Za prevazilaženje posledica krize neophodno dodatno zaduženje od oko 600 miliona eura

Nikada nije postojalo veće opravdanje za dodatno zaduživanje, kao krajnji odgovor na krizu koja nas je zadesila, ocijenio je Dekan Ekonomskog fakulteta Nikola Milović dodajući da bi po njegovoj procjeni ono trebalo biti izmedju 550 i 600 miliona eura. Država je, kako je kazao, odgovorno i pravovremeno reagovala donošenjem prvog seta mjera i predlogom novih koje će biti usvojene tokom ove nedelje. Naglašava da je ključ uspijeha cjelokupnog crnogorskog sistema u ovom trenutku – povjerenje, koje je sada izgrađeno u odnosima institucija sistema i pojedinca.

Paket mjera koji je Vlada već donijela kao i predloženi dodatni paket mjera, koji će biti usvojen tokom ove sedmice, dobar je odgovor na novo nastalu situaciju ocjenjuje dekan Ekonomskog Fakulteta, dodajući da je država pravovremeno reagovala.

“Mjere koje su donijete su pravovremene, socijalne ekonomske tretiraju i novo zapošljavanje i dat im je karakter kratkoročnih. Moramo povesti računa o njihovoj dobroj inplementaciji i monitoringu primjene istih. Sa kratkoročnih mjera treba preći na strategiju dugoročnog razvoja.”

Potrebno je kaže izvući pozitivna i negativna iskustva iz krize koja nas je zadesila 2008 godine a koja su vezana za način na koji je država Crna Gora reagovala tada.

Podsjeća da se ključ snage te krize i negativnog uticaja na cijelu ekonomiju odnosio na smanjenje povjerenja u bankarski sistem.

“Sada imamo potpuno drugačiju situaciju. Bankarski sektor je visoko likvidan, i u prošloj godini je ostvario rekordne nivoe profitabilnosti, sa profitom koji je iznosio peko 50 miliona eura. Bankarski sektor u tom dijelu bilježi rast svoje aktive. Imamo razuđen sistem, sa većim brojem banaka, i imamo ono što je sada ključno u Crnoj Gori a to je povjerenje između građana, privrede i banaka.”

Banke su, istice Milović, i nakon izbijanja pandemije izazvane novim Korona virusom, nastavile snažno da kreditiraju privredu i samo stanovništvo.

“Stoga su mjere koje treba predložiti izuzetno jaka aktivnost Centralne banke Crne Gore, koja treba nastavi sa jačanjem likvidnosti banaka kroz obezbjeđenje dodatnih sredstava za banke iz inostranstva, i pomoći bankarskom sektoru koji treba da plasira taj novac u crnogorski sistem. Novi krediti koji će uslijediti nakon završetka moratorijuma za refinansiranje postojećih kredita treba da omoguće duže rokove otplate, niže kamatne stope, i pomoć i podršku prvenstveno onim preduzećima koje su orijentisane na proizvodnju, dio novih investicija i na one segmente koje se tiču turističke privrede.”

Turističkoj privredi, kaže on, treba dati mnogo duži grejs period, jer moramo da razmišljamo o tome kakva će biti naša sezona 2021. godine, i maksimalno ih treba rastretiti.

Milović navodi da je neophodna kordinacija i pravovremenost svih mjera na obuzdavanju efekata krize. Takodje je vazno, dodaje, snažno insistirati na završetku već započetih krupnih projekata, osnažiti zajedničko djelovanja fiskalne i monetarne politike ali i drugih subjekata privrednog života.

„Treba podstaći ulaganja stanovništva i privrede, koja se tiču depozitnog finasiranja projekata. Pokušati da se preko privatnih investitora velikih domaćih preduzeća dođe do dodatnog kapitala za ulaganje. Sve ovo mora da bude kordinacija kako nebi doživjeli ekspanziju rizika i prelivanje krize na realni sektor. Dugoročni ciljevi i ukupna ekonomska politika na dugi rok mora biti bazirana i dalje na velikim infrastrukturnim projektima, sektorski posmatrano, saobraćaj, energetika, turizam i poljoprivreda.“

Ove mjere zahtijevaju i novo zaduženje, koje je smatra Milović neophodno, i nikada nije postojalo veće opravdanje za istim. Novim zaduženjem očuvace se životni standard gradjana i izbjeci mjera smanjenja licnih dohodaka, ali i podstaći ukupna privreda.

“Mi smo u prethodne tri ipo godine imali konsolidovanje javnih finansija. Ministar Radunović je trebao da ubere plodove svog napornog rada za prethodne tri godine. Smanjen je budžetski deficit, i u ovoj situaciji je trebalo da dođe do postepenog pada javnog duga, ali globalna pandemija će proizvesti situaciju da će Crna Gora morati dodatno da se zaduži. Procjena je da ce kroz aranžman kod Svjetske banke, MMF-a kao i kroz direktna zaduženja, to biti izmedju 550 i 600 miliona eura.”

On podsjeca da su svi subjekti izrazili potrebu za državnom intervencijom. Bez adekvatne reakcije ekonomske politike privredi prijeti stanje depresije. Dodaje i da nema državnog intervencionizma bez adekvatne strategije.

“Strategija crnogorske ekonomske politike treba da se bazira na podsticanju državne potrošnje i stvaranje novih investicija u krupne projekte, uz ekspanzivnu monetarnu politiku i dalje aktivno kreditiranje. Uz konstantnu podršku privredi, zaposlenima i socijalno ugroženim građanima. Treba praviti strategiju otvaranja granica posebno po pitanju aktuelne turističke sezone, uz maksimalno angažovanje Montenegroairlinesa kako bi spremno dočekali ovu sezonu, kad god ona počela.”

Milović očekuje da ce procenat pada crnogorske ekonomije biti na nivou koji ce zabilježiti ostale Evropske države.

“Neka procjena koja je negdje na sredini između procjene MMF a i onoga što je procjena pada za dio koji se tiče svjetske ekonomije. Ako bismo, u drugoj polovini godine, imali povećanje privredne aktivnosti, ne očekujem da će pad biti toliko drastičan.”

I Crna Gora će, očekuje on, poput ostalih Evropskih država morati da krene u popuštanje restriktivnih mjera.

“Znamo i sami, ja naravno još jednom čestitam našim zdravstvenim radnicima i cijelom zdravstvenom sistemu Crne Gore, da je ključ zdravlja jednoga društva – zdrav pojedinac. I zbog toga je dobro što smo reagovali na ovaj način, ali vjerovatno, kako se budu pokazivali efekti pada Korona virusa u Crnoj Gori, doći će veoma brzo do početka otvaranja nekog segmenta aktivnosti, uz mjere predostrožnosti koje nam propisuje medicinska struka. Krizu jedino možemo da liječimo kroz povećanje privredne aktivnosti”, kazao je Mijović za InfoBiro Montenegro.

Sem predloženog ekonomskog modela koji se odnosi na rast monetarne politike, u smislu kreditiranja banaka i jednog dijela fiskalne politike mjera koje je donijela Vlada, sa aspekta daljeg jačanja investicionog ambijenta i uticaja na buduća kretanja i buduće stope rasta u godinama 2022/23. Milovic, kao ključ uspijeha na kompletnu reakciju, cjelokupnog crnogorskog sistema u ovom trenutku vidi povjerenje, isticuci da je, trenutno, u središtu svega – pojedinac.

Osvrnuvsi se na rad Ekonomskog fakulteta u vrijeme pandemije, on je kazao da je i ova institucija reagovala pravovremeno. Tako je, samo par dana od uvodjenja mjera, većina nastavnog materijala bila na sajtu fakulteta.

“Očekujem da ćemo veći dio predispitnih aktivnosti realizovati i tokom trajanja privremenih mjera, a da ćemo jedan dio ispitnih aktivnosti organizovati tokom juna mjeseca.” zaključuje on.

 

Check Also

Bemaks završio 95 odsto radova na auto-putu

Svi glavni objekti na prioritetnoj dionici auto-puta Bar Boljare koje izvodi kompanija Bemaks su završeni, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *