Konačno opet jedan crni ponedjeljak! Skoro smo zaboravili da stanje na berzama može da se preokrene velikom brzinom.
Ali urednik ekonomske rubrike DW Henrik Beme nas podsjeća šta bi koronavirus mogao da nam sve priredi.
Znate kako je to: napolju sija Sunce, vazduh je vruć i zagušljiv – no, odjednom se navuku crni oblaci. Krene teško nevrijeme, i kad prođe, vazduh neko vrijeme bude čist i prozračan. Tako bi moglo da se sažme ono što se tokom posljednja 24 sata dešavalo na finansijskim tržištima od Šangaja preko Frankfurta do Njujorka.
Kursevi na berzama su već predugo bili odvojeni od realne privrede. Nisu uzimali u obzir da se njemačka industrija već mjesecima nalazi u recesiji i da njemačka privreda tapka u mjestu. A ni da se situacija poremetila zbog trgovinskog rata između Amerikanaca i Kineza i Bregzita.
I onda je kuću od karata “produvao” jedan mali virus – i došlo je do sloma! Rekordni gubici kud god se pogleda. Dan posle, svijet izgleda malo bolje. Ali, oni koji misle da je to bilo to – varaju se. “Korona-kriza” ima potencijal za obaranje svjetske privrede u duboku recesiju.
Sjećanje na Leman braders
Mnogi su se sjetili svjetske finansijske krize iz 2008/2009. I tada se u sisteme bio ušunjao virus, ali onaj sasvim druge vrste: bila je to pohlepa za nemjerljivim dobicima, Rezultat je poznat: stotine milijardi dolara, eura, juana i jena upumpavane su u nacionalne privrede – novac koji države zapravo nisu imale. Posljedice se osjećaju i danas – na primjer, u formi niskih kamata sa svim negativnim posledicama po banke i štediše.
Danas je Dojče bank napunila 150 godina. Dan pred ovaj jubilej, njene akcije su se srozale za 17 odsto, dakle, u čabar. To je novi negativni rekord. No, u takvim situacijama banke prolaze najgore, jer se mora računati s tim da ogroman broj preduzeća sada neće moći da otplaćuje svoje kredite. To što je Dojče banka sada otkazala veliko rođendansko slavlje planirano za kraj marta, valjda je posljedica virusa.
No, vratimo se SARS-CoV-u. Već sada se priprema konjunkturna pomoć za firme koje je virus već teško pogodio – vlasnike hotela, ugostitelje, vlasnike sajmova. I to je nažalost tek početak. Ako se virus ne suzbije u dovoljnoj mjeri, Njemačka neće moći da prođe bez drastičnih mjera koje se već sprovode u Italiji. Kako će ljudi ići na posao? Hoće li fabrička proizvodnja moći da se nastavi? Hoće li na kraju više ljudi umrijeti od ekonomskih posljedica, jer takva recesija predstavlja udar na zdravstvo
Biće još gore
Naravno je važno da država u takvoj situaciji poruči preduzećima: sa vama smo. Iznenađujuće je da to nije rekao samo ministar privrede već i, inače vrlo zakopčani, ministar finansija Njemačke. Ali, ni on ne može da zatvori oči pred ovim razvojem situacije, to jest, pred onim što nas tek čeka. Ne samo mala i srednja preduzeća će ostati nasukana, već i veliki koncerni poput Lufthanze koja je već prepolovila svoje kapacitete, baš kao i većina drugih kompanija.
Vjerovatno će krajem marta njemačka privreda osjetiti teške posljedice sloma u lancu isporuke robe. Jer, neće dolaziti kontejneri iz Kine, koji pre šest nedjelja, zbog izbijanja virusa, nrisu ni mogli da budu poslati na put. Ima virologa koji, kao i ministar zdravlja, traže mnogo oštrije mere za sprečavanje širenja virusa. I kada se to sve spoji, berzanski slom od ponedeljka će izgledati kao povetarac pred pravu oluju.
Za to Njemačka mora da se pripremi. A i čitav svet. Bila bi to nova šansa za grupu G20 čiji članovi su za vrijeme svetske finansijske krize primjerno sarađivali kako bi spriječili najgore. Grupom trenutno predsjedava Saudijska Arabija. Ko će se mašiti za telefon i pozvati Rijad?
(B92)
