Mogući problemi u globalnom snabdijevanju hranom

Do sada nije bilo problema sa snabdijevanjem hranom u svijetu zahvaljujući zalihama. Ali problemi mogu nastupiti u naredna dva mjeseca, zbog mjera izolacije i nedostatka radne snage. Oni su već sada vidljivi u proizvodnji mesa, voća i povrća, gdje se može očekivati i rast cijena. Do ubrzanog rasta cijena može doći i zbog zabrana izvoza pojedinih artikala, čemu pribegava sve veći broj država.

Pandemija koronavirusa mogla bi negativno da utiče na snabdijevanje hranom u svijetu. Glavni razlog je nedostatak radne snage, usljed uvođenja mera izolacije i ograničavanja kretanja, saopštila je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

U saopštenju se navodi da za sada nema poremećaja u globalnom snabdijevanju hranom, zahvaljujući ranije stvorenim zalihama. Međutim, prema procjeni te institucije, problemi se mogu očekivati tokom aprila i maja.

Mjere ograničenja kretanja i socijalnog distanciranja smanjiće poljoprivrednu proizvodnju, ocjenjuje FAO. Slična situacija je moguća i u prehrambenoj industriji. U saopštenju se konstatuje da su već sada prisutni logistički problemi zbog poteškoća da se namirnice dopreme sa mjesta gde se proizvode do odredišta.

Najproblemtičniji meso i artikli s kratkim rokom trajanja

To je naročito vidljivo u proizvodnji mesa zbog ograničenog pristupa stočnoj hrani i smanjenih kapaciteta klanica. Isti problemi su bili prisutni i u Kini u jeku epidemije, podsjeća FAO.

U takvim oklonostima, može se očekivati skok cijena mesa i artikala sa kratkim rokom trajanja, ali to najvjerovatnije neće biti slučaj kod glavnih prehrambenih namirnica kojih ima dovoljno u skladištima, prognozira FAO.

Sličnu procjenu daje i kompanija za istraživanje tržišta „Fitch Solutions“)j.

„Proizvodnja žitarica u razvijenim državama, koja se oodvija na velikim imanjima u slabije naseljenim područjima, manje je osjetljiva na mjere izolacije. Ali radno intenzivni sektori kao proizvodnja voća i povrća, te proizvodnja i prerada mesa trpe veće posljedice zbog mjera izolacije“, ističe se u analizi stručnjaka.

Ograničavanje izvoza može ubrzati rast cijena

Iako glavnih prehrambenih artikala ima dovoljno, ograničavanje izvoza koje su neke države već počele da uvode, povećava rizik od nestašica. Na primjer, Vijetnam je znatno smanjio izvoz pirinča kako bi stvorio zalihe od 270.000 tona za prehranu sopstvenog stanovništva.

Rusija je, pak, zabranila izvoz prerađenih žitarica zbog povećane potražnje svojih potrošača koji su stvarali zalihe. Izvoz pšenice, u čemu je ova država vodeća u svijetu, za sada nije ograničen. Kazahstan je takođe zabranio izvoz pšenice, heljde, šećera, suncokretovog ulja i nekih vrsta povrća.

Osim što mogu značajno da poremete globalno snabdijevanje hranom, takvi potezi mogu da ubrzaju i rast cijena hrane u vrijeme kada su potrošači zabrinuti zbog mjera izolacije i stvaraju kućne zalihe, smatraju u „Fiču“.

Prema mišljenju njegovih analitičara, zemlje koje najviše mogu biti pogođene rastom cijena hrane su one koje više zavise od uvoza. To su države na Bliskom Istoku, Japan i Južna Koreja. Zbog obračuna u dolarima u međunarodnoj trgovini hranom, većem riziku su izložene i države sa slabijim valutama, poput Indije i Indonezije.

Izvor: Bif.rs

Check Also

Poreska uprava: Počinju intenzivne kontrole građevinara

Nakon sprovođenja informativnih i edukativnih aktivnosti, te izvršene analize rizika poreskih obveznika koji se bave …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *