UPCG reagovala povodom tumačenja mjere o zabrani rada hotela

UPCG je uputila dopis Nacionalnom koordinacionom tijelu povodom tumačenja mjere o zabrani rada hotela.

Zbog nedavnih izjava u medijima od strane pojedinih članova Vladinog tima, koji su učestvovali u izradi paketa podrške privredi -da drugoj grupi (po ugroženosti) pripadaju firme kojima je obavljanje djelatnosti djelimično ograničeno – kao što su hoteli, turističke agencije i neka preduzeća iz oblasti saobraćaja koja de facto ne mogu da rade, UPCG je hitno reagovala.

Kako se navodi, tumačenje – da hoteli ne pripadaju grupi zabranjenih djelatnosti, već drugoj grupi za dodjelu subvencija bilo bi neprihvatljivo i pravno neutemeljeno, budući da je Naredbom za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa („Službeni list CG“,br.18/20,19/20), pored mjera zatvaranja ugostiteljskih objekata, kafića, kafana, kafeterija, restorana i barova, te disko klubova (barova i noćnih klubova), predviđena i zabrana pružanja ugostiteljskih usluga u hotelima, osim za prijavljene goste.

“Iskoristili smo priliku podsjetiti ih da su mnoge zemlje po pitanju davanja pomoći zapravo izjednačili zabranjene i ugrožene djelatnosti (privredne subjekte sa drastičnim padom prometa) jer je granica, odnosno razlika između njih vrlo tanka i problematična. To što država, upravo iz mjera predstrožnosti u cilju suzbijanja efekata epidemije korona virusa, nije zabranila djelatnost, ne mora da znači da su ti subjekti uopšte radili, da je bilo i potrebe za radom u pojedinim sektorima usled činjenice posledica širenja epidemije virusa korona (pada tražnje prometa i usluga, te problema u lancima snabdijevanja)”, navodi se iz UPCG.

Dopis Unije poslodavaca prenosimo integralno:

“Vlada Crne Gore je već 9. aprila koncipirala II paket pomoći namijenjen privredi i građanima u cilju doprinosa očuvanja radnih mjesta i stvaranju pretpostavki za brži oporavak ekonomije i standarda svakog građanina i njegove porodice. Kako je nakon najavljenih mjera pravovremeno održan konsultativni sastanak sa predstavnicima socijalnih partnera, bili smo u prilici i detaljnije se upoznati sa predloženim. Paket mjera predvidio je subvencije za zatvorene djelatnosti u iznosu od 70% minimalne zarade i 100% poreza i doprinosa na minimalnu zaradu, dok je za ugrožene djelatnosti subvencija sa istom namjenom predložena u manjem iznosu -50% bruto minimalne zarade. Uvažavajući napore Vlade Crne Gore da kroz svoje mjere, u skladu sa situacijom i realnim mogućnostima, udovolje zahtjevima i potrebama privrede, UPCG je, u dostavljenim komentarima, svojevremeno predložila da subvenciju zarade treba vezivati za iznos isplaćene prosječne zarade zaposlenog (za poslednja dva ili tri mjeseca prije uvođenja mjera), s tim da minimum subvencije iznosi 100% minimalne zarade, a (uvažavajući realna ograničenja državnog budžeta) da maksimum subvencije iznosi do 70% prosječne zarade u CG, zavisno od visine isplaćenih zarada.

Ono što je privrednike iz oblasti hotelijerstva dodatno zabrinulo tiče se nedavnih izjava u medijima od strane pojedinih članova Vladinog tima, koji su učestvovali u izradi paketa podrške privredi. Između ostalog, navedeno je da su najugroženiji privredni subjekti oni kojima je zabranjena djelatnost, što za UPCG apsolutno nije ni sporno. Međutim, navodi se da drugoj grupi pripadaju firme kojima je obavljanje djelatnosti djelimično ograničeno – kao što su hoteli, turističke agencije i neka preduzeća iz oblasti saobraćaja koja de facto ne mogu da rade.

Zapravo, ovo je izazvalo bojazan kod hotelijera da bi saglasno takvim tumačenjima oni pripadali drugoj grupi – ugroženim djelatnostima. Podsjećamo, Naredbom za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa („Službeni list CG“,br.18/20,19/20), pored mjera zatvaranja ugostiteljskih objekata, kafića, kafana, kafeterija, restorana i barova, te disko klubova (barova i noćnih klubova), predviđena je i zabrana pružanja ugostiteljskih usluga u hotelima, osim za prijavljene goste.

U vezi sa tim, smatramo da bi eventualno tumačenje – da hoteli ne pripadaju prvoj, već drugoj grupi za dodjelu subvencija bilo vrlo problematično, nametnuto i pitanjem: Zar hoteli ne bi trebalo da dijele istu sudbinu sa ostalim ugostiteljskim objektima.

Vjerujemo da je namjera prepoznavanja izuzetka za prijavljene goste bila prije svega namijenjena stranim državljanima (a što je bilo logično i opravdano da se napravi ovaj izuzetak za goste koji su zbog spleta okolnosti bili smešteni u hotelima), te samim tim imao za svrhu tokom njihovog boravka za vrijeme prvih dana proglašenja epidemije i uvođenja privremenih mjera u našoj zemlji, dok im se nije obezbedio povratak u matične države. Teško je očekivati da prijavljenih gostiju u hotelima trenutno uopšte ima, ili ih eventualno ima, ali je to u neznatnom broju, kada su uveliko na snazi mjere prekida međunarodnog i međugradskog saobraćaja i zatvorene granice za strance.

Koristimo priliku, podsjetiti da su mnoge zemlje po pitanju davanja pomoći zapravo izjednačili zabranjene i ugrožene djelatnosti jer je granica, odnosno razlika između njih vrlo tanka i problematična. To što država, upravo iz mjera predstrožnosti u cilju suzbijanja efekata epidemije korona virusa, nije zabranila djelatnost, ne mora da znači da su ti subjekti uopšte radili, da je bilo potrebe za radom u pojedinim sektorima usled opštepoznatih činjenica (pada tražnje prometa i usluga, te problema u lancima snabdijevanja). Recimo, u mnogim hotelima su već krajem februara počela otkazivanja ranije zakazanih događaja i najavljenih grupa turista, dok se za prvu nedelju marta moglo konstatovati da je ta pojava bila stihijska. Samim tim, iz naprijed navedenih razloga, hoteli zaista i ne rade, te se ne mogu svrstati samo u kategoriju ugroženih, a treba imati u vidu da država svakako pri odobravanju subvencija može i tražiti dokaz jesu li radili ili ne.

U uvjerenju da ćete razmotriti našu sugestiju i prepoznati je isključivo kao konstruktivnu i dobronamjernu, prilika je da sve eventualne i buduće dileme kroz predloženi zakonski tekst budu izbjegnute kreiranjem jasnih i spovodivih normi u praksi”

Check Also

Naslovne strane dnevnih novina za 12. jul

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *