošio poljski LOT u restrukturiranju nakon kojeg je napravio jaku i moćnu kompaniju sa 100 aviona. Sa tim novcem Montenegro erlajnz ne samo da bi mogao stabilizovati svoje poslovanje i omogućiti ga profitabilnim, nego bi mogao i preuzeti okolna tržišta BiH, Makedonije i Kosova, kao što je Air Baltic nakon restrukturiranja preuzeo tržišta Estonije i Litvanije, a LOT Mađarske i Estonije – kazao je Šćuric.

Crnogorski parlament je krajem prošle godine usvojio Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz, kojim se predviđa njena dokapitalizacija ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina za pokrivanje dospjelih obaveza prema povjeriocima i investicije u razvoj. Govoreći o poslovanju aviokompanija u vremenu pandemije, Šćuric je naveo da je niz svjetskih avio-kompanija do sada dobio razne oblike finansijski pomoći, od direktnih subvencija, preko kredita sa niskom kamatom, uz grejs period od godinu i više, te deset i više godina otplate, do državnih garancija za kredite, otpisa poreza i kamata, refundacije troškova plaća, dokapitalizacije, investicija.

– Ne smatram da su u istom položaju prebogate kompanije u koje su investirali još bogatiji bjelosvjetski investitori i minijaturne državne kompanije (poput Croatie, Air Serbie, Montenegro erlajnza, Air Baltice, Air Malte, Luxaira i dr.). One su neuporedivo ranjivije, njima treba pomoći, konačno one i jesu u državnom vlasništvu (ili većinskom suvlasništvu), pa država samo investira u svoje vlasništvo – naglasio je Šćuric.

On je saopštio da je međunarodna organizacija koja okuplja evropske vazdušne luke ACI (Airport Council International) procijenila da će zbog korona krize aerodromi izgubiti 76 milijardi dolara, što je četiri puta manje nego što je IATA (Međunarodna asocijacija redovnih avio-prevoznika) procijenila gubitak avio-kompanija (314 milijardi dolara).

– Aerodromi su ozbiljno profitabilne kompanije, one stvaraju ogroman novac, bitno veći nego avio-kompanije. One imaju bitno manje troškove hladnog pogona, preko njih je tokom krize išao kargo, isporuke zdravstvene opreme, evakuacioni letovi, oni naplaćuju stacioniranje prizemljenih aviona. Oni su i neuporedivo prilagodljiviji od avio-kompanija koje guše lizinzi, ogromne narudžbe skupih aviona, globalni sistemi, ugovori – rekao je Šćuric.

Prenamjena
Prema njegovim riječima, vazdušne luke su prolongirale investicije u nove terminale, opremu i logistiku i ta planirana sredstva prenamijenile na pokrivanje troškova korona krize.

– Stoga će vazdušne luke preživjeti i bez bitnih pomoći država, te uz prolongiranje rasta i razvoja (i investicija) od nekoliko godina (a isti im i ne treba jer će promet bitno pasti u idućih dvije godine), oni će bez puno posljedica nastaviti raditi kao i prije krize – smatra Šćuric.

Prema njegovim riječima, poseban problem su koncesionari aerodroma, jer dobar dio koncesionih ugovora omogućava koncesionaru da ne plaća koncesionu naknadu u slučaju elementarnih nepogoda i globalnih katastrofa.

– Nemalo takvih ugovora predviđa i naknadu koncesionaru od strane poreskih obveznika za „neplanirani rizik“. I tu prebogati investitori neće učestvovati u riziku, oni neće izgubiti novac, već će im debele zarade omogućiti naivne države – tvrdi Šćuric.

On je naveo da postoji niz koncesionara aerodroma koji se nijesu primjereno postavili u vrijeme ove krize i isključivo su vodili računa o smanjenju gubitka, ne osvrtavši se na potrebe država.

– Ne kažem da nema primjera koncesionara koji su pokazali socijalnu osjetljivost, solidarnost sa državama i lokalnim zajednicama, pa čak i avio-kompanijama, ali većina se nije tako ponašala. Tek će na vidjelo izaći kakve posljedice će to imati u regiji, iako će se neke stvari uspjeti ,,zamaskirati“ pod velom ,,tajnosti ugovora“ – upozorio je Šćuric.

Azijski i američki prevoznici u prednosti u odnosu na evropske
Šćuric ističe da su američke i azijske avio-kompanije u ogromnoj prednosti u odnosu na evropske, zbog brzog upumpavanja državnog novca u njihove kompanije i najavljenih dodatnih milijardi dolara pomoći za vrijeme korona krize. – Njihov položaj na tržištu će biti još povoljniji, oni su i do sada bili na prvim mjestima po broju putnika i aviona u svijetu, sada će još više odmaći od Evrope –upozorio je Šćuric. On je naveo da evropske kompanije opet imaju probleme ,,legalnosti subvencija“ u realnostima liberalne ekonomije i ,,spore reakcije trome Evropske unije“. – Za sada evropske države se ne usuđuju investirati već interventno posuđuju novac kompanijama sa niskim kamatama, dugim rokom počeka i još dužim rokom otplate. Dobar dio se ne usudi ni to – rekao je Šćuric.

Izvor: Pobjeda

Check Also

Triglav neće dijeliti dividendu

Na 45. Skupštini akcionara Triglav Zavarovalnice, održanoj 02. juna 2020. godine, akcionari su usvojili rezoluciju …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *