Naučnici iz Amerike i Francuske, s Nacionalnog instituta za istraživanje u poljoprivredi, proizvodnji hrane i okolini, u januaru su u časopisu PNAS objavili studiju koja predviđa nestanak 56 odsto aktuelnih svjetskih vinograda, ako se naša planeta zagrije za 2 stepena Celzijusa, prenosi agrobiz.hr.
Oni čak predviđaju da će se Zemlja zagrijati za 4 stepena, što znači izumiranje 85 odsto vinograda u globalu. Naravno, klimatske promjene najviše prijete Mediteranu, te bi njegove zemlje mogle da ostanu bez 65 procenata vinograda, dok bi se na nekim vinorodnim područjima na višim nadmorskim visinama, mogla uzgajati vinova loza.
Prelazak na druge sorte
Odgovor na ove potencijalne gubitke mogao bi biti prelazak na uzgajanje drugih sorti grožđa, čime bi se brojka od 56 procenata mogla smanjiti na 24 odsto, uprkos podizanju temperature. Ako govorimo o rastu temperature za 4 stepena, to bi značilo smanjenje gubitka vinograda s 85 na 58 odsto.
Kasne sorte i one koje bolje podnose vrućinu, kao što su širaz, grenaš i mataro, mogle bi se više razvijati u sadašnjim vinorodnim područjima, a današnje rane sorte poput crnog burgundca ili šardonea, mogle bi se proširiti u novim regijama.
Više alkohola, a manje kiselosti u vinima
“Grožđe sazrijeva u uslovima viših prosječnih temperatura, a učestalije su pojave ekstremno visokih temperatura i dugih sušnih perioda što utiče na njegovo ranije sazrijevanje, ali i na promjene u hemijskom sastavu vina. Posebno je primjetan porast alkohola u vinu, a pad ukupne kiselosti”, objašnjava hrvatska profesorka Jasminka Karlogan Kontić.
Ona navodi da prognoze jesu dramatične, ali da nema razloga za paniku.
“Treba imati na umu da je vinova loza vrlo stara i polimorfna vrsta, s oko 8.000 različitih sorti, koja je kapacitet za prilagođavanje različitim uslovima okoline pokazala širenjem se iz svoje “rodne” Evrope i Zapadne Azije, na gotovo sve kontinente”, kaže ona.
Veće šanse imaju crna vina
Ono što je očigledno, međutim, jeste da će se ubuduće tražiti sorte kasnijeg sazrijevanja, kao i da će se klimatskim promjenama bolje prilagoditi crne nego bijele vrste. One se, među sobom, razlikuju i po “plastičnosti”, pa su neke adaptivnije.
Hrvatska profesorka kaže “da ćemo takve sorte naći među onima koje i danas smatramo svjetskim, jer se uzgajaju u većini vinogradskih područja, ali je moguće i da neke druge, koje su do sada iz različitih razloga bile samo lokalno važne, proprime “svojstva svjetskih sorti”.
Klimatske promjene, uzgajanje i sazrijevanje grožđa u izmenjenim okolnostima zahtijevaće i izmjenu tehnološke proizvodnje, kako u vinogradu, tako i u podrumu. Izvjesno je da će doći i do promjena u karakteristikama vina koja su do sada bila tipična za neka područja, što ne znači da će biti lošija.
(Telegraf Biznis)
