Covid-19 i napuštanje gotovinskog plaćanja

Promet gotovog novca koji prelazi iz ruke u ruku može dovesti do inficiranja korona virusom, pa su zato u čitavom svijetu vlade prinuđene da preispitaju praksu njegovog korišćenja. Zato covid-19 može postati katalizator koji će, na kraju, pomoći da se elektronsko plaćanje pretvori u glavni način plaćanja. Nije, stoga, iznenađujuće što se industrija digitalnog plaćanja već usredsredila na mogućnosti koje joj otvara ova kriza.

Kineska vlada se odlučila na dezinfekciju i čak uništavanje novčanica s ciljem da zaustavi širenje virusa, barem u kratkoročnoj perspektivi. Novine “South China Morning Post”, koje izlaze u Hongkongu, prenijele su da filijala Narodne banke Kine u provinciji Guangdong uništava novac koji je mogao da cirkuliše u sredinama povišenog rizika, u bolnicama i na pijacama. Plašeči se uvoza zaraženog novca iz Azije, Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država stavile su u karantin dolarsku gotovinu koja stiže iz tog regiona.

Ovakve akcije su vjerovatno opravdane zato što novac koji je u opticaju, slično komarcima, zaista može postati sredstvo prenosa patogena. Prema podacima iz istraživanja, virus ljudskog gripa može ostati živ i zarazan na novčanicama tokom 17 dana. Zato neće biti pretjerivanje ako se pretpostavi da gotovina ima važnu ulogu u prenosu covida-19.

Bilo kako bilo, mnoge zemlje će razmatrati varijantu dezinfekcije, uništavanja i ponovnog štampanja novca. Ali šta god da one odluče, jedna od posljedica epidemije već je sada očigledna: korona virus ubrzaće započeti prelazak mlade generacije na elektoronsko plaćanje, posebno u Aziji i naročito u Kini. Ta tendencija veća sada je vrlo jaka. Na kraju 2018. godine oko 73 odsto internet korisnika u Kini koristilo je onlajn plaćanje (u poređenju sa 18 procenata u 2008. godini).

Mladi su obično otvoreniji za nove tehnologije, a stanovništvo Kine i zemalja jugoistočne Azije značajno je mlađe nego u Evropi i Sjedinjenim Državama. Osim toga, kineska vlada aktivno promoviše svoju bankarsku onlajn infrastrukturu, dok zemlje zapada rijetko koriste pristup upravljanju po sistemu s vrha ka dnu i zaostaju za azijskim državama u usvajanju digitalnog plaćanja.

Postoje, takođe, unutrašnji i strukturni razlozi koji objašnjavaju sporiji tempo prihvatanja tih tehnologija u zapadnim zemljama. Na primjer, u Evropi ne postoji nijedna krupna tehnološka ili finansijska kompanija koja je involvirana u sektor digitalnog plaćanja. I zato su evropski potrošači i firme prinuđeni da se oslanjaju na usluge koje nude velike američke kompanije – Apple Pay, Google Pay, PayPal i tako dalje. A iz zabrinutosti zbog prepuštanja ključnih sektora digitalne ekonomije američkim tehnolozima, Evropska unije koristila, sporiji, obazriviji pritup, favorizujući one promjene koje najmanje ometaju evropsku infrastrukturu finansijskih transakcija.

Tempo promjena na Zapadu usporen je i kulturološkim navikama. Amerikanci i zapadni Evropljani se, dijelom, više oslanjaju na gotovinu nego domaćinstva u Aziji. Prema podacima iz nedavne ankete koju je sprovela Dojče banka, trećina ispitanika u razvijenim zemljama gotovinu smatra najpoželjnijim vidom plaćanja, a više od polovine misli da će gotovina uvijek biti u opticaju. Potrebno je vrijeme da se izmijene duboko ukorijenjene navike u kulturi, a da se pri tom ne isprovocira društveni otpor.

Pa ipak, globalno širenje covida-19 može natjerati svijet ka prekretnici kada je riječ o njegovom odnosu prema načinima plaćanja. Još je rano praviti prognoze do kakvih tačno promjena može doći, ali one će se, najvjerovatnije, dešavati putem rješavanja specifičnih problema koji se javljaju u različitim nacionalnim kontekstima, u različitim platnim infrastrukturama i demografskim grupama. Primjer koji mnogo obećava, kada je riječ o tome šta se može očekivati, jesu digitalne verzije gotovinskog novca poput nedavno najavljene švedske e-krune.

Osim covida-19 i rasta popularnosti bezgotovinskih vidova plaćanja u prodavnicama, postoje i drugi načini zbog kojih će ljudi možda željeti da pređu na taj vid plaćanja. Na primjer, tokom ankete Dojče banke ispostavilo se da u odlučivanju pojedinca da li da pređe na digitalno plaćanje važnu ulogu ima faktor kao što je udobnost. Digitalni novčanici su besplatni i lako dostupni. Osim toga, prelazak na digitalno prati troškove i planira budžet. A s tačke gledišta bezbjednosti odricanje od gotovine smanjuje šanse da budete fizički pokradeni.

Osim Kine današnja kriza još nije natjerala većinu zemalja da uvede dezinfekciju, uništavanje i ponovno štampanje novca. Ali covid-19 može prerasti pandemiju koja se dešava jednom u sto godina. Na to je nedavno upozoravao Bil Gejts u svom članku u časopisu “New England Journal of Medicine”. U borbi protiv patogena koji se pojavljuje jednom u sto godina neophodna su i rješenja koja se donose jednom u sto godina. A već sada je očigledna startna pozicija: ubrzati prelazak na digitalno plaćanje.

J. Braunstein (stipendista Centra za nauku i međunarodne odnose na Univerzitetu Harvard)

M. Labour  (makro strateg u Dojče banci)

S. Silva (doktorand i stipendista Univerziteta Harvard)

Copyright: Project

Syndicate, 2020.

Izvor: Vijesti

Check Also

Samsung inovacije: Zašto je kamera na Galaxy S20 Ultra moćna?

Najnapredniji zum do sada na Samsung S20 Ultra te vodi tamo gdje ni jedan drugi …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *