Udruženje banaka: Neophodno podržati likvidnost malih i srednjih preduzeća

Danas je u organizaciji Centralne banke Crne Gore održan sastanak na kojem su se sagledavale mjere preduzete i izazovi koji očekuju privredu Crne  Gore nametnuti pandemijom korona virusom. Na sastanku su bili prisutni potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović, Guverner Radoje Žugić sa saradnicima, Ministar finansija Darko Radunović,  predsjednik odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević, predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, savjetnik premijera za pitanje finansija  Radule Raonić.

Na sastanku su prezentovani podaci o  61.343 klijenata koji su iskoristili pravo na moratorijum, vrijednosti od oko 1,23 milijarde eura.

“Urađen je vrlo zahtjevan posao, u vanredno kratkom roku uz dodatnu posvećenost banaka. Većina banaka se odrekla naknada po korištenju bankomata, prihoda od elektronskog bankarstva, mobilnog bankarstva, a tokom mjeseca marta banke su odobrile dodatnih 73,4 miliona eura novim tražiocima kredita, kao i značajne iznose garancija, što je jako bitno za održivost privrednih aktivnosti, a na nivou je redovnih aktivnosti naravno uvažavajući sezonalnost i postojeće okolnosti. Kvalitetna informacija je visoka likvidnost banaka, što znači da mogu izaći u susret svim zahtjevima klijenata, gdje je stabilnost i raspoloživost depozita klijentima neupitna. Banke su iskazale solidarnost, nenaplatom mnogih usluga, omogućavanje relaksacije klijenata kroz moratorijum koji je po sveobuhvatnosti, brzini realizacije, uvažavajući kratkoročne i dugoročne efekte po privredu i uporedbom sa mnogo ekonomski razvijenijim državama, dobio vrlo visoku ocjenu. Digitalni kanali koji omogućavaju rad sa bankam na distancu su od velike koristi, što su klijenti prepoznali, tako da imamo značajnije rezultate aktivacije ovih kanala u zadnjih mjesec dana nego u prethodne tri godine”, navode iz UBCG.

Jedna od poruka sa skupa jeste da treba podržati sve one firme koje ne otpuštaju uposlene, koje redovno plaćaju poreze i doprinose, koje imaju dobru istoriju saradnje sa bankama, ali i one koje imaju potencijal za rast. Neophodno je podržati likvidnost malih i srednjih preduzeća, a posebno je osjetljiv sektor turističikih usluga, koji jeste ugrožen, ali i potencijal i garant rasta GDP-ja, jer pandemija neće trajati u nedogled. Sve mjere su u skladu sa potencijalom svake banke ponaosob, gdje je prioritet stabilnost depozita.

“Filtere prema klijentima koji su postavljale mnogo razvijenije države kao npr. Španija čija Vlada je prošlog utorka donijela paket mjera za zaštitu najugroženijih radnika zbog zatvaranja kompanija i posljedičnih otkaza i imaju problema s plaćanjem računa. Klijenti koji ispunjavaju kriterije dobili su mogućnost produženja otplate rate kredita za tri mjeseca. Rata kredita mora iznositi 30 posto prihoda porodice, a od radnika se traži i da dokažu detaljno razlog otkaza. Ti kriteriji su jako zahtjevni u poređenju sa modelom u Crnoj Gori, gdje je pravo na moratorijum data svim klijentima, pravnim i fizičkim licima. Izloženost službenika na šalterima je velika pored svih preduzetih mjera zaštite od korona virusa, gdje su takođe pod pritiskom i menadžerski timovi banaka uslijed frekvencije kontakata sa klijentima. Neprihvatljivo je ubirati populističke poene na račun vrlo kvalitetnih mjera Vlade i Regulatora bankarskog, ali i vrlo efikasne reakcije banaka, gdje nije presušilo kreditiranje novih zahtjeva klijenata u vremenu pandemije kojom je pogođena cijela planeta. Naglasio bih da kapitalizacija kamate u periodu moratorijuma, je standard u međunarodnim finansijama, koje primjenjuju razvojne institucije EBRD, MMF, Svjetska banka, a o fondovima i komercijalnim bankama tek ne treba troštiti riječi. Smatramo da je mnogo važnije omogućiti relaksaciju klijenta, što nam dostignuti rezultati u bankarstvu omogućavaju, praktikujući međunarodne standarde, nego lošom interpretacijom pokušavati da se poništi vrlo kvalitetno dostignuće. Drugačije rečeno, koji je to primjer u svijetu, da se u periodu moratorijuma oprašta kamata? Nemamo takav primjer niti u Švajcarskoj, niti u Švedskoj koje, ipak moramo priznati su mnogo bogatije od naše države”, kazao je Genralni sekretar UBCG Bratislav Pejaković

Kako je konstatovano na sastanku, država je svojim mjerama odlaganja plaćanja poreza i doprinosa, značajno sa svoje strane relaksirala privednike, gdje odlaganje prihoda utiče na redovno punjenje budžeta, ali preduzimaju se sve mjere za prevazilaženje ovog gapa i razmatraju se mogućnosti mjera socijalnih prema ugroženim kategorijama, ali i održavanje javnih radova, gdje opet se očekuje kvalitetan doprinos banaka.

“Vrlo bitna odluka CBCG jeste kroz razmišljanje, šta nakon moratorijuma, gdje je odobreno da se reprogramirani krediti klijenata čiji prihodi su značajno pali pod direktnim uticajem pandemije u bilansima banaka tretiraju kao novoodobreni, gdje je dodatni stimulans bankama i mogućnost izloženosti prema jednom klijentu, ili grupi povezanih lica moguća i preko 25% sopstvenih sredstava, što je vrlo značajno za banke i velike firme. Banke nijesu niti razmišljale o podjeli dividendi u postojeći ookolnostima, ali pozdravljamo Odluku Centralne banke o zabrani isplate dividendi bankama dok traj pandemija, gdje se preventivno razmišljalo o ne ugrožavanju raspoloživih sredstava kod banaka”, navodi se u saopštenju.

Iz UBCG na kraju su zaključili da su banke likvidne, solventne, dobro kapitalizovane, efikasno su realizovale mjere Centralne banke, a spremne su spram mogućnosti da u svakom smislu omoguće što lakše prevazilaženje postojeće pandemije, ne samo društveno odgovornim donacijama NKT-u, već i svojim svakodnevnim aktivnostima.

Check Also

Pogledajte kako napreduju radovi na autoputu

Kompanija Bemax Montenegro objavila je novi snimak radova na auto putu Bar-Boljare.

3 KOMENTARI

  1. Ministar finansija mora biti jači od svih ovih ćutljivih interesnjaka, koji su se tek sad suočili šta nas čeka. Bilo bi SRAMOTA, da bilo ko ima ikakvo povjerenje u nelidere bankarskog sistema. Zašto Udruženje daje legitimitet samoporaženim guverneru i CB CG?

    • vazda Kalimero

      Ha,ha,ha,haaaaa Mila K.

      Da bi se iskazala kroz lažnu, odnosno nedokazanu stručnost, uz plitkost primijene disperzivno primitivnog vokabulara, tipično za ovaj profil egzistirajuće špajz ekonomistkinje, uz prepoznatljivu sujetnost, koja je okovala u ciničnost, destruktivnost i zakopale svaku nadu u normalan pogled na svijet oko sebe, napada bez kompasa, potrebe ukazivanja na ispravno ili komentara konkretnog teksta, poruka ili zaključaka.

      Što u tekstu nije tačno?

  2. To Mila lepotice, …neuzvracena poslovna ljubav!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *