PwC analiza: Mjere koje su vlade zemalja regiona preduzele kao odgovor na COVID-19

Vlada Crne Gore predstavila je prošle sedmice novi paket ekonomskih mjera, u cilju pružanja podrške privredi, zaposlenima i ugroženim građanima. Kompanija PricewaterhouseCoopers (PwC) napravila je pregled u kom je sadržan je kratak opis ekonomskih i poreskih mjera koje su propisale izvršne vlasti u zemljama regiona CIE i JIE kako bi umanjile ekonomske i društvene posljedice pandemije izazvane koronavirusom, uz poseban osvrt na oblasti finansija i likvidnosti, poreza i trgovine, poslovnih funkcija i lanca snabdijevanja i radne snage.

Po zemljama mjere koje su preduzele vlade izgledaju ovako:

Srbija

Centralna banka/ Finansijske mjere

• Moratorijum na otplatu rata kredita i lizinga – korisnici imaju pravo na zastoj u otplati dospjelih obaveza koji će im banke, odnosno davaoci lizinga ponuditi u roku od 3 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
• Davaoci lizinga nemaju pravo na naplatu kamate na dospjele neplaćene obaveze, pokretanje postupka za naplatu potraživanja od primaoca lizinga, odnosno na preduzimanje drugih pravnih radnji u cilju naplate potraživanja od primaoca lizinga.
• Komercijalne banke nemaju pravo na obračun zatezne kamate na dospjle neplaćene obaveze, na postupak prinudne naplate prema dužniku, kao ni na preduzimanje drugih pravnih radnji u cilju naplate potraživanja od dužnika. Potraživanja prema dužnicima kojima su odobrene olakšice i koji u trenutku stupanja na snagu ove odluke nisu bili u docnji dužoj od 90 dana – neće se smatrati restrukturiranim, nenaplativim kreditima, kao ni problematičnim kreditima u smislu propisa Narodne banke Srbije.
• Krediti za likvidnost i obrtni kapital za samostalne trgovce, MSP, farme i zadruge upisane u odgovarajuće registre, koji će se produžiti kroz Fond za razvoj Srbije.
• Garantna šema za podršku privredi u uslovima COVID-19 krize za kredite za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća, poljoprivredna gazdinstva, a preko komercijalnih banaka.

Poreske mjere: 

• Poreska uprava neće po službenoj dužnosti ukinuti rješenje o odlaganju plaćanja dugovanog poreza i neće radi naplate sprovoditi postupak prinudne naplate (niti će u navedenom periodu obračunavati kamatu).
• Na iznos manje ili više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja, osim kamate, obračunava se i plaća kamata po stopi jednakoj godišnjoj referentnoj stopi Narodne banke Srbije (ovo važi za sledeće poreske obveznike: pravna lica, preduzetnike, poljoprivrednike, fizička lica).
• Odlaganje plaćanja poreza na zarade i doprinose za privatni sektor, tokom trajanja vanrednog stanja, uz kasniju otplatu nastale obaveze u ratama sa početkom najranije od 2021. godine.
• Odlaganje plaćanja akontacija poreza na dobit u drugom kvartalu ove godine.
• Oslobađanje davalaca donacija od obaveze plaćanja PDV-a.

Ostale mjere: 

• Preraspodjela sredstava: u toku vanrednog stanja namjenska sredstva se mogu preusmjeriti u tekuću budžetsku rezervu i mogu se koristiti za potrebe ublažavanja posljedica pandemije izazvane koronavirusom COVID-19.
• Privremena zabrana izvoza: zabranjuje se izvoz osnovnih proizvoda, kao i medicinskog potrošnog materijala i opreme potrebne tokom pandemije izazvane koronairusom COVID-19 radi sprečavanja nestašice ovih proizvoda.
• Direktna pomoć preduzetnicima koji se paušalno oporezuju i koji plaćaju porez na stvarni prihod, mikro, malim i srednjim preduzećima u privatnom sektoru.
• Subvencije u iznosu od 50 procenata zakonom propisane minimalne plate velikim preduzećima čijem je osoblje odobreno plaćeno odsustvo zbog smanjenog obima poslovanja ili potpune obustave poslovanja.
• Direktna novčana pomoć u vidu jednokratne isplate u iznosu od 100 eura za sve punoljetne građane Srbije.
• Moratorijum na isplatu dividendi do kraja 2020. godine, osim za JP.

Administracija: 

• Pojednostavljenje postupka izdavanja i dostavljanja dokumenata na papiru (tj. fakture skenirane i poslate e-poštom smatraće se originalnim tokom vanrednog stanja).

Finansiranje: 

• Beskamatni zajmovi za isplate plata (uključujući porez na dohodak i doprinose).
• Država daje garancije za kredite MSP-a.
• Podsticaj bankama da podrže pregovore o odlaganju plaćanja kredita

Porezi – svi: 

• Odlaganje rokova za prijavu poreza.
• Odlaganje plaćanja poreza, uključujući avansno plaćanje bez zateznih kamata.
• Nema prinudnog postupka naplate tokom vanrednog stanja.
• Smanjenje mjesečnih akontacija poreza (porez na dobit; lokalni porezi).
• Uvođenje koncepta nacrta poreskih prijava – poreski obveznici imali bi rok od jednog do tri mjeseca po okončanju vanrednog stanja da podnesu konačnu prijavu.
• Odlaganje / obustava poreskih revizija.

Porezi – PDV (1/2): 

• Primjena nulte stope PDV-a na donaciju robe koja je klasifikovana kao neophodna za stanovništvo (npr. osnovna hrana, proizvodi za
  medicinsku zaštitu, higijenska sredstva i sredstva za čišćenje, toaletni papir, itd.).
• Omogućavanje korekcije izlaznog PDV-a za otpis robe koja se ne može redovno prodavati na tržištu – jer je (npr.) izrađena po mjeri, kupac je otkazao narudžbinu, raskinuo ugovor, itd.

Porezi – PDV (2/2): 

• Brže i lakše otpisivanje loših dugova – osim postojećih opcija (kada je otpis dozvoljen samo na osnovu sudske odluke ili odluke o nagodbi), takođe omogućiti obveznicima PDV-a (npr.) da isprave svoju izlaznu obavezu PDV-a u iznosu jednakom 50% obračunatog PDV-a ako ih kupac nije uplatio u roku od (npr.) 6 mjeseci, a ostalih 50% PDV-a koji se naplaćuje otpisuje se kako je trenutno propisano. Omogućite odbitak ovih otpisa potraživanja za potrebe poreza na dobit.
• Produženje rokova za podnošenje zahtjeva za povraćaj PDV-a za nerezidente; ubrzanje plaćanja vezanih za povraćaj poreza kako bi se poboljšali novčani tokovi.
• Obaveza PDV-a na gotovinskoj osnovi – tj. obaveza PDV-a javlja se u trenutku kada je primljena uplata za isporučenu robu, ali s druge strane, ulazni PDV se još uvijek mora nadoknaditi na osnovu primljene fakture (ne na osnovu izvršene uplate).

Porezi – drugo: 

Porez na dobit

• Porezni kredit CIT kao procenat plata isplaćenih zaposlenima tokom vanrednog stanja za najugroženije industrije (bez isteka roka).
• CIT kredit u iznosu od 50% troškova za saniranje radnog okruženja i radnih alata.
• 100% odbitka poreza na dobit za troškove donacije koji se odnose na COVID 19.

Doprinosi za socijalno osiguranje

• Subvencije za doprinose za socijalno osiguranje u turizmu, prevozu, restoranima (50%) ili subvencije u visini minimalne zarade.

Porez na dohodak

• 100% oslobađanje od PDV-a za donacije fizičkim licima.

Slovenija

Mjere Centralne banke: 

• Moratorijum na plaćanje kredita: korisnici kredita imaju pravo na odlaganje plaćanja obaveza po kreditima koje dospijevaju nakon proglašenja epidemije u Slovenij, i to u periodu od 12 mjeseci

Poreske mjere: 

• Odloženo plaćanje poreskih obaveza: Poreski obveznici imaju mogućnost da odlože plaćanje poreza najviše 24 mjeseca, odnosno da poreski dug otplaćuju na 24 mesečne rate bez kamate.
• Rok za podnošenje poreske prijave i godišnjeg izvještaja pomjera se sa 31. marta 2020. na 31. maj 2020. godine.
• Oslobođenje od plaćanja doprinosa za april i maj 2020. godine za poljoprivrednike.
• Umanjen katastarski porez na dohodak. Poreska osnovica u 2020. godini je 50% katastarskog dohotka i 35% prihoda po košnici. Istovremeno, obavezan otkup, od strane instituta, najmanje 50% svih prehrambenih proizvoda, proizvedenih ili prerađenih u Sloveniji.

Ostale mjere: 

Mjere Ministarstva za ekonomski razvoj i tehnologiju:

• Mjere usmjerene na poboljšanje likvidnosti: EUR 25 mil u vidu brzih kredita za MSP koja su najviše pogođena (EUR 25 – 125 hiljada), EUR 80 milliona u vidu bankarskih garancija kreditima za investicije do EUR 1 mil, EUR 10 mil u vidu mikro kredita u iznosu od EUR 5,000 do EUR 25,000.
• Državne garancije: EUR 6 mil za privredne subjekte u teškoćama.
• Pomoć turizmu: obuka u oblasti prevazilaženja specifičnih situacija (restrukturiranje, stečaj, likvidacija), promocija Slovenije kao zdrave turističke destinacije i analiza posljedica koronavirusa na turizam u Sloveniji.
• Pomoć za samostalne preduzetnike pojedince: Rok za plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje za april, maj i juni 2020 pomjera se na 31 mart 2022.

Slovenačka izvozna i razvojna banka:

• Finansijska pomoć usmjerena na rešavanje problema likvidnosti, urednog snabdijevanje tržišta uslugama i proizvodima, smanjene potražnje, i dr.

Ministarstvo za rad:

• Država plaća dio zarade: 40% odsto troškova zaposlenih obezbeđuje država, i to za zaposlene koji se upućuju kući na “čekanje”, a 100% za zaposlene koji moraju u karantin. U oba slučaja, zaposleni imaju pravo na 80% zarade. Cilj je da ugrožene kompanija zadrže najmanje 50% zaposlenih.

Podrška internacionalizaciji poslovanja: Proširenje postojećih mjera na način da:

• Kompanije dobiju mogućnost barem djelimičnog povraćaja novca zbog otkazivanja, odnosno odlaganja sajmova i drugih događaja usljed izbijanja pandemije koronavirusa, ako nisu na drugi način osigurane.
• Digitalne sajmove (kada postoji opcija), sufinansira država.

Poljoprivreda: u slučaju nedostatka namirnica preduzimaju se sljedeće mjere:

• Ograničenje, odnosno zabrana izvoza deficitarnih namirnica,
• Ograničenje, odnosno zabrana uvoza namirnica – ograničenje cijena deficitarnih namirnica odnosno sjemena.
• Uspostavljanje privremenog upravnika farme na poljoprivrednim gazdinstvima na kojima nosilac poljoprivrednog gazdinstva, njegova porodica, odnosno zaposleni nisu više u mogućnosti da obavljaju poslove proizvodnje biljnih i stočarskih proizvoda.

Hrvatska

Finansijske mjere: 

• Komercijalne banke – paket mjera pomoći: uvođenje Sprazuma (državnog) o mirovanju duga. npr. obustavljaju se svi izvršni postupci za namirenje potraživanja od svih dužnika u periodu od tri mjeseca; krediti za obrtna sredstva i održavanje likvidnosti sa rokom otplate do tri godine.
• Odlaganje, odnosno plaćanje na rate naknade za korišćenje javnih dobara: beskamatni krediti opštinama, gradovima, županijama, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).
• Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR): uvođenje zastoja u otplati kredita; novi krediti za održavanje likvidnosti odobravaju se privrednim subjektima za tekuće potrebe poslovanja kao što su isplata plata, plaćanje režijskih troškova i drugih troškova poslovanja; povećanje opsega garantnog fonda za osiguranje izvoza uključivanjem i sektora turizma.

Ostale mjere: 

• Ostale mjere Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Evropske unije:
• Povećanje alokacije za finansijski instrument ‘ESIF Mikro krediti ‘ za obrtna sredstva mikro i malih preduzeća.
• Smanjenje kamatnih stopa na investicione kredite sa 30% udjela obrtnih sredstava ‘ESIF Mikro i Mali krediti’.
• Uspostavljanje novog finansijskog instrumenta „COVID-19 krediti “ za obrtna sredstva za mala i srednja preduzeća.
• Povećanje maksimalne stope garancije za ‘ESIF pojedinačne garancije’ za kredite za obrtna sredstva sa 65% na 80% glavnice kredita,
• Potvrđivanje 75% potraživanih izdataka iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija“.
• Bezuslovno produženje trajanja projekata čiji je rok za završetak u martu, aprilu i maju 2020.godine i koji su sufinansirani iz operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” , kao i produzenje roka otplate za 90 dana.

Ministarstvo turizma:

• Odlaže se obaveza plaćanja turističke članarine za privredne subjekte i izdavaoce privatnog smještaja; poreska obaveza po osnovu izdavanja privatnog smeštaja (po proporcionalnoj poreskoj stopi); koncesiona naknada za korišćenje turističkog smeštaja u kampovima.
• Pomoć programima za finansiranje obrtnih sredstava i poboljšanje stepena likvidnosti ugroženih turističkih preduzetnika.

Ministarstvo privrede, preduzetništva i zanatstva:

• Moguć interventni otkup viška stoke, usjeva, voća i povrća.
• Uvođenje dodatnog grejs perioda za obvezu očuvanja radnih mjesta, a da se pritom ne gubi pravo na mjere podrške pri realizaciji investicionih projekata koji se sprovode u skladu sa Zakonom za podsticanje investicija.
• Interventna nabavka dezinfekcionih sredstava, sapuna, deterdženata za pranje, i dr.

Ministarstvo rada i penzionog sistema:

• Pomoć za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenima koronavirusom.
• Privremena mjera suspenzije pomoći za samozapošljavanje i zapošljavanje radi obezbjeđivanja dodatnih sredstava za potrebe očuvanja radnih mjesta u sektorima pogođenima koronavirusom.
• Odlaže se plaćanje naknade za sve poslodavce obveznike kvote za zapošljavane lica sa invaliditetom.
• Obezbjeđuje se isplata minimalne zarade za lica sa invaliditetum zbog zadržavanja u radnom odnosu.

Ministarstvo poljoprivrede:

• Finansiranje privremene obustave ribolova uz prethodno odobrenje Evropske komisije.
• Pomoć sektoru poljoprivrede zbog ograničenja prometa i povećanja manipulativnih troškova.
• Povećanje državne pomoć male vrijednosti (de minimis državne pomoći) za sektor ribolova i akvakulture.
• Uspostavljanje kreditne linije za obrtna sredstva za sektor poljoprivrede, šumarstva i prerade drva.

Bosna i Hercegovina

Centralna banka/Finansijske mjere

Federacija Bosne i Hercegovine

• Osnivanje garnacijskog fornda u cilju očuvanja i poboljšanja stepena likvidnosti privrednih društava.
• Razvojna banka FBiH da pripremi predlog odluke o uspostavljanju kreditne linije za poboljšanje likvidnosti ugroženih preduzeća.
• Bankama i fizičkim licima biće odobren moratorijum na plaćanje kredita tj. zastoj u otplati kredita na period od najmanje tri mjeseca.
• Planiran zajam od Svetske banke u iznosu od USD 20 mil koji će podržati zemlju u njenom radu zbog posljedica COVID-19.

Republika Srpska

• Osnivanje fonda za pomoć privredi Reublike Srpske.
• Bankama i fizičkim licima biće odobren moratorijum na plaćanje kredita tj. zastoj u otplati kredita na period od najmanje tri mjeseca.

Poreske mjere: 

• Izuzeće od obračuna i plaćanja indirektnih poreza i povrata plaćenog indirektnog poreza na opremu i imovinu koje su donirali domaći i međunarodni subjekti u svrhu sprečavanja, suzbijanja i otklanjanja epidemije izazvane COVID-19.

Federacija Bosne i Hercegovine:

• Produženi rok za podnošenje poreskih prijava (31. marta 2020. do 30. aprila 2020.).
• Produženi rok za podnošenje obrazaca za plate isplaćene u martu do 30. aprila 2020. i za plate isplaćene u aprilu do 31. maja 2020.
• Federalno ministarstvo finansija pozvalo je poreske obveznike da se prijave sa zahtjevom za smanjenje akontacije poreza na dobit.
• Smanjenje za 50% paušalnog plaćanja poreza na dohodak od 21. marta do 31. decembra 2020. za poreske obveznike koji obavljaju zanate, prevoz putnika samo jednim vozilom; prevoz tereta jednim vozilom do 8 tona i bave se maloprodajom radeći van prodavnice.

Republika Srpska:

• Produženi rok za podnošenje poreskih prijava za 2019. godinu (godišnji porez na dobit, porez na dohodak i doprinose nosilaca porodičnih poljoprivrednih gazdinstava) do 30. aprila 2020. godine.
• Produženi rok za podnošenje poreske prijave za 2020. godinu (komunalne takse, posebne republičke takse za preduzetnike i registrovano oružje) do 30. aprila 2020. godine.
• Privremena obustava plaćanja poreskih obaveza zasnovana na porezu na dobit, porezu na dohodak, šumama i naknadi za zaštitu od požara po godišnjim prijavama za 2019. godinu od 31. marta do 30. juna 2020. Odlaganje plaćanja odnosi se na poslovanje na koje utiče COVID-19; obaveze će biti izmirene na rate do kraja 2020. godine.
• 50% ličnog dohotka članova Vlade RS za mart treba da bude uplaćeno na račun Fonda solidarnosti RS čija su sredstva namijenjena za pomoćradnicima u sektorima koji su pogođeni COVID-19.
• Za industrije koje su direktno pogođene vladinim odlukama, poslodavci plaćaju neto plate; razliku od bruto zarada će nadoknaditi Vlada (Vlada pokriva poreze i doprinose).
• 60% paušalno oporezivanje na ukupni prihod malih preduzetnika sa jednim ili dva zaposlena.

Brčko Distrikt: Tražiće se od Uprave za indirektno oporezivanje odlaganje plaćanja PDV.

Ostale mjere: 

• MMF će staviti BiH na raspolaganje cca. EUR 165 mil za ublažavanje posljedica koronavirusa. Riječ je o posebnoj kreditnoj liniji koja se odobrava u slučaju vanrednih situacija i posebnih okolnosti.

Federacija Bosne i Hercegovine:

• Uspostaviti poseban fond za stabilizaciju privrede u cilju podrške izvoznim kompanijama koje se suočavaju sa poslovnim problemima.
• Osnovan je Koordinacioni odbor za stabilizaciju privrede i posljedice pandemije COVID-19.
• Plaćanja zakupnine za korištenje poslovnih prostora kojima upravlja Kancelarija za zajedničke poslove FBiH smanjena su za 50%.

Republika Srpska: razmatra se problem zarada zaposlenih koji su privremeno spriječeni da rade, postoji inicijativa za osnivanje državnog fonda za pomoć radnicima koji su preventivno poslati kućama radi spečavanja širenja pandemije koronavirusa COVID-19.

Sjeverna Makedonija

Centralna banka/Finansijske mjere

• Razvojna banka Sjeverne Makedonije dala je direktnu finansijku pomoć i u vidu beskamatnih kredita u iznosu od EUR 3000 do EUR 30000 mikro, malim i srednjim preduzećima.
• Beskamatni krediti privrednim subjektima u iznosu od EUR 5.7 mil, plus EUR 6 mil (22.mart).
• Subvencionisanje obaveznih doprinosa za socijalno osiguranje (SDSO) zaposlenih u sektoru turizma, transportnom sektoru, sektoru ugostiteljstva, i drugim kompanijama pogođenim koronavirusom tokom aprila, maja i juna 2020. godine. Subvencija za obavezno socijalno osiguranje bila bi u iznosu do 50% prosječne zarade isplaćene u 2019. godini.
• Osnovna kamatna stopa Narodne banke smanjena je na 1.75%.
• Visina zakonom propisane zatezne kamate biće smanjena na 5% (u prethodnom periodu 10%) i na 4% (u prethodnom periodu 8%).
• Smanjenje plata državnih službenika i zaposlenih u javnom sektoru u aprilu i maju 2020. godine na minimalnu platu koja trenutno iznosi MKD 14.500 (EUR 235). Predsjednici i članovi opštinskih veća, članovi upravnih i nadzornih odbora javnih ustanova radiće bez naknade.
• Primjena Zakona o izvršnom postupku biće privremeno obustavljena do kraja juna. Izvršitelji će biti u obvezi da obustave sve radnje koje se preduzimaju u izvršnom postupku (sva izvršenja).
• Moratorijum na plaćanje kredita: korisnici kredita imaju pravo na zastoj u otplati kredita u naredna tri mjeseca.
• Posebne naknade i izuzeća za ekonomski ranjive kategorije (atletičari, umetnici, primaoci socijalne pomoći).
• Privredna društva biće zaštićena od odlaska u stečaj tokom trajanja krize.
• Produženje roka važenja bankarskih garancija izdatih za potrebe korišćenja carinskih postupaka sa ekonomskim dejstvom. Carinski organi će uz odobrenje domaćih banaka biti dužni da automatski produže rok važenja garancije do 30. juna 2020, odnosno 30. septembra 2020. godine.
• Komercijalne banke odobravaju nove kredite sa niskim kamatama u vrednosti od EUR 50 mil.
• Naknada za finansijske gubitke nastale zbog COVID-19 tokom vanrednog stanja za putnički željeznički saobraćaj kojim upravljaju Željeznice Republike Sjeverna Makedonija Transport AD – Skoplje.
• Odluka o subvencionisanju kamate Evropske investicione banke koja će se izračunati na ostatku kredita u iznosu od EUR 50,962,187 odobrenog Sporazumom o finansiranju, namenjenog za finansiranje malih i srednjih preduzeća i druge prioritetne projekte

Poreske mjere:

• Sekretarijat za javne prihode najavio je da neće izdavati rješenja za sprovođenje prinudne naplate poreskog duga i drugih javnih dažbina (novčane kazne, sudske takse) kod poreskih obveznika koji nisu izmirili svoje obaveze prema Poreskoj upravi.
• Produžen je rok za podnošenje godišnjih finansijskih izveštaja, kao i prijava za obračun poreza na dobit pravnih lica za sve poreske obveznike do 24. marta 2020. godine.
• Pravna lica koja su pogođena krizom uzrokovanom širenjem pandemije COVID-19 izuzeta su od obaveze plaćanja mjesečne akontacije za porez na dobit pravnih lica u aprilu, maju i junu 2020. godine.
• Služba za javne prihode neće objaviti listu dužnika neizmirenih i neplaćenih poreskih dugovanja za mjesece april, maj i juni 2020. godine.
• Oslobođenje od carine na određenu robu – medicinsku opremu i medicinski potrošni materijal (medicinsku pomoći sanitetski materijal) koja se uvozi u Republiku Sjevernu Makedoniju. Plaćanje akontacije poreza na dohodak za oslobađanje samozaposlenih poreskih obveznika za kompanije pogođene krizom COVID-19 za mjesece april, maj i juni. Oni uključuju transport, turizam, ugostiteljstvo i druge pogođene kompanije.
• Rokovi koji, prema Zakonu o opštem upravnom postupku, ističu tokom vanrednog stanja, prestaju da teku i nastavljaju da teku nakon završetka vanrednog stanja.
• Svi zakonski rokovi za pokretanje sudskog postupka prestaju da teču tokom trajanja vanrednog stanja i nastavljaju da teču nakon vanrednog stanja (primjenjuje se na parnice u parničnom postupku, privatne parnice u krivičnom postupku, predlog tužilaštva, prinudni postupak naplate i pokretanje tužbi u upravnom sporu (koji uključuje carinske ili poreske sporove).

Ostale mjere: 

• Zatezna kamata za kašnjenje u plaćanju javnih dažbina biće smanjena za polovinu, tačnije sa 0.03% to 0.015%.
• Potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina za uvoz osnovnih proizvoda, kao i medicinskog potrošnog materijala i opreme potrebne tokom krize izazvane koronairusom COVID-19.
• Sva sredstva za razvoj, promociju i pomoć turizmu biće preusmjerena u Fond za turizam radi kompenzovanja negativnih efekata krize i njenog prevazilaženja, a srazmjerno broju zaposlenih u tom sektoru.
• Za sve zaposlene u privatnim kompanijama koje su pogođene krizom izazvanom širenjem pandemije koronavirusa biće obezbijeđena naknada u visini minimalne plate zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta, i to u aprilu i maju 2020. godine (pod određenim uslovima).
• Zaposleni koji su izgubili posao zbog krize primaće mjesečnu naknadu u visini 50% prosječne zarade zaposlenih.
• Nezaposlena lica i zaposleni u sivoj ekonomiji primaće novčanu pomoć u iznosu od MKD 7000 (EUR 115) po domaćinstvu.
• Moratorijum na novo zapošljavanje u javnom sektoru.
• Izdaci za reprezentacije, sponzorstva i oglašavanje svode se na minimum u javnom sektoru.
• Zaposlenim u javnom sektoru neće biti odobren dodatak na godišnji odmor do 2020. godine.
• Tokom 2020. godine privremeno je zabranjena kupovina nameštaja, opreme i vozila iz javnog sektora.
• Smanjenje svih tekuih rashoda za 15% u svim javnim preduzećima i kompanijama u državnom vlasništvu.

Cijelu analizu kompanije PwC možete pogledati ovdje

O kompaniji PwC