Na svjetskim su berzama prošle nedjelje cijene dionica padale po stopama koje nisu viđene od finansijske krize 2008. godine jer se zbog brzog širenja koronavirusa u svijetu i strahovanja od velikih ekonomskih šteta ulagači povlače iz rizičnijih investicija.
Na Wall Streetu je Dow Jones potonuo 10,4 posto, na 23.185 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 8,8 posto, na 2.711 bodova, a Nasdaq indeks 8,2 posto, na 7.874 bodova.
Oštar pad cijena nafte
Od samog početka prošle nedjelje svjetske su berze bile pod snažnim pritiskom zbog strahovanja ulagača da će širenje koronavirusa u svijetu izazvati veće ekonomske štete nego što se još nedavno mislilo.
Uz to, u ponedjeljak su cijene nafte na svjetskim tržištima potonule oko 25 posto, što je bio njihov najveći dnevni pad još od januara 1991. godine, kada je započeo prvi Zalivski rat.
Bila je to posljedica prekida dogovora između OPEC-a i Rusije o ograničavanju proizvodnje, zbog čega je Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, odlučila smda smanji anjiti cijene svoje nafte i poveća proizvodnju.
Ekonomije na ivici blokade
Ekonomije su već ionako pogođene zbog poremećaja nabavnih lanaca u svijetu i poremećaja potražnje, dok se poslovni skupovi, sportski, zabavni i drugi događaji odgađaju zbog širenja koronavirusa.
Zbog toga se ulagači plaše pada ekonomske aktivnosti i recesije.
“Strahuje se zapravo da ekonomija ne slabi već je na ivici blokade. Talas rasprodaja zahvatio je cijelo tržište i računamo s mogućnošću da bi takav razvoj situacije mogao prerasti u novu finansijsku krizu”, kaže Dennis Dick, trgovac u Bright Trading LLC-u.
Vanredno stanje u SAD-u
Ipak, u petak su se tržišta stabilizovala, pri čemu su na Wall Streetu cijene dionica skočile više od 9 posto.
Predsjednik SAD-a Donald Trump proglasio je izvanredno stanje u zemlji zbog pandemije koronavirusa, što će omogućiti saveznoj vladi da deblokira sredstva za slučajeve katastrofe, 50 milijardi dolara.
Trump je najavio i da će na raspolaganju biti oko 5 miliona testova na koronavirus, nakon što je posljednjih dana bio pod udarom kritika zbog manjka pribora za testiranje i zbog banaliziranja zaraze u prvim danima epidemije.
Trump je takođe naredio kupnju nafte za strateške rezerve, što je potaknulo rast cijena ‘crnog zlata’.
„Ovi potezi su veliki korak naprijed. Vidjeli smo veliki pad tržišta kada mjere nisu bile dovoljne. A nakon ovog agresivnijeg odgovora na virus, tržište je reagovalo pozitivno”, kaže Ed Keon, direktor u kompaniji QMA.
Podsticajne mjere centralnih banaka
Ulagači se nadaju da će stabilizaciji tržišta pridonijeti i podsticajne mjere centralnih banaka.
Britanska centralna banka jedna je od onih koja je oštro srezala kamatne stope, dok je Evropska centralna banka (ECB) najavila novi program kupnje imovine i povoljne kredite za banke kako bi osigurala likvidnost i finansiranje privrede.
Od američkog Feda očekuje se, pak, da iduće nedjelje dodatno smanji ključne kamatne stope, premda ih je nedavno već srezao za 0,50 postotnih bodova.
Fed je najavio i da će u finansijski sistem u kratkom roku ubrizgati 1.500 milijardi dolara, što predstavlja, kažu analitičari, agresivnu akciju centralne banke u cilju povećanja likvidnosti, stabilizacije finansijskih tržišta i podsticanja ekonomija .
Na evropskim su berzama cijene dionica prošle nedjelje pale čak i više nego na američkim.
STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica potonuo je 18 posto, što je njegov najveći nedjeljni gubitak od finansijske krize 2008. godine.
Pritom je londonski FTSE skliznuo 17 posto, na 5.366 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 20 posto, na 9.232 boda, a pariški CAC 19,9 posto, na 4.118 bodova.
Na Tokijskoj je berzi, pak, Nikkei indeks pao 11 posto, na 17.431 bod.
