Google širi poslovanje na bankarske usluge

Najava kompanije Google da će svoje poslovanje proširiti i na bankarske usluge, može se tumačiti i kao dodatno zaoštravanje konkurencije sa kompanijama Facebook, Apple i Amazon, koje su već pokazale ambicije za ulazak u finansijsku industriju. Ipak, u ovom trenutku se najviše raspravlja o mogućim posljedicama po globalno bankarstvo: da li će tehnološki giganti, ulaskom na finansijsko tržište, morati da mijenjaju i svoj poslovni model koji ih je doveo na vrh globalno najuticajnijih kompanija, ili će oni, dugoročno, „prilagoditi“ tržište svom poslovnom modelu?

Kompanija Google je pred kraj prošle godine najavila da će ponuditi svojim korisnicima – za početak samo u Sjedinjenim Državama – opciju otvaranja platnih računa, kojima će preko usluge Google Pay moći da obavljaju svoje finansijske transakcije, pa čak i da štede ili uzimaju zajmove, baš kao što bi to činili u poslovnim bankama. Ovaj gigant u oblasti tehnologije, planira da proširi svoje poslovanje na finansijsko tržište u saradnji sa bankarskom grupacijom Citigroup i kreditnom unijom Univerziteta Stanford, koji bi trebalo da obezbijede mehanizme potrebne za finansijske transakcije i dodatno garantuju za sigurnost ličnih podataka.

Ako su takozvane „fintech“ kompanije već dugo prisutne kao konkurencija na bankarskom tržištu, zašto je najava Google-a o ulasku u tu industriju izazvala toliko komešanje u finansijskoj javnosti? Zato što za razliku od dosadašnjih tehnoloških konkurenata, po pravilu inovativnih ali manjih kompanija, Google preko svojih servisa ima ogroman broj korisnika: operativni sistem za mobilne uređaje Android upotrebljava preko 2,5 milijarde ljudi, Gmail gotovo dvije milijarde, Google Photos oko 500 miliona ljudi…

Dakle, to je ujedno i njegovo potencijalno tržište za nove finansijske usluge, pa time i glavni uzrok višestrukih bojazni koju je ova vest izazvala među finansijskim regulatorima. Regulatori, a posebno oni u Evropi, upozoravaju na bezbjednosne, ali i na rizike od stvaranja tržišnog monopola koji bi imao snagu da na duži rok u potpunosti preoblikuje globalni bankarski sektor.

Koliko se „budućem bankaru“ vjeruje po pitanju povjerljivosti podataka pokazuje i primjer da je ova kompanija, upravo tim povodom i samo dan prije nego što je obelodanila planove o svom ulasku u finansijsku industriju, već bila glavna vijest u svim svjetskim medijima. Naime, zahvaljujući uzbunjivaču, u javnost je dospjela informacija da je Google sklopio „partnerstvo“ sa sistemom zdravstvenog osiguranja Ascension, koje pokriva preko 50 miliona korisnika katoličke vjeroispovesti u oko 2.600 bolnica širom Sjeverne Amerike.

Na moguće posljedice ovakvog „aranžmana“ po privatnost pacijenata, među državnicima je prva upozorila njemačka kancelarka Angela Merkel, i još jednom pozvala evropske države da „uspostave kontrolu nad informacijama koje se pružaju kompanijama iz Silikonske Doline, i postanu digitalno suvereni“.

Vrijeme i tehnologije su na strani globalnih igrača

Kako na vijest o ulasku Google-a u „njihovo dvorište“ reaguju sami bankari? Za IT stručnjake koji rade u bankama u Srbiji, takva odluka ne predstavlja iznenađenje. Naprotiv, u vrijeme sveopšte digitalizacije, kada i „novac nije ništa drugo nego digitalni zapis u bazi podataka“, transformacija tradicionalnog finansijskog sektora u digitalni je neminovnost, predočava Goran Kunjadić, viši saradnik za informacionu sigurnost (CISO) i upravljanje kontinuitetom poslovanja u NLB banci.

„Google je globalni igrač na svjetskom digitalnom tržištu sa ogromnim uticajem na zbivanja u savremenom svijetu, ali pored njega, tu su i druge korporacije, kao što su Amazon, Facebook, Apple, Microsoft, Oracle ili Cisco, čiji ulazak na svjetsko finansijsko tržište predstavlja logičan sled razvoja događaja“, ocjenjuje Kunjadić, i dodaje da je za očekivati i to da će ove kompanije, čija su sedišta u SAD, još uvek ekonomski najmoćnijoj zemlji na svijetu, zastupati i štititi američke interese.

On predviđa da će ovakva kretanja vjerovatno izazvati negodovanje na svetskom finansijskom tržištu, pa i otpor pojedinih država ili struktura, ali da su vreme i tehnologije na strani najmoćnijih globalnih igrača. Globalizacija finansijskih tržišta je nezaustavljiv proces, ističe Kunjadić, „i jedina nepoznanica je kojom dinamikom će se odvijati, ali je ishod izvjestan“.

Sudeći po vijestima u posljednje vrijeme, izgleda da će ta dinamika biti poprilično brza. Facebook je najavio svoju blokčejn valutu Libru, Apple je u saradnji sa Goldman Sachs razvio sopstvenu kreditnu karticu, dok Amazon još traži odgovarajuće  partnere među bankama za uvođenje tekućih računa za svoje korisnike. Baš poput Google-a, sve navedene tehnološke kompanije imaju ogromne baze korisnika, a povezuje ih i to što su tokom posljednje dvije godine njihovo poslovanje – eventualne zloupotrebe, pa i etičnost u korišćenju privatnih podataka – pretresale komisije na različitim instancama.

Velike IT kompanije u svojim nastojanjima da osvoje i finansijsko tržište imaju još jednu zajedničku osobinu – ne žele da budu regulisane poput „klasičnih“ banaka.  Analitičari američkog portala CNBC smatraju da je upravo to razlog zašto se njihovi izvršni direktori listom ograđuju od opcije da preuzmu cjelokupne finansijske operacije, pa traže odgovarajućeg partnera sa Volstrita. Barem za sada, ovakva pozicija im savršeno odgovara – u okviru svoje ponude imaće grupisane različite finansijske servise na jednom mjestu, a pritom neće morati da nabavljaju bankarsku licencu, već će poslovnu odgovornost podijeliti sa drugima.

Tehnologija ne može zamijeniti lično povjerenje

Raspolaganje velikom bazom korisnika jeste prednost informatičkih giganata, ali je to ujedno i njihova mana kada je riječ o poslovanju u sektoru finansijskih usluga, smatra Piter Bosek (Peter Bosek), član Upravnog odbora Erste Grupe zadužen za poslove sa stanovništvom. Bosek objašnjava da i pored toga što je digitalizacija postala ključna u razvoju savremenog bankarstva, ona ne može, niti će moći da zamijeni lični kontakt koji je klijentu neophodan sa savjetnikom u banci, naračito kada donosi važne odluke poput onih o kreditiranju i ulaganju.

„Novac i prosperitet su pitanja povjerenja, a poverenje je nešto što se gradi na osnovu odnosa među ljudima“, ističe Bosek, i navodi da za razliku od banke, klijent ne može tek tako da pozove Apple ili Amazon, ili da svrati do njih ukoliko, na primjer, ima bilo kakvo složenije pitanje u vezi sa uslovima kreditiranja. „Poslovni model tehnoloških kompanija se zasniva na automatizaciji na osnovu velike količine podataka, a ne na direktnoj interakciji sa klijentima. Nasuprot tome, poslovni model banaka se oslanja ne neposrednu komunikaciju sa klijentima, pa takvo dugotrajno  iskustvo, u kombinaciji sa pametnim korišćenjem novih tehnologija, daje prednost bankama”, uvjeren je Bosek.

„Nove usluge tehnoloških kompanija su korisne dopune, ali ne i zamjene za usluge  koje mi već pružamo svojim klijentima. Mi ih nudimo kad god smo ubijeđeni da one obezbjeđuju stvarnu dodatu vrijednost korisnicima i našem portfoliju usluga, bez obzira na to da li su razvijene interno, ili su ih razvile ’fintech’ kompanije, ili velike globalne tehnološke firme”, objašnjava Bosek, koji upravo iz navedenih razloga ne očekuje da će se reakcije tržišta u Srbiji na nove usluge razlikovati od onog što očekuje na drugim tržištima ne kojima je Erste aktivna. On napominje da je iskustvo dokazalo da je za korisnike, bilo gdje u svijetu, najvažnije da im se omogući „jednostavna, transparentna i široko dostupna ponuda“.

Da li će, stoga, tehnološki giganti ulaskom u finansijsku industriju morati da mijenjaju i svoj poslovni model koji ih je doveo na vrh globalno najuticajnijih kompanija, ili će, kao što strahuju regulatori, oni dugoročno „prilagoditi“ tržište svom poslovnom modelu? Trenutno, kako pokazuje nedavno istraživanje konsultantske kuće McKinsey na američkom tržištu, prednost je na strani banaka koje korisnici doživljavaju kao „pouzdanije čuvare informacija“ nego što vjeruju njihovoj budućoj konkurenciji, kompaniji Google.

Tekst je objavljen u februarskom izdanju magazine Biznis i finansije

Izvor: Bif.rs

Check Also

EU kaznila Amazon sa 746 miliona eura

EU je kaznila Amazon sa 746 miliona eura zbog procesuiranja privatnih podataka, odnosno kršenja evropske …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *