Pojedini stanodavci privremeno ukinuli ili smanjili kirije stanarima

Dodajte komentar

Željku Mirković, koja živi u Podgorici, obradovao je stanodavac kada je nedavno pozvao i rekao joj da zbog ekonomske situacije izazvane epidemijom korona virusa ne treba da plaća kiriju. Bila je, kaže za Pobjedu, zatečena.

“Osjetila sam u momentu veliko rasterećenje, ali i sreću, što postoje ljudi koji imaju empatiju za druge. Nije sve u novcu, ima nešto i u ljudskosti, koja se ne može kupiti novcem. Ovo su trenuci koji čovjeku mijenjaju život, a da toga nijesmo svjesni. Poslije ovoga ništa neće biti isto, zato što mi nećemo biti isti. Žito se razdvojilo od kukolja, tako su i dobri ljudi zaiskrili u tami svakodnevice”, rekla je Mirković.

Nažalost, dodaje ona, postoji i druga strana medalje, ove priče. Prema njenim saznanjima, neki stanodavci su stanare ostavili na ulici zbog toga što nijesu imali novca za kiriju. To je, kaže ona „tuga, koja opet govori o drugoj vrsti ljudi kojima je humanost nepoznata strana”.

“Ne gledamo svi na stvari isto, valjda je to potrebno zbog univerzalnog balansa”, kaže ona.

Nijesu svi podstanari imali sreće kao Željka, pa su pojedini, koji su željeli da ostanu anonimni, ispričali da im je poslodavac umanjio primanja, a da stanodavci nijesu bili voljni da im izađu u susret i snize kiriju. Nekima su, međutim, smanjili 20 ili 30 odsto.

“To je sve stvar ljudskosti”, kaže direktorica agencije „Iva nekretnine” Mira Radović.

Vanredna situacija s kakvom se, kao i čitav svijet, i mi prvi put susrijećemo, dodaje sagovornica Pobjede, zatekla je sve, pa i stanodavce.

Prema statistici ove agencije neki zakupodavci odrekli su se kirije i do tri mjeseca, a bilo je i onih koji su ih smanjili za oko 40 odsto.

“Dosta je slučajeva da podstanari imaju mjesto boravka, recimo, u Baru, Budvi, Kotoru i oni su se vratili svojim kućama. Stanodavci su im oprostili kiriju, ostalo im je samo da plaćaju račune. Govoreći u brojkama, ako smo, na primjer, napravili 20 ugovora o zakupu njih sedam je zvalo da kaže da žele podstanarima da oproste kiriju. Uglavnom se ide na opraštanje, imamo jedandva slučaja smanjenja”, priča Radović.

Ne bilježe slučaj da je podstanar bio taj koji je “molio” da mu se spusti kirija, već su to činili zakupodavci samoinicijativno.

“Nije bilo ni raskida ugovora. Neki zakupodavci tražili su savjet, pitaju što im valja raditi u ovom vremenu. Ljudski faktor je u ovoj situaciji prevladao. Ovo vrijeme je izvuklo najbolje iz svih nas”, kaže ona.

Drugačija je situacija sa, takozvanim, pravnim licima. Radović priča da mnoge firme zakupljuju stanove za svoje saradnike i da nijedna “neće zbog mjesec-dva praviti problem”. Nije, kako kaže, bilo nijednog zahtjeva, niti potrebe da se tu korigije cijena i nastavili su da plaćaju stanarinu zaposlenima iako ne rade.

“Ali ako su fizička lica, a pri tome nijesu u situaciji da prihoduju ovih dana, e, to je bio problem i tu su, uglavnom, svi izašli u susret. Konobar, na primjer, ne radi i on ne može da plati kiriju”, objašnjava ona.

U ovoj priči je sve, ponavlja Radović, individalno, navodeći i da ne postoje neke zakonske odredbe koje regulišu ovu situaciju.

“Nikakvim pravnim aktom nije ništa definisano, već je nečija dobra volja da li hoće da pomogne pojedincu ili da ima razumijevanje prema nekoj drugoj strani”, dodaje ona.

Navodi primjer i stanodavca za agenciju u kojoj radi smanjio im je kiriju do 1. jula, jer ne rade mjesec i po.

“Što da se radi, takva je situacija. Tamo gdje su ljudi, lako se dogovara. Čovjek ako pođe od sebe uvijek nađe neko rješenje”, naglasila je ona.

Kategorična je da je epidemija izvukla najbolje iz svih nas.

“Trebalo bi, jednom godišnje nekih 15 dana uvoditi neko vanredno stanje da se svi iščistimo, da sve ružno izađe iz nas, a onda bi sve bolje funkcionisalo”, zaključuje ona.

I agencija „Fresh nekretnine” bilježi humane poteze zakupodavaca. Alisa Abazović kazala je da je bilo slučajeva da su zakupodavci umanjili kiriju upola za poslovne prostore.

“Neki stanodavci puštili su ljude da žive u stanu bez nadoknade. Bilo je nekoliko takvih slučajeva, nije nešto pretjereno, u centralnom dijelu Crne Gore i Primorju”, istakla je ona.

Izvor: Pobjeda

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *