Zašto usred ekonomske krize u Koreji i Japanu nezaposlenost ne raste?

I dok je usred krize rast nezaposlenosti česta pojava u zapadnim ekonomijama, zbog smanjenog zapošljavanja i pojačanog otpuštanja u kompanijama, Japan i Koreja imaju drugačija kulturološka obilježja.

Nakon Drugog svjetskog rata u Japanu, te Korejskog rata u Južnoj Koreji, ove dvije ekonomije su krenule u snažni ekonomski rast koje su obilježavale nacionalna saradnja proizvođača, dobavljača, distributera i banaka, u kojima su stvorena moćna preduzeća koja su usko sarađivala sa nacionalnim vladama. Stvorene su jake radne unije, a radnicima se od strane države naveliko garantuje cjeloživotna zaposlenost u jednom preduzeću“, što je s vremenom postala kulturološka karakteristika u ove dvije zemlje.

Masovni otkazi su postali teško izvedivi za japanska i korejska preduzeća, koja su tako potencijalnu slabost pretvorili u svoju snagu stvorivši snažnu korporativnu kulturu cjeloživotnog rada jednog zaposlenih unutar kompanije. To se posebno odnosi na Samsung, Sony, Hyundai, Panasonic i slične velike korporacije. Tokom ekonomske krize 2008. i 2009. godine, obje zemlje su zabilježile mnogo niži rast nezaposlenosti nego zapadne ekonomije.

Trenutna kriza s pandemijom COVID-19, koja je još početkom februara pogodila obje zemlje, nije uticala na povećanje nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u Koreji se od početka pandemije čak smanjila sa 4.1 na 3.3 posto, dok je u Japanu ostala stabilna na niskih 2.4 posto, stoji u prošlotjednim podacima analitičara, koje prenosi Japan Times.

„Korporativni DNA jest da se mora napraviti svaki napor da se izbjegnu otpuštanja, a svi zaposlenici prihvaćaju mentalitet da svi dijelimo istu sudbinu“, govori Lloyd Chan, ekonomist Oxford Economics.

Japan Times čak piše kako je zaštita zaposlenih dovedena do te mjere da se državni službenici u Koreji nazivaju „željeznim zdjelicama riže“ koje je nemoguće razbiti, dok su zaposleni u velikim korporacijama čak nazivaju „dijamantnim zdjelicama riže“ koji štite svoje zaposlene do samoga kraja.

„U krizama se javljaju rezovi u platama, ali otpuštanja nisu kulturološki dopustiva.“, govori Atsushi Takeda, glavni ekonomista istraživačkog instituta Itochu, „Ovo nije Amerika. Kompanije ovdje ne povisuju platu olako svojim zaposlenima, već radije akumuliraju finansijske zalihe u vrijeme kada krize nema, namijenjene za vrijeme kada kriza nastupi.“

Svoju ulogu u sprječavanju ekonomske nestabilnosti imaju i nacionalne vlade u obije države, koje su obje u martu osigurale dodatna sredstva da bi spriječili rast nezaposlenosti. Koreja je tako za tu svrhu odvojila gotovo 10 milijardi USD, a Japan nudi široku paletu ekonomskih mjera u vrijeme krize.

Izvor: SEEbiz

Check Also

Pogledajte kako napreduju radovi na autoputu

Kompanija Bemax Montenegro objavila je novi snimak radova na auto putu Bar-Boljare.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *