Trajno otpuštanje radnika, smanjenje plata i kraće radno vrijeme zbog pandemije koronavirusa mogli bi ugroziti do 59 miliona radnih mjesta u Evropi, procjenjuje konsultantska kompanija McKinsey.
Nezaposlenost u Evropi mogla bi se u narednim mjesecima gotovo udvostručiti, upozoravaju u McKinseyu, predviđajući da će stopa nezaposlenosti u 27-članoj Evropskoj uniji najviši nivo dostići ove godine, od 7,6 posto.
Povratak na predkrizni predviđaju u četvrtom tromjesečju iduće godine.
Lošiji scenario predviđa vrhunac nezaposlenosti u 2021., iskazan stopom od 11,2 posto, i njen povratak na predkrizni nivo tek 2024. godine.
Nezaposlenost u eurozoni pala je u februaru na 7,3 posto, najniži nivo u 12 godina, da bi u martu vlade širom Evrope počele da uvode mjere kako bi suzbile pandemiju.
Ukupno bi u Evropi bilo ugroženo 59 miliona radnih mjesta zbog trajnih otkaza, nižih plata i skraćenog radnog vremena, ističu konsultanti.
Polovina ugroženih radnih mjesta otpada na sektore direktne prodaje, posluživanja hrane i građevinarstva.
U evropskoj veleprodaji i maloprodaji moglo bi biti ugroženo 14,6 miliona radnih mjesta, u ugostiteljstvu i hotelijerstvu 8,4 miliona a u sektoru zabave i kulture 1,7 miliona.
U McKinseyju napominju da će posljedice varirati među demografskim grupama i industrijskim sektorima.
„Gubitak radnih mjesta biće tragedija na nivou pojedinaca a za ekonomiju će biti vrlo bolna”, zaključuju.
Njihovo istraživanje ističe i blisku vezu između nivoa obrazovanja i kratkoročnog rizika za radna mjesta, „što bi moglo dodatno produbiti društvenu nejednakost“.
Evropska komisija predložila je početkom mjeseca plan subvencioniranja plaća kako bi potaknula poslodavce da skrate radno vrijeme radnika umjesto da im daju otkaz. Vrijednost plana mogla bi dosti'i 100 milijardi eura kroz pozajmice za koje bi garantovale sve zemlje EU-a.
Brisel očekuje da će EU ove godine ući u duboku recesiju zbog pandemije koronavirusa budući da su aktivnosti gotovo zamrle pod uticajem mjera suzbijanja zaraze, podsjeća Reuters.
