Guverner NBS za Bankar.rs: “Moratorijum na otplatu kredita može da bude produžen i na više od tri mjeseca”

Guverner Narodne banke Srbije, Jorgovanka Tabaković, u intervjuu za Bankar.rs ocjenjuje kako će se aktuelna situacija zbog virusa korona odraziti na domaći bankarski sektor, hoće li uvedeni moratorijum na otplatu kredita građana i privrede dovesti banke u problem, te postoji li bojazan da one počnu da izvlače iz Srbije i šalju ga put matičnih zemalja. Tabaković se osvrnula i na mogućnost rasta kamatnih stopa nakon završetka vanrednog stanja, kako u Srbiji tako i u svijetu.

Imajući u vidu aktuelnu situaciju zbog virusa korona i uveden moratorijum za građane i privredu na otplatu kredita od, za sada, tri mjeseca, hoće li banke na domaćem tržištu biti u poteškoćama nakon isteka ovog perioda jer će ostati bez dobrog dijela naplate potraživanja zbog toga u pomenutom periodu?

“Banke su dobro kapitalizovane i likvidne, tako da odlaganje naplate potraživanja za najmanje tri mjeseca neće  dovesti do poteškoća u njihovom poslovanju. One neće ostati bez naplate potraživanja jer se moratorijumom pomjeraju rokovi za njihovu naplatu, a ne ukida se obaveza dužnika. To znači da će naplata potraživanja od klijenata koji prihvate moratorijum biti odložena, kamate ravnomjerno raspoređene na rate koje će dužnici otplatiti u periodu nakon moratorijuma, a period otplate je produžen“.

Da li, s obzirom na najave da bi vanredno stanje moglo biti i duže od tri mjeseca, postoji mogućnost da se taj moratorijum, nakon isteka tri mjeseca, produži?

“Kao što znate, Odlukom o privremenim mjerama za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema propisano je da moratorijum ne može biti kraći od 90 dana, odnosno od trajanja vanrednog stanja koje je uvedeno zbog pandemije. To znači da je propis Narodne banke Srbije kojim je uveden moratorijum uvažio mogućnost da vanredne okolnosti usljed zdravstvene situacije traju i duže od tri mjeseca“.

Pojedini ekonomisti već ocjenjuju da će, upravo zbog gubitaka u ovom periodu, kada se situacija stabilizuje, banke poskupljeti svoje usluge. Šta vi na to kažete?

Ova situacija je nova i potpuno drugačija u odnosu na sve što se ikada dešavalo. Zbog toga sve ocjene i predviđanja treba uzimati sa rezervom. Svi treba da se ponašamo odgovorno i razumno – kako nosioci vlasti i donosioci odluka, tako i oni koji iznose svoja viđenja i mišljenja. I u stabilnim i u kriznim vremenima banke mogu da opstanu jedino zajedno sa svojim klijentima. Zato očekujem da i u narednom periodu svoje poslovanje koncipiraju tako da bude održivo i zasnovano na principima koji jačaju finansijsku stabilnost ekonomije u kojoj posluju“.

Može li se, upravo zbog svega, nakon prolaska ove situacije izazvane virusom korona očekivati rast kamatnih stopa na bankarske proivode, kako kod nas tako i na svjetskom nivou? Je li ovo znači kraj perioda niskih kamatnih stopa?

Mjere preduzete u našoj zemlji, kao i globalno, stvaraju okruženje u kome ne bi trebalo da dođe do rasta kamatnih stopa nakon završetka krize. Brojne centralne banke u svijetu, uključujući i vodeće – FED i ECB, reagovale su da bi ublažile posljedice krize. Pored smanjivanja referentnih kamatnih stopa, centralne banke i drugim mjerama pokušavaju da obezbijede likvidnost bankama, a time omoguće i veće kreditiranje privatnog sektora i spriječe moguće pooštravanje uslova finansiranja. Pored toga, obimnim paketima fiskalne pomoći privatnom sektoru djelovale su i vlade brojnih zemalja. Ovakve mjere ekonomske politike, koje su bez presedana, jer je i kriza sa kojom se svijet trenutno suočava bez presedana, treba da doprinesu povoljnim uslovima finansiranja i oporavku privatnog sektora. Na domaćem tržištu, kamatne stope na kredite privatnom sektoru bile su prethodnih mjeseci na minimumu, jer su makroekonomski izgledi bili veoma povoljni. Narodna banka Srbije je među prvim centralnim bankama u regionu reagovala smanjenjem referentne kamatne stope na 1,75 odsto. Mi ćemo i u narednom periodu pratiti dešavanja u domaćem i međunarodnom okruženju i preduzimati koordinirane akcije sa Vladom da bi uslovi finansiranja privrede i građana ostali povoljni i da bi se u što većoj mjeri ublažili negativni efekti krize izazvane virusom“.

Postoji li bojazan da strane banke na domaćem tržištu svoj kapital preusmjere u matične zemlje zbog ove situacije, odnosno da na taj način izvuku novac iz Srbije?

Postojeći regulatorni mehanizmi za bankarski sektor obezbjeđuju stabilnost finansijskog sistema, između ostalog, i zbog postojećih ograničenja u pogledu raspolaganja kapitalom. Sa njima su banke već dobro upoznate. Zbog toga ne postoje mogućnosti za povlačenje kapitala banaka koje su u vlasništvu lica iz inostranstva. Očekujem da matične banke obezbijede stabilno poslovanje svojih ispostava u Srbiji. To je zajednički interes usmjeren, prije svega, ka prevazilaženju poteškoća za koje se nadamo da će biti kratkotrajne“.

Kako vi sveukupno gledate na period koji je pred nama?

Ni u prethodnom periodu, ni tokom ove krize, ali ni nakon nje – stabilnost nije i neće biti dovedena u pitanje. Narodna banka Srbije je tokom proteklih sedam i po godina postala čvrst oslonac građanima i privredi i finansijskom sektoru, i to će biti i u narednom periodu. Svjedoci ste da Srbija čak ni u periodu krize ne osjeća pritiske ka slabljenju domaće valute, što imaju druge zemlje. To je zato što nismo izloženi izlasku investitora koji imaju povjerenje u nosioce ekonomske politike u Srbiji – Predsjednika, NBS i Vladu. U prilog tome ide i zadržavanje kreditnog rejtinga Srbije od strane rejting agencije Fič, uprkos trenutnoj krizi izazvanoj pandemijom. To je potvrda povoljne ekonomske perspektive Srbije u srednjem roku“.

(Bankar.rs)

Check Also

Pogledajte kako napreduju radovi na autoputu

Kompanija Bemax Montenegro objavila je novi snimak radova na auto putu Bar-Boljare.

One comment

  1. Tetka Jorgovanka, nema što. Uz sve lažne diplome, oept dobaci dalje od naših čuvenih lidera. Na šta su spale centralne banke, zaslužile su jer ništa nisu naučile nakon Velike finansijske recesije.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *