Ministar finansija Srbije Siniša Mali predstavio je program paketa mjera za pomoć privredi pogođenoj epidemijom koronavirusa.
“Radili smo proteklih 10-ak dana na ovom programu, ali nismo željeli da izlazimo brzo s programom, sačekali smo da vidimo posljedice krize kao i kako druge zemlje reaguju i kako djeluju njihove mjere”, kazao je Mali.
“Mjere imaju dva cilja: očuvanje zaposlenosti i drugo pomoć, preduzećima koja su najviše pogođena krizom”, istakao je ministar finansija.
Paket mjera je u vrijednosti od 5,1 milijardu eura, a to je, kako kaže Mali, polovina godišnjeg budžeta, ili 11 odsto BDP-a.
Prema njegovim riječima, vlada je odlučna u tome da u javnom sektoru nema smanjenja plata i otpuštanja, kao ni smanjenja penzija, a vlada će se truditi da poštuje sve obaveze prema privrednim subjektima u Srbiji.
Prvi set mjera pretpostavlja u najvećem dijelu odlaganje plaćanja dospjelih poreskih obaveza, uz kasniju otplatu na rate, najranije od početka 2021. godine. Odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade sprovodi se u cilju obezbjeđenja likvidnosti, održanja privredne aktivnosti i zaposlenosti. Odlaže se i plaćanje akontacija poreza na dobit u drugom kvartalu.
Odlaganje plaćanja poreza na zarade i doprinose za privatni sektor, tokom trajanja vanrednog stanja, uz kasniju otplatu nastale obaveze u ratama sa početkom najranije od 2021. godine. Ova mjera za cilj ima povećanje likvidnosti svih privrednih subjekata u privrednom sektoru koji isplaćuju zarade zaposlenima. Takođe, ova mjera se odnosi na odlaganje plaćanja poreza na prihod od samostalnih djelatnosti svih preduzetnika. Povećanje likvidnosti se ogleda u odlaganju plaćanja troškova poreza i doprinosa na zarade. Svi poslodavci koji se opredele da koriste ovu mjeru mogu da koriste odlaganje plaćanja troškova poreza i doprinosa na zarade do početka 2021. godine, a nakon toga se ostavlja mogućnost daljeg odlaganja plaćanja ovih troškova najduže do 24 mjeseca bez obaveze plaćanja kamate na zahtjev poreskog obveznika. Osnovni uslovi za primjenu ove mjere su identični za sve poslodavce bez obzira na njihovu ekonomsku snagu.
Odlaganje plaćanja akontacija poreza na dobit u drugom kvartalu. mjera ima za cilj povećanje likvidnosti poreskih obveznika putem odlaganja plaćanja akontacija za porez na dobit za 2020. godinu koje dospijevaju u drugom kvartalu 2020. godine. Osnovni uslovi za primjenu ove mjere su identični za sve obveznike poreza na dobit bez obzira na njihovu ekonomsku snagu. Za poreske obveznike na koje se mjera odnosi, osnovni uslovi za primjenu su identični bez obzira na ekonomsku snagu konkretnog poreskog obveznika.
Oslobađanje davalaca donacija od obaveze plaćanja PDV-a. Osnovni cilj ove mjere je da se od plaćanja PDV oslobode oni donatori koji svoje proizvode, odnosno proizvode čijim prometom se bave, doniraju ustanovama koje su neposredno uključene u aktivnosti koje imaju za cilj sprečavanje širenja i lečenje građana od bolesti Kovid-19.
Drugi set mjera odnosi se na direktna davanja preduzećima, isplatu pomoći u visini minimalne zarade za preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća, odnosno subvencije 50% minimalne zarade velikim preduzećima, čiji zaposleni su poslati na prinudni odmor, zbog smanjenog obima poslovanja ili potpune obustave rada.
Direktna pomoć preduzetnicima koji se paušalno oporezuju i koji plaćaju porez na stvarni prihod, mikro, malim i srednjim preduzećima u privatnom sektoru – uplata pomoći u visini minimalca (za vreme trajanja vanrednog stanja), i za velika preduzeća uplata pomoći u visini 50% minimalca za zaposlene kojima je rješenjem utvrđen prestanak rada (član 116 i 117. Zakona o radu). Kod ovog seta mjera je napravljena razlika u načinu primjene po osnovu ekonomske snage obveznika. Naime, pošlo se od pretpostavke da su privredni subjekti koji su razvrstani kao velika privredna društva imaju značajno veću ekonomsku snagu u odnosu na preduzetnike, mikro, mala i srednja pravna lice. U skladu sa navedenim, preduzetnicima, mikro, malim i srednjim pravnim licima je data ekonomska pomoć u visini neto minimalne zarade za svako lice koje kod njih ima status zaposlenog.
Za pravna lica koja su klasifikovana kao velika, pomoć je opredijeljena srazmjerno broju lica koja ovi poslodavci zadržavaju u radnom odnosu iako je za radom tih lica privremeno prestala potreba. Shodno tome, ovaj set mjera je usmjeren na to da država efektivno podnese dio tereta isplate naknada zarada licima za koje je nastupio prekid rada, a koja poslodavci –velika pravna lica zadržavaju u radnom odnosu.
U vezi sa primenom ove mjere, posebno bi trebalo imati u vidu da se ne ulazi u poslovnu politiku poreskih obveznika – velikih pravnih lica, niti se ograničava broj zaposlenih kojima se utvrđuje prekid rada (ali ne i prekid radnog odnosa), niti se na bilo koji način utiče na obim prava koji zaposleni ostvaruju u toku prekida rada. S druge strane, predloženim mjerama poslodavci se u dovoljnoj mjeri stimulišu da održe postojeći nivo zaposlenosti, dok se u slučaju preduzetnika, malih, mikro i srednjih pravnih lica, većim obimom prava dodatno jača likvidnost u cilju održavanja poslovanja, odnosno odustajanja od pokretanja postupaka prestanka obavljanja poslovanja.
Cilj trećeg seta mjera je očuvanje likvidnosti privrednih subjekata u uslovima ekonomske krize očekivane tokom i po okončanju vanredne situacije prouzrokovane pandemijom Kovid-19 virusa. Ovim programom Vlada Republike Srbije želi da minimizira spoljne uticaje (pad tražnje, prekid lanaca snabdijevanja i dr.) i njihove posljedice (smanjene zaposlenosti, nelikvidnost i dr) na poslovanje srpske privrede. Konkretno, program predviđa dvije mjere 1) program za dodjelu kredita za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za kompanije iz segmenta preduzetnika, mikro, malih i srednjih privrednih subjekata, poljoprivrednih gazdinstava i zadruga koji su registrovani u relevantnom registru preko Fonda za razvoj Republike Srbije, i 2) garantne šeme za podršku privredi u uslovima Kovid-19 krize za kredite za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za kompanije iz segmenta preduzetnika, mikro, malih i srednjih privrednih subjekata, kao i poljoprivrednih gazdinstava preko komjercijalnih banaka koje posluju u Republici Srbiji. Ukupna vrednost programa predviđenih ovom mjerom iznosi 264 milijarde dinara (oko 2.2 milijarde evra).
Četvrti set mjera se odnosi na uplatu direktne pomoći u iznosu od 100 eura u dinarskoj protivvrijednosti svim punoletnim građanima Republike Srbije.
Izvor: Bankar.rs
