Intervju, Mladen Rabrenović, predsjednik UO Udruženja banaka: Sistem može uspješno apsorbovati eventualne udare

U javnosti postoje nedoumice u vezi sa naplatom kamate za vrijeme trajanja moratorijuma od tri mjeseca u sklopu mjera Vlade za ublažavanje posljedica epidemije virusa korona. Možete li za naše čitaoce pojasniti na koji način će redovna kamata za period od tri mjeseca moratorijuma biti obračunata tj na koji način će biti naknadno naplaćena, nakon isteka moratorijuma?

– U periodu od pomenuta tri mjeseca kamata će se obračunavati, ali se neće naplaćivati. To znači da će kamata biti kapitalizovana i raspoređena kroz novi plan anuiteta na period koji iznosi tri mjeseca duže od prvobitnog roka otplate kredita. Takav anuitet će biti veći od prvobitnog upravo za iznos kapitalizovane raspoređene kamate.

Da li novonastala situacija može dovesti do povećanja NPL-a u bankarskom sistemu?

– Banke imaju obavezu da usklade novčane tokove svojih klijenata sa visinom njihovih neto finansijskih i ukupnih obaveza, dakle, da restrukturiranjem njihovih obaveza omoguće klijentima da nastave svoje poslovanje i u mjeri realnih novčanih tokova izmiruju svoje obaveze prema bankama.

Novoodobreni, a u suštini reprogramirani krediti, moraju aproksimirati obim, kontinuitet i dostatnost novčanih tokova klijenata sa aspekta roka novoga kredita, dužine grejs perioda, visine kamate i ostalih zavisnih troškova.
Banke su u tom smislu ograničene svojim depozitima, ne samo sa aspekta njihove veličine i cijene, već i njihove ročne strukture, tako da refinansiranje potraživanja na strani aktive (krediti privredi i građanima), podrazumijeva i rekompoziciju izvora (depozita i kreditnih linija) sa aspekta njihove ročnosti i cijene. U tom smislu je jako značajna mogućnost uzimanja novih povoljnih kreditnih linija, kao i stabilnost postojećih depozita u bankama.

Znači, taj period od tri mjeseca treba maksimalno iskoristiti za reprogramiranje obaveza građana i privrede sa kojima u saradnji treba definisati nove, realne uslove otplate i na strani pasive obezbijediti cjenovno povoljnu i ročno adekvatnu strukturu izvora, odnosno depozita i kreditnih linija.
Ali, ovdje govorimo samo o postojećim obavezama.

Ne manje značajan zadatak je da se privredi (posebno malim i srednjim preduzećima) odobre nova sredstva, jer bez toga oni neće moći nastaviti svoje poslovanje, a time ni ispunjavanje svojih obaveza prema državi, bankama i zaposlenima.

Pomažući privredi i građanima, bankarski sektor pomaže prije svega sebi, jer bez kredibilnog i kvalitetnog klijenta (preduzeća i građana) nema ni zdrave banke.

Zato banke ne treba shvatiti kao aktere kojih se ovo manje tiče, naprotiv, uslov za opstanak i prosperitet bankarskog sektora je upravo očuvanje i prosperitet njegovih klijenata. Svako nerealno nametanje obaveza koje klijenti ne mogu ispuniti će se kao bumerang vratiti samoj banci.

Dakle, od toga koliko ćemo u ovom poslu koji nam predstoji biti uspješni, suštinski će zavisiti i nivo NPL-a na dugi rok.

Formalno, u ova tri mjeseca NPL se neće povećavati, jer se dani kašnjenja u ovom periodu neće uzimati u obzir prilikom izračuna.

Guverner je prije par dana saopštio da je registrovano veće povlačenje depozita u danima nakon uvođenja mjera. Kakva su Vaša predviđanja, da li očekujete masovnije povlačenje depozita iz banaka ako se trenutna situacija vremenski otegne ili se eventualno uvede vanredno stanje? Šta bi poručili građanima koji osjećaju zabrinutost za svoj novac u crnogorskim bakama?

– Povlačenje depozita iz banaka nije samo udar na likvidnost bankarskog sektora, jer višak likvidnosti sistema (cca 1 milijarda eura) može apsorbovati povlačenje depozita u značajnoj mjeri, ali kao tendencija produženog trajanja može nanijeti štetu sistemu, jer samo dostatni, stabilni ročno adekvatno strukturirani depoziti predstavljaju “oružje” bankarskog sistema, prije svega za održivost sopstvene funkcije i konsenkventno tome za dodatnu podršku klijentima u otežanim okolnostima.

Tim prije što eventualne uticaje u troškovnom smislu (povoljniji uslovi novoodobrenih kredita – niže kamate i provizije) i povećanje ispravki vrijednosti (uticaj na rezultat), te realno očekivna rezervisanja za kreditne gubitke (uticaj na kapital) sistem u konačnom  kroz “branu sigurnosti” kapitalne adekvatnosti od 17,7% još uvijek može uspješno apsorbovati.

Da li možete dati svoje viđenje, kolike i kakve će biti posljedice uticaja pandemije koronavirusa na crnogorsku privredu? Koji će sektori biti najviše pogođeni?

– Stepen međusektorske povezanosti privrednog sistema Crne Gore je značajan, što je i razumljivo, obzirom na njegovu otvorenost i veličinu, tako da su ovom krizom pogođeni gotovo svi, inicijalno turizam i saobraćaj, ali posredno i trgovina, ugostiteljstvo, poljoprivreda i, naravno, bankarski sektor koji kroz poslovne relacije sa svojim klijentima inkorporira sve privredne grane, kako kroz svoje aktivne, tako i kroz svoje depozitne poslove.

Posebno senzitivan odnos kao bankarski sistem moramo iskazati prema građanima jednako kao i prema privrednom sektoru, redefinisati njihove obaveze u skladu sa mogućnostima plaćanja.
Socijalna odgovornost, svijest o težini ukupne društvene situacije i uloge koju kao sektor u tom smislu imamo, mora biti imperativ u našem djelovanju i ja sam sam siguran da će bankarski sektor biti na nivou tog zadatka.

Treba imati povjerenja u bankarski sektor u Crnoj Gori, jer je solidno kapitalizovan, stabilan i zdarav. Nema opravdanih razloga za podizanje depozita, oni su u bankama sigurni.

Check Also

NLB će zadržati dobit ostvarenu u 2019. godini

Slovenačka bankarska grupacija NLB, matična kompnija Nove Ljubljanske banke, saopštila je u petak kako planira …

11 KOMENTARI

  1. Sve odlicno objasnjeno, jednostavno i realno. Razumljivo za sve gradjane i privrednike.
    Svaka cast najboljem crnogorskom bankaru!

  2. Nema što, zna se kome je zadatak da sačuva maglu “da sistem može da upije krizu na tri mjeseca”. A kriza će trajati bar prvi talas bar šest mjeseci.
    Samo neko ko nikad ništa nije naučio od gđe Savićević može ovako da bude nedovoljno odgovoran prema širem krugu klijenata u CG.
    Nego ko je pominjao depozite uopšte? Šta g-din Rabrenović želi da kaže, a nije rekao?

  3. Mladen Rabrenovic

    Magla je u vašem komentaru.On dokazuje da ništa nijeste shvatili.Ja nijesam rekao da će sistem apsorbovati krizu u roku od tri mjeseca.Ni slučajno.Upravo suprotno.
    Sto se tiče depozita i tu je sve rečeno i sve je jasno.Ali,to razumiju oni koji se bave bankarstvom.Vama se samo čini da ima nešto nedorečeno.
    Vas komentar o mom neznanju je još jedna od grubih i nekorektnih kvalifikacija,Vama tako svojstvenim.No,to govori o Vama.
    To neću dalje komentarisati,niti ću polemisati sa Vama,ali ću ipak da Vas pitam:Ako imate takvo mišljenje o meni zašto ste me molili da Vas primim kao dio svog tima u Zapad banci?
    Možda u tome lezi odgovor Vašeg očiglednog animoziteta prema meni?

    U svakom slučaju želim Vam sve najbolje.
    Mladen Rabrenovic

    • G-dine Rabrenovicu, pomenuta tzv. Analiticarka isto se ponasala prema Finance in motion, Telenoru, Addiko banci, Narodnoj banci Srbije, gdje sve radila koji su joj ukazali povjerenje. Nigdje nije dugo opstala, a u pitanju su Njemci, Norvezani, Austrijanci, Srbijanci…Lakse se rugati, nego konkretno, zivotno uraditi novu vrijednost.

  4. Biće ovo jako težak period za mnogo ljudi, za svetske ekonomije, male i velike poslodavce, teška vremena….

  5. Dugogodisnji bankar

    Odličan intervju. Koncizan, precizan i, kao i uvijek, stručan.

  6. Ekonomski analiticar

    Postovana Mila K,

    Nije u redu da komentarisete na ovakav nacin i iz licnih razloga jedan profesionalan i korektan tekst. Posebno nije u redu, jer nijeste uzeli u obzir da je rijec o uvazenom bankarskom strucnjaku g-dinu Rabrenovicu i covjeku o cijem odnosu prema zaposlenima moze posvjedociti komplet Podgoricka banka. Vrlo vrlo nekorektan komentar.

  7. Jasno i precizno, hvala!

  8. Ok, ko prezivi pričace!Hvala Gdine Rabrenovic, bili ste jasni.

  9. Dugogodisnji bankar

    Odlican intervju. Koncizan, precizan i, kao i uvijek, stručan.

  10. Iskreno da Vam kažem, ja imam povjerenja u sve što kaže Mladen Rabrenović. Svako ko uopšte bilo šta zna o bankarskoj sferi u CG zna kakav je on stručnjak i koliko je do sada bio uspješan. Ipak me brinu finansijska predviđanja na svetskom nivou i recesija koja se nazire usled gubitka profitabilnosti, manjka investicija a onda i uticaja ne cijeli lanac ekonomije. Ne vjerujem da CG može da izbjegne te efekte u potpunosti.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *