Šta se dešava sa tržištem nafte?

Dodajte komentar

Pandemija COVID-19 u svom se sveobuhvatnom opsegu pokazala značajno ozbiljnijom nego što je to iko prethodno očekivao.

U skladu s tim, mjere koje je preduzela većina zemalja radi suzbijanja širenja pandemije i zaštite od urušavanja vlastitog zdravstvenog sistema odgovarajuće su opsežne i drastične. Takva kretanja ostavljaju, do sada nezabilježene, posljedice na tržište nafte. Potpuni prestanak putničkih letova, privatnog putničkog prevoza (oko 50% automobilskog saobraćaja u zemljama s policijskim satima) i većeg dijela ekonomije doveli su do pada potražnje, za koji se očekuje da će u aprilu biti u prosjeku 30 miliona barela dnevno (ili 30% ukupne svjetske potražnje).

Cijena sirove nafte (tipa WTI) s isporukom u maju jučee se spustila najniže od 1946. godine spustivši se i ispod nule (tokom jučerašnjeg trgovanja u SAD-u futures ugovori za naftu WTI spustili su se u negativan teritorij, čak do -37,6 dolara po barelu).

Manjak na strani potražnje toliko je drastičan da su zemlje članice OPEC+ postigle novi dogovor neviđenih razmjera početkom aprila, iako je još na sastanku krajem marta bilo neslaganja. To potvrđuje našu procjenu da su i Rusija i Saudijska Arabija pogrešno procijenile opseg pandemije COVID-19. Prema sporazumu iz aprila proizvodnja sirove nafte bit će u maju i lipnju smanjena za 9,7 mil. b/d, odnosno 8 mil. b/d do kraja 2020. te potom 6 mil. b/d do aprila 2022.

Polazna osnova za najavljene rezove u proizvodnji je septembar 2018., ili u slučaju Rusije i Saudijske Arabije nivo od 11 mil. b/d. U kratkom roku, međutim, uz manjak potražnje od oko 20 mil. b/d u drugom tromjesečju 2020. to je očigledno premalo, što se vidi iz kretanja cijena nafte na robnim berzama. Međutim, smanjenje u najavljenoj mjeri je u stvari praktično nemoguće sprovesti kako u vremenskom horizontu tako i s tehničkog stajališta i uzrokovalo bi trajne negativne učinke (npr. trajna zatvaranja izvora nafte). Umjesto toga, veća je vjerovatnoća da je strategija OPEC+ usmjerena na povlačenje dovoljno nafte s tržišta kako globalne zalihe ne bi bile u potpunosti zasićene, a zatim „puštanje“ svježih zaliha kroz vještački nedostatak.

Dalja mjera, za koju još nema zvaničnih podataka, mogla bi biti povećanje nacionalnih strateških zaliha. Prema OPEC +, to bi moglo iznositi 200 mil. barela otprilike 2 mil. b/d. Međutim, i dalje ostaje činjenica da će se zalihe neprestano gomilati do jula/avgusta, prije nego što popuštanje mjera COVID-19 i smanjenje proizvodnje zemalja OPEC +-a postignu primjetan učinak, a zalihe se počnu smanjivati.

Nadalje, dogovor zemalja OPEC+ dugoročno je vrlo nesiguran. S jedne strane, potpuno ispunjenje dogovorenih dugotrajni je problem zemalja OPEC-a (kvota iznosi oko 70% za većinu članica) dok s druge strane Saudijska Arabija opet očigledno podcjenjuje Rusiju za isporuke nafte u maju. Konačno, takođe ostaje za vidjeti hoće li očekivani učinak istiskivanja tržišta proizvodnje nafte iz škriljaca u SAD-u biti održiv ili će se tamošnja proizvodnja oporaviti u nekoliko tromjesečja te će novi spor oko tržišnih udjela biti neizbježan.

Poseban rizik za SAD mogao bi predstavljati uvođenje carina na sirovu naftu, kao što je D. Trump već jednom sugerisao. To bi povisilo cijenu lokalno (za WTI) i stvorilo dodatni pritisak na cijenu nafte tipa Brent. Međutim, ne očekujemo da će se to dogoditi u sadašnjem vremenu.

Preostali rizik je pojava drugog talasa u pandemije COVID-19. Dugotrajni manjak potražnje na nivoima iz aprila i maja, u najmanju bi ruku, bio poguban za globalno tržište nafte. Čak i uz globalnu saradnju proizvođača nafte, zatvaranje naftnih bušotina i zaustavljanje ulaganja na duže vremensko razdoblje rezultiralo bi stalnim gubicima u proizvodnji. Trenutno, međutim, nema naznaka takvog razvoja događaja.

Prema našim prognozama očekujemo brži oporavak cijena u drugoj polovini 2020. i nakon toga. U kratkom roku, međutim, strma opadajuća krivulja pada potražnje usprkos OPEC+ mjerama dovešće do enormno niskih cijena i snažno naraslih zaliha nafte. Cijene nafte na nivou iz januara 2020. ipak se neće vratiti do prve polovine 2022. (nakon što dogovori OPEC+ o smanjenu proizvodnje više ne budu na snazi).

Autor: RBA analize

Izvor: SEEbit

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *