Tri razloga zbog kojih bi recesija u SAD mogla postati “Velika depresija”

Ekonomista Nurijel Rubini, poznat kao Doktor Propast, kaže da postoje tri razloga zbog kojih bi recesija u SAD izazvana korona virusom mogla postati “Velika depresija”.

Kako je rekao, upravo te tri činjenice čine da ova kriza nadjačava onu iz 1930. godine.

1. Pogrešan zdravstveni odgovor

“Ono što se događa u Sjedinjenim Državama totalno je ludo”, rekao je Rubini. Ove nedjelje je predsjednik Donald Tramp izjavio da bi voleo da ponovo otvori američku ekonomiju do Uskrsa, 12. aprila.

Upoređivanje načina na koji su se druge zemlje, poput Kine i Italije, bavile pandemijom, pokazuje zašto je prerano pokretanje privrede loša ideja, kaže Rubini.

“Ako sve zatvorite na tri mjeseca, zaustavićete pandemiju. Novi slučajevi idu na nulu, imate jednu ili dvije četvrtine stvarno loše ekonomske aktivnosti, a zatim se postepeno vraćate u normalu”, rekao je Rubini i dodao da je to ono što treba da se uradi.

Ali, “ako u osnovi šutnete konzervu niz cestu kao što je to učinila Italija, i ne izvršite radikalne prisilne mere, to se završava situacijom koja je totalna medicinska i zdravstvena noćna mora”, rekao je.

Naravno, gašenje ekonomije na toliko dugo je mučno, rekao je Rubini, ali to je ispravno učiniti kako bi se zaustavilo širenje virusa, onda zatim, više nije potrebno zaustaviti ekonomiju u budućnosti na duži period.

On navodi da je očekivano da se virus vrati na zimu, sljedeće godine. Udar će biti manji u zemljama koje su radile na suzbijanju umjesto ublažavanju stvari, rekao je on.

To bi moglo da znači da će ekonomiji slkedeće godine ponovo biti teško i da će biti pogođena baš kada bude počinjala da se oporavlja, rekao je Rubini.

2. Zabrinutost zbog buduće inflacije

“Za godinu dana možete da pokrenete budžetski deficit od 2 biliona do tri biliona dolara”, rekao je Rubini dodajući da bi to bilo oko 15% BDP-a.

Ali, “ne možete stalno zavaravati sve investitore”, dodao je. “Ako vodite budžetski deficit od 10% do 15% BDP-a dok u međuvremenu štampate novac završićemo kao Zimbabve, poput Argentine, poput Venecuele, sa visokom inflacijom i na kraju hiperinflacijom”, rekao je.

Vidimo, dodaje, da korona kvari globalne lance snabdijevanja i šalje radnike kući, to će, vjerovatno dovesti do manjeg rasta i veće inflacije.

“Kada postoji negativan šok snabdijevanja, on smanjuje proizvodnju i povećava cene”, rekao je. Onda, dobijete kombinaciju ekonomske stagnacije, recesije i visoke inflacije.

3. Geopolitički šokovi

“Možda se širok spektar geopolitičkih šokova između SAD-a i Kine, globalnog sajber rata produbi i još više”, rekao je Rubini.

Dodatne geopolitičke tenzije povrh ekonomske depresije mogu dovesti do geopolitičke depresije, kaže Rubini.

“Ovi šokovi mogu se završiti sa ozbiljnijim posljedicama nego od korona krize”, rekao je Rubini.

Check Also

Pad prometa i različiti smjerovi indeksa obilježili Montenegroberzu ove sedmice

Pad prometa i različiti smjerovi indeksa obilježili su Montenegroberzu ove sedmice u kojoj je najavljen …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *