Banke imaju ključnu ulogu u sprječavanju pretvaranja zdravstvene krize u ekonomsku

Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Gordana Đurović, ocijenila je da jedinstvenom tržištu Evropske unije (EU) ne prijeti slom zbog krize nastale širenjem koronavirusa, iako su, kaže, uslovi vanredni i veoma otežani. Ona ističe da bankarski sistem ima ključnu ulogu u sprječavanju pretvaranja zdravstvene krize u društvenu i ekonomsku.

Profesorica Đurović objašnjava da cijena čekanja i odgađanja reakcije članica EU na novonastalu situaciju ima svoj brzorastući ekonomski odgovor. Zato je, prema njenim riječima, ekonomski račun otežanih uslova života i rada sve veći i niko, dodaje, sa sigurnošću ne može dati krajnje projekcije za 2020. godinu.

„Preliminarne procjene Evropske komisije (EK) (od 16. marta) pokazuju da će ukupna javna podrška ekonomiji biti vrlo značajna. Drugim riječima, do sada, oko jedan odsto procijenjenog BDP-a za 2020. namijeniće se za podršku ekonomiji, uz očekivani uticaj automatskih stabilizatora koje bi trebalo u potpunosti raditi (npr. rast pomoći nezaposlenima i smanjenje određenih poreza na prihode, u slučaju recesije). Države članice su se preko EU institucija obavezale da će pružiti olakšice za likvidnost od najmanje 10 odsto BDP-a, a sastoje se od šema javnih garancija i odgođenog plaćanja poreza. Ove brojke mogle bi biti i značajno veće ako se ekonomska situacija bude pogoršavala“, kazala je ona Portalu Analitika.

Na pitanje mogu li države Zapadnog Balkana očekivati pomoć od EU ako se, potencijalno, pogorša stanje s koronavirusom, profesorica Đurović odgovara potvrdno.

„EU je saopštila da pažljivo prati i situaciju u našoj regiji. Postoje mehanizmi saradnje i podrške. Iako u prvom momentu neke mjere EU djeluju eucentrično, to su mjere koje su se u ovom trenutku morale donijeti i one su privremene“, podvlači Đurović.

ANALITIKA: Kako će kriza izazvana koronavirusom, zbog koje je EU zatvorila svoje spoljne granice na 30 dana, uticati na funkcionisanje te zajednice?

ĐUROVIĆ: Posljednjih sedmica i dana, u kojima se borba s koronavirusom raširila Evropom i svijetom, sve institucije EU imale su sastanke – uključujući i video-konferencije svih država članica u formatu Evropskog savjeta – i donosile odgovarajuće odluke (Evropska centralna banka (ECB), EK, Eurogrupa). Evropa funkcioniše otežano i zatvaranje spoljnih granica za slobodan protok ljudi bila je opravdana mjera. Ključno je zaustaviti širenje virusa.

Odgovor EU, kao i odgovor svih država svijeta, je odgovor na raširenu humanu i brzorastuću ekonomsku krizu. Fokus EK i vlada država članica je na osiguranju sistema javnog zdravlja i sistema civilne zaštite, ali i na pomoći firmama i radnicima koji su posebno pogođeni. Samo zajedno, evropske i nacionalne mjere mogu dati rezultat.

Ključna formula, koja nažalost nije dosljedno sprovedena u mnogim državama članicama, jeste – reagovati što ranije i što jedinstvenije. Cijena čekanja i odgađanja reakcije u danima, ima svoj brzorastući ekonomski iskaz. Zato je ekonomski račun otežanih uslova života i rada svakim danom sve veći i niko sa sigurnošću ne može dati krajnje projekcije za 2020. godinu.

Preliminarne procjene EK (od 16. marta) pokazuju da će ukupna javna podrška ekonomiji biti vrlo značajna. Drugim riječima, do sada, oko jedan odsto procijenjenog BDP-a za 2020. namijeniće se za podršku ekonomiji, uz očekivani uticaj automatskih stabilizatora koje bi trebalo u potpunosti raditi (npr. rast pomoći nezaposlenima i smanjenje određenih poreza na prihode, u slučaju recesije). Države članice su se preko EU institucija obavezale da će pružiti olakšice za likvidnost od najmanje 10 odsto BDP-a, a sastoje se od šema javnih garancija i odgođenog plaćanja poreza. Ove brojke mogle bi biti i značajno veće ako se ekonomska situacija bude pogoršavala.

ANALITIKA: Kako je EU reagovala na izbijanje aktuelne krize? Je li zajedništvo Unije narušeno odlukom osam država članica da jednostrano zatvore granice?

ĐUROVIĆ: Trenutno se unutar EU27 primjenjuju sljedeće mjere na nivou država članica: preusmjeravanja budžetskih sredstava na suzbijanje i liječenje bolesti; pojačano izdvajanje za zdravstveni sistem i sistem civilne zaštite; uvođenje poreskih olakšica i obezbjeđivanja javnih garancija kao pomoći kompanijama koje se zadužuju; izvozne garancije; odricanje od penala za kašnjenje u sprovođenju procedura javnih nabavki od strane pogođenih kompanija; podrška pogođenim radnicima da se smanji gubljenje poslova i prihoda, što uključuje i kratkoročnu podršku; produženje naknada za bolovanje i nezaposlene i odgađanje plaćanja različitih poreskih obaveza.

Jednostrano zatvaranje granica, kao reakcija nekih država, nije preporučena mjera, ali je privremena reakcija zbog ozbiljnosti zdravstvene krize uzrokovane zakašnjelim preventivnim reagovanjem na nivou tih istih država.

Drugu grupu čine tzv. evropske mjere, koje predstavljaju dopunu nacionalnim mjerama: prva odluka EK o preusmjeravanju sredstava za podršku sistemima zdravstvene zaštite, malim i srednjim preduzećima (MSP), tržištu rada i drugim ranjivim dijelovima ekonomskog sistema – 37 milijardi eura kroz tzv. Investicionu inicijativu kao odgovor na koronavirus (Corona Response Investment Initiative); preusmjeravanje dodatnih 28 milijardi eura iz strukturnih fondova; inicijativa EK i EIB grupe da se mobiliše osam milijardi eura zajma obrtnog kapitala za 100.000 evropskih firmi, uz podršku Budžeta EU, poboljšavanjem programa garancije bankarskih kredita za MSP; za ove namjene iznos će se povećati i do 20 milijardi eura kako bi se moglo obuhvatiti 150.000 preduzeća; radi se na povećanju fleksibilnosti svih finansijskih instrumenata koji se do sada koriste; EIB grupa će iz sopstvenih sredstava katalizirati dodatnih 10 milijardi eura za ulaganja u MSP, a tražiće se i brže reagovanje svih budžetskih stavki prema olakšavanju pozicije MSP; EIB je posebno pozvana da poveća saradnju s razvojnim bankama država članica; ECB je usvojila paket mjera monetarne politike, kako bi se podržala likvidnost i uslovi finansiranja za domaćinstva, preduzeća i banke, tj. kako bi se omogućilo da realni ekonomski sektor ima neometan pristup kreditima u ovim vanrednim ekonomskim okolnostima i da bi se izbjegla fragmentacija finansijskog tržišta eurozone.

Cijena ekonomskog šoka zbog koronavirusa još se ne zna (realni pad BDP-a i troškovi dodatnih mjera).

Tek kad se virus počne povlačiti, na snagu stupa treća grupa mjera, a to je široka lepeza instrumenata za ekonomski oporavak u srednjem roku. To se, prvenstveno, sprovodi kroz Evropski mehanizam za stabilnost, uspostavljen 2014. godine, kao zajednički mehanizam za upravljanje krizama. Primijeniće se i pravila Pakta stabilnosti i rasta, ali se neće insistirati na preciznim fiskalnim pravilima prema najpogođenijim zemljama, regijama, sektorima i preduzećima (povećan budžetski deficit, pragovi novog zaduživanja). Odstupiće se od fiskalnih pravila gdje god se procjeni neophodnim. Modifikovaće se i pravila državne pomoći za određeni period, kao i pravila boniteta.

ANALITIKA: Je li u ovoj krizi izostala evropska solidarnost ako uzmemo u obzir činjenicu da je virusom najpogođenijoj Italiji prva pomogla Kina, a ne zemlje EU?

ĐUROVIĆ: Unija je priznala nedovoljnu otpornost evropskih strateških lanaca vrijednosti, koji nisu dovoljno otporni da je zaštite od poremećaja proizvoda i tržišta kapitala. O jačanju tih sistema mora se dobro promisliti odmah nakon suzbijanja virusa.

U vezi s informacijama ko je prvi pomogao Italiji – EU ili Kina, treba se čuvati vijesti izvučenih iz konteksta. Naime, EK već je reagovala s paketom pomoći Italiji. Takođe, objavljeno je da se neće primjenjivati ni pravila državne pomoći na nacionalnom nivou, posebno za regije i sektore koji su najviše pogođeni. Uskoro se očekuje novi paket EK po ovom pitanju.

ANALITIKA: Prijeti li zajedničkom evropskom tržištu slom ako se produži aktuelno stanje?

ĐUROVIĆ: Cijenim da ne prijeti, iako su uslovi zaista vanredni i veoma otežani. Bankarski sistem ima ključnu ulogu u sprječavanju pretvaranja ove zdravstvene krize u društvenu i ekonomsku krizu za preduzeća i domaćinstva. Nadnacionalna regulatorna tijela u okviru Bankarske unije primjenjivaće raspoložive ugrađene fleksibilnosti u postojeću regulativu i praksu, kako bi se podržao bankarski sektor, s obzirom na trenutne vanredne okolnosti. ECB i institucije koje na nadnacionalnom nivou nadgledaju bankarski sektor, pružiće privremeni kapital i operativne olakšice bankama eurozone, kako bi se osiguralo da nadgledane banke mogu nastaviti svoju ulogu u finansiranju realne ekonomije u situaciji očiglednih negativnih ekonomskih učinaka koronavirusa. Velika fleksibilnost i dobra koordinacija regulatora bankarskog sektora je neophodna, kako bi se izbjegle, što je više moguće, prociklične, negativne posljedice na finansijski sektor.

ANALITIKA: Hoće li trenutna situacija zamrznuti pregovore EU sa zemljama Zapadnog Balkana?

ĐUROVIĆ: Sad je najvažnije djelovati sinhronizovano u suzbijanju direktnih efekata zdravstvene krize, kako bi se oni što manje prelivali na društvo i ekonomiju. Cijela Evropa tome je posvećena, a o pregovorima ćemo s novom energijom, čim se situacija stavi pod kontrolu.

ANALITIKA: Mogu li države Zapadnog Balkana očekivati bilo kakvu vrstu pomoći od EU ako se pogorša stanje s koronavirusom?

ĐUROVIĆ: Mogu. EU je saopštila da pažljivo prati i situaciju u našoj regiji. Postoje mehanizmi saradnje i podrške. Iako u prvom momentu neke mjere EU djeluju eucentrično, to su mjere koje su se u ovom trenutku morale donijeti i one su privremene.

ANALITIKA: Može li Kina iskoristiti propuste EU u ovoj krizi?

ĐUROVIĆ: Mislim da Kina treba da pomogne da se ova zdravstvena kriza, koja ima status pandemije, što prije smiri. Prvo, jer je koronavirus ekspandirao u Kini; drugo, što je Kina jedna od najjačih ekonomija; treće, što ʼPut svileʼ nije samo put ekonomije, već i put prijateljstva i solidarnosti naroda.

Izvor: Portal Analitika

Check Also

Lista automobila koji su trošili najmanje goriva od 1975. do danas

Prema sajtu Statista, kada kupuju automobile potrošačima nije toliko bitan ni njihov izgled, pa čak …

One comment

  1. Hvala. Prof Đurović ima interes da brani EU ideju u momentu kad pokazuju da se ne mogu sakriti izajalovog činovništva, ali to po prvi put radi sa jasnom porukom. Šteta što CB CG ne umije pročitati tu poruku.

Leave a Reply

Your email address will not be published.