Pandemija je u velikoj mjeri promijenila način života i postala svojevrsni katalizator digitalne transformacije, koja nije privilegija samo velikih i bogatih, već i velika šansa malih zemalja, jer njena primjena može da ubrza smanjenje ekonomskog i društvenog jaza.
To je saopšteno na online panel-diskusiji „Digitalno transformisano sjutra“, koja je organizovana u okviru projekta „100 NAJVEĆIH u Crnoj Gori 2020“.
Osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija, Ratko Nikolić, kazao je da su aktuelna dešavanja sa pandemijom novog koronavirusa iz korijena promijenila uobičajeno funkcionisanje.
„Pandemija je uticala i na ovaj naš događaj, i to u dva ključna momenta: kao prvo, premjestila nas je u online zonu, pa smo sada na ovaj način dostupni značajno većem broju pratilaca. A kao drugo, upravo je potvrdila važnost i aktuelnost izabrane teme danas u svijetu, ne samo u Crnoj Gori. Pandemija nas je bukvalno “gurnula”u digitalnu transformaciju i tako odagnala i posljednju dileme, ako je uopšte bilo, da li nas čeka digitalno transformisano sjutra“, istakao je Nikolić.
Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, Milan Srzentić, kazao je da je trenutna kriza mnogima dokazala da se može funkcionisati brže i efikasnije, a da to istovremeno bude i jednostavnije i komfornije „nego što smo navikli“.
„Moramo pokušati da ovu situaciju iskoristimo kao akcelerator razvoja crnogorskog digitalnog ekosistema koji će nas i kao zajednicu i kao pojednice učiniti konkurentnijim i uspješnijim“, rekla je Srzentić.
Predstavnica Ministarstva finansija, Bojana Bajić, ocijenila je da je period pandemije COVID-19, koja ne poznaje granice zemalja širom svijeta, dodatno naglasio potrebe građana i privrede u vanrednim uslovima, ukazao na primjenu tehnologije u službi zaštite javnog zdravlja i ubzao proces digitalne transformacije.
„Taj proces je vidljiv u korišćenju informaciono-komunikacionih tehnologija u finansijama, zdravstvu, obrazovanju, trgovini i mnogim drugim sferama života i rada ovih dana, a što je rezultat ciljeva i napora Vlade Crne Gore u prethodnom periodu na unapređenju dostupnosti usluga“, rekla je Bajić.
Mehanizam koordinacije procesa digitalne transformacije koja, kako je ukazala, obuhvata ljude, strategiju, međusobnu saradnju, tehnologiju, sa posebnim osvrtom na održivost i finansiranje aktivnosti obuhvaćenih tim procesom biće, kako smatra, u fokusu razvoja Crne Gore koja teži napretku kvaliteta života njenih građana.
Generalni direktor Direktorata za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost u Ministarstvu javne uprave, Dušan Polović, kazao je da će ubrzanom razvoju digitalizacije i digitalnoj trasnformaciji u Crnoj Gori doprinijeti izgradnja snažne digitalne infrastrukture i dostizanje visokog nivoa informacione bezbjednosti, „kojima je Vlada Crne Gore posvećena kroz brojne aktivnosti, a čijim ćemo rezultatima brzo biti svjedoci u Crnoj Gori“.
„Uvođenje savremenih informatičkih riješenja za elektronsku upravu, u smislu pružanja elektronskih usluga građanima i privredi, kroz upotrebu nacionalnih portala i sistema za identifikaciju i administrativno plaćanje, razmjenu podataka između organa, a u skladu sa zakonima o elektronskoj upravi i elektronskom identifikacionom dokumentu i elektronskom potpisu, omogućiće modernu servisno orjentisanu javnu upravu“, smatra Polović.
Sekretarka Odbora udruženja za informacione i komunikacione tehnologije Privredne komore Crne Gore, Nada Rakočević, istakla je da digitalno transformisano sjutra neminovno dolazi, a da bi to bilo naše bolje sjutra, neophodno je, kako je pojasnila, sinergijski i strateški pristupiti definisanju i realizaciji aktivnosti koje su pred nama.
„Ulaganje i oslanjanje na kapacitete domaćeg IT sektora, digitalno osviješćeni lideri i informatički pismeno društvo, garant su uspješne digitalne transformacije, što će doprinijeti podizanju konkurentnosti digitalne ekonomije i privrednom rastu Crne Gore“, rekla je Rakočević.
Ona je dodala da će Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa svojim članicama, i dalje biti pouzdan i konstruktivan partner donosiocima razvojnih politika u podizanju konkurentnosti digitalne ekonomije i privrednom rastu Crne Gore.
CIO u Crnogorskoj komercijalnoj banci, Ivan Vučinić, ukazao je da je pandemija u velikoj mjeri promijenila način života i postala svojevrsni katalizator digitalne transformacije, a usluge „on line“ trgovine, kao i mnogi drugi elektronski servisi, kako je rekao, doživljavaju eksponencijalni rast u novonastaloj situaciji.
„Banke su omogućile da građani uplaćuju donacije, plaćaju režije, naručuju namirnice i pribor za školu od kuće, i da na taj način zadovolje osnovne potrebe a ipak ostanu doma. Kompanije moraju iskoračiti i pružiti svoje usluge u digitalnom svijetu i to više nije stvar izbora“, ocijenio je Vučinić.
Rukovodilac Odjeljenja za projekte i digitalizaciju u Crnogorskoj komercijalnoj banci, Saša Šćekić, naveo je da je digitalno bankarstvo postalo potreba, da raste broj korisnika e-Banking usluga i elektronskih transakcija i da je primarna komunikacija online.
„Banke su klijentima omogućile da koriste digitalne servise za plaćanje računa i upravljanje finansijama na bezbjedan i udoban način – uz niz dodatnih povoljnosti u periodu pandemije. Ovo će dodatno ubrzati inovacije, migriranje standardnih usluga na digitalne kanale i transformaciju filijala u savjetodavne funkcije“, pojasnio je Šćekić.
Direktor Sektora za poslovne korisnike u Crnogorskom Telekomu, Predrag Perković, rekao je da je situacija sa koronavirusom pokazala da od stepena digitalne transformacije kompanije zavisi njena sposobnost da u vanrednim okolnostima zadrži kontinuitet u poslovanju.
„Uvjeren sam da ubuduće kompanije nećemo procjenjivati na osnovu njihove stope rasta koliko na osnovu parametara njihove održivosti i kontinuiteta poslovanja. A povezanost je preduslov tog kontinuiteta i digitalizacije, zbog čega je naša uloga kao telekomunikacionog lidera ključna“, poručio je Perković.
Osnivač i generalni direktor Čikoma, Vladan Tabaš, rekao je da se godinama o digitalnoj transformaciji više pričalo, nego što se živjela.
„Stvarali smo digitalnu infrastrukturu, ali je nismo koristili u punom kapacitetu, razvijali smo servise koje su koristili samo oni koji jasno vide u digitalnu budućnost. Da li je trebalo da nam se desi korona da shvatimo da je naš najbolji i najbrži put u budućnost Digitalna Crna Gora?“, upitao je Tabaš.
On smatra da digitalnu sadašnjost koju živimo moramo nastaviti, podići stepen digitalnih vještina na više i ozbiljnije nivoe i mijenjati sopstvenu svijest o potrebi za digitalnom transformacijom društva u cjelini.
„Digitalna transformacija nije privilegija samo velikih i bogatih, već i velika šansa malih zemalja. Ona ne može pomoći da prevaziđemo ekonomski i društveni jaz, ali njena primjena može da ubrza njegovo smanjenje. Digitalna ekonomija kao jedan od puteva ka digitalnoj transformaciji istovremeno je i njen ishod. I naša šansa. Nažalost, trebalo je da nam se desi pandemija pa da to shvatimo“, zaključio je Tabaš.
