Covid-19 kao Putinov razlog za oporezovanje bogatih Rusa

S porastom slučajeva zaraze Covid-19 u Rusiji, predsjednik Vladimir Putin je na televiziji objavio mjere za koje je rekao da imaju za cilj pozajmice mladim porodicama, radnicima i vlasnicima malih preduzeća kako korona virus masovno remeti svakodnevni život, piše redakcija Radija Slobodne Evrope na engleskom jeziku.

A na kraj svog iznenađujućeg 17-minutnog govora 25. marta, najavljenog samo nekoliko sati ranije, Putin je izložio kako će se ta podrška finansirati, u cjelini ili djelimično: oporezivanjem bogatih.

Iako ima pristup stotinama milijardi dolara pažljivo sačuvanim upravo za ovakvu ekonomsku krizu, Putin je neočekivano tražio dugoročne promjene poreskog zakonika koje ciljaju najbogatije pojedince, kao i, u mnogo manjem obimu, srednju klasu.

Putin je rekao da će povećati poreze na dividende i kamate koje ruske kompanije uplaćuju na ofšor bankovne račune svojih vlasnika. Takođe je rekao da će biti oporezivane kamate na depozite u ruskim bankama i obveznice veće od milion rublji (12.500 dolara).

“Sa svim dodatnim novcem koji dolazi iz budžeta od ove dvije mjere, preporučujem ciljanu potrošnju za podršku porodica s djecom, pomoć ljudima koji su izgubili posao ili su bolesni”, rekao je.

Mada su privremene mjere potrošnje nedavno smišljene za suočavanje sa širenjem koronavirusa, poreske promjene bi mogle biti zasebna mjera koja je razvijena pre nekog vremena, kažu analitičari.

“Izgovor”

Krizna atmosfera nametnuta koronavirusom možda je jednostavno pružila zgodno vrijeme za uvođenje potencijalno rizičnih povećanja poreza kojima su bogati Rusi – čiji novac može biti pretvoren u politički uticaj – dosad uspjevali da se odupru.

“Oni su neko vrijeme pripremali ovu novu fazu poreske reforme. Mislim da to nije bila impulsivna odluka Putina. Ali je on odlučio da iskoristi krizu kao izgovor za uvođenje povećanja poreza koja nisu povezana s krizom”, rekao je Vladimir Tihomirov, glavni ekonomista u moskovskom BCS broker.

Putin je rekao da će Rusija s 15 odsto oporezovati isplate dividendi i kamata lokalnih kompanija ka ofšor entitetima, zatvarajući time rupu koju je zloupotrebljavala elita te države.

Mnogi najbogatiji pojedinci u Rusiji posjeduju domaće kompanije preko entiteta registrovanih u ofšor jurisdikcijama s niskim porezima kao što su Kipar i Britanska Devičanska ostrva. Ruske kompanije onda obično distribuiraju profit kao dividende ofšor entitetima.

Putin je rekao da se dvije trećine tih isplata oporezuje sa samo dva odsto, umjesto ruske proporcijalne poreske stope od 13 odsto, zbog međunarodnih sporazuma koje Rusija ima s takvim ofšor destinacijama.

“To, blago rečeno, nije fer”, rekao je Putin u obraćanju 25. marta.

On je takođe rekao da će pojedinci s velikim bankarskim depozitima ili obveznicama biti oporezovani s 13 odsto na dobijenu kamatu.

Mnogi Rusi štede preko depozita u bankama, a ne hartija od vrednosti, jer tako – za razliku od Zapada – imaju visoke kamatne stope.

Putin je naglasio da većina zemalja oporezuje takve kamate i dodao da će depoziti u ruskim bankama “i dalje biti atraktivni”, čak i poslije promjene. Njegova tvrdnja da će to uticati na samo jedan odsto vlasnika štednje u bankama – što je sporan broj, pošto mnogi građani djele svoje depozite na više računa – nije umirila kritičare koji smatraju da će srednja klasa biti značajno pogođena.

“Dodatno muženje srednje klase koja nestaje”, naveo je Leonid Volkov, opozicioni političar povezan s neprijateljem Kremlja Aleksejem Navaljnim, u postu na Telegramu o oporezivanju dobiti od kamata. “I, još važnije, kakve veze uopšte to ima s koronavirusom?”

Tihomirov je rekao da je vlada možda bila oprezna s velikom mjerom u vezi s porezima poslije povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV), što je ugrozilo ekonomski rast, i povećanjem starosne granice za odlazak u penziju, što je oborilo Putinovu popularnost.

Rusija je na početku 2019. povećala PDV na 20 odsto s 18 odsto, a 2018. je usvojila zakon koji postepeno podiže starosnu granicu za penziju za pet godina. Nepopularna penzijska reforma podnijeta je parlamentu u junu iste godine, baš kada je u Rusiji počelo svjetsko fudbalsko prvenstvo.

Ekonomisti su rekli da nije jasno koliko će nove mjere potrošnje za borbu protiv koronavirusa koštati ruski budžet.

Crni dani

Krizna potrošnja znači da će se Rusija vjerovatno suočiti s budžetskim deficitom ove godine ako globalne cijene nafte ostanu ispod 40 dolara po barelu, rekla je Elina Ribakova, zamenica glavnog ekonomiste Instituta za međunarodne finansije (Institute for International Finance ) sa sjedištem u Vašingtonu. Referentna nafta Brent trenutno je ispod 30 dolara po barelu.

Rusija bi lako mogla posegnuti za 120 milijardi dolara u takozvanom fondu za “crne dane” da pokrije budžetski deficit ne samo ove godinu, već i u narednim godinama, rekli su zvaničnici ranije ovog mjeseca. Taj fond je dio ukupne državne rezerve od 570 milijardi dolara, četvrte po veličini na svetu.

“Cijela poenta ovde nije potrošiti novac iz rezervi već da se pokuša da se održi uravnoteženi budžet”, rekao je Tihomirov povodom poreza. “Ako će trošiti novac iz crnog fonda, to će raditi postepeno.”

Budžet bi mogao da dobije najmanje osam milijardi dolara od novog poreza, na osnovu procjene jednog analitičara da su Rusi prošle godine platili 93 milijarde dolara u dividendama i kamatama svojim ofšor entitetima.

Sergej Aleksašenko, bivši zamjenik predsjednika centralne banke i glasni kritičar Putina, naznačio je da predsjednik ima i druge motive za povećanje poreza bogatima.

“Putin želi da proširi svoju kontrolu nad ruskim biznisom i njegovim resursima”, rekao je Aleksašenko, dodajući da će porezi donijeti “sitan” rezultat za budžet.

Ako je to slučaj, onda ovo ne bi bio prvi put da Putin koristi krizu da bi progurao mjere koje nemaju veze s njom da bi povećao svoju moć.

Serija terorističkih napada kulminirala je 2004. godine upadom u školu s uzimanjem talaca u gradu Beslan, kada su poginule 334 osobe, od čega više od polovine dece, posle čega su kritičari rekli da je akcija spasavanja bila loše izvedena.

Dio Putinovog odgovora bio je paket izbornih promjena, uključujući kraj izbora guvernera, čime je ojačao svoju moć nad udaljenim ruskim regionima, ali je izazvao optužbe da smanjuje demokratiju.

“Deofšorizacija”

Putin je ranije najavio mjere za veću kontrolu države nad ofšor entitetima i posljedično nad ruskom elitom.

On je iznio svoju ideju o “deofšorizaciji” ruske privrede u govoru o stanju nacije u decembru 2012. i ubrzo zabranio vladinim zvaničnicima da posjeduju imovinu u inostranstvu.

Kasnije je tražio od svih rezidentnih poreskih obveznika da prijave svoje ofšore račune i plate 13 odsto na taj prihod, u skladu s mnogim zapadnim državama, ali je to uznemirilo njegovu elitu.

Prema studiji o oko 300 Rusa s velikim bogatstvom koju je sprovela moskovska advokatska firma Jegorov, Puginski, Afanasijev i partneri, skoro polovina bogataša iz te države odrekla se ruske poreske adrese ili prebacila imovinu rođacima s prebivalištem u inostranstvu umjesto da podatke o svojoj ofšor imovini predaju ruskim poreskim vlastima.

Ruski državljani mogu izbjeći da budu pod poreskom jurisdikcijom te zemlje ako u njoj provedu manje od 183 dana. U pokušaju da se izbori s tom praksom, Ministarstvo finansija krajem prošle godine podnjelo je predlog zakona donjem domu parlamenta, Državnoj dumi, kojim bi neko bioporeski rezident ako u Rusiji provede samo polovinu tog vremena, odnosno 91 dan.

Zasebno, zakon o ukidanju proporcionalnog poreza i povećanju opterećenja za Ruse koji zarađuju 24 miliona rublji godišnje (300.000 dolara) na 18 odsto brzo je oboren u parlamentu u decembru, poslije skoro dve godine rasprave.

Ruski bogataši imaju snažno lobističko krilo u Dumi koje je blokiralo slične predloge u ranoj fazi, kažu analitičari.

Putinovo javno obraćanje znači da će Duma – u kojoj stranka Ujedinjena Rusija pod kontrolom Kremlja ima veliku većinu – gotovo sigurno usvojiti povećanje poreza na ofšor isplate.

Isak Beker, finansijski savetnik u FCP fajnenšl menadžment (FCP Financial Management) i kolumnista časopis Forbs Rusija (Forbes), napisao je u novembru da bi se porezi bogatima “vrlo brzo mogli dramatično promeniti”, ukazujući da Rusija, prema izvještaju Kredit Svisa (Credit Suisse) iz 2018, imala drugu najveću koncentraciju bogatstva iza Tajlanda. U izvještaju se navodi da 10 odsto ruskog stanovništva poseduje 82 posto bogatstva u zemlji.

Politički rizik – ili nagrada?

Beker je predvideo da će domaća politika, a ne budžetske potrebe, biti glavni pokretač uvođenja većeg poreskog opterećenja bogatima. Viši porezi za imućne mogu odigrati ulogu “nacionalne ideje”, rekao je on, dok se Rusija približava parlamentarnim izborima 2021. i glasanju za predsednika 2024. na kojem će Putin vjerovatno moći da traži peti mandat uslijed promjene ustava koju gura.

Međutim, rekao je on, da bi bio efikasan u tom pogledu, taj poreski prihod bi trebalo da se troši na “vidljiv” način za javnost i ne uđe u opšti budžet, što je Putin preporučio.

Evgenija Slepcova, ekonomistkinja iz Oksford ekonomiks (Oxford Economics) iz Londona, rekla je da Putin možda koristi krizu s korona virusnom da unapredi procesa deošforizacije koji je počeo pre mnogo godina.

Iako je Putin držanje novca u Rusiji učinio privlačnijim za bogataše zbog većeg poreza na ofšor isplate, Slepcova je rekla da ih u to neće biti lako ubijediti zbog slabe vladavine prava u Rusiji.

“Mislim da poreske stope nisu jedini razlog zašto bi ruski privrednici odnosili novac u ofšor (destinacije). Postoji rizik da će izgubiti sav novac ili njegov deo ako ga ostave u Rusiji u slučaju da im posao bude eksproprisan”, rekla je ona.

Ruska nacionalizacija Jukosa, nekada najveće naftne kompanije u zemlji po tržišnoj vrednosti, najupečatljiviji je primjer eksproprijacije kompanije od dolaska Putin na vlast. Međutim, mnoga manja preduzeća tokom godina oduzimana su od njihovih zakonitih vlasnika preko nacionalnih službi za sprovođenje zakona.

Novi ruski premijer Mihail Mišustin mogao bi biti pogodan da nadzire primjenu novih poreza. Vodio je rusku poresku službu od 2010. godine, dok ga Putin nije postavio za šefa vlade u januaru 2020. godine, a pripisuju mu se zasluge za modernizaciju te službe i poboljšanje naplate.

Bez obzira na to, to možda neće biti lak zadatak.

“Kada pokušate da krenete na bogataše, potencijalno možete naići na posebne interese i tada to postaje vrlo teško. Koliko će moći da prikupe, nije jasno”, rekla je Ribakova.

Uprkos tome, rekla je, sam predlog će naići na odobravanje većine građana, koji imaju kritičko mišljenje o imućnima.

“To djeluje divno kao slanje političke poruke”, rekla je Ribakova.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Check Also

Global Finance: CKB je najbolja banka u Crnoj Gori i u 2020. godini

Ugledni finansijski magazin Global Finance objavio je spisak dobitnika prestižnog priznanja za najbolje banke u …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *