Državni budžet Crne Gore zbog postojanja crnog tržišta rada godišnje izgubi i do 200 miliona eura, pokazuju razlike u podacima o broju zaposlenih i onoga što na kraju za njih plate poslodavci.
Taj zaključak se bazira na procjeni da je na crno ili bez uplata poreza i doprinosa angažovano 40 hiljada radnika, kao i da se najmanje još 30 hiljada osigurava na minimalnu zaradu, a da mimo evidencije primaju značajno veće iznose.
Iz Ministarstva finansija su krajem prošle godine poslaniku SDP-a Rašku Konjeviću odgovorili da su u maju 2019. godine za 163 hiljade radnika isplaćene plate i na njih porezi i doprinosi. Podatak se odnosi na one koji su redovno primili plate, kao i na zaposlene za koje je do novembra isplaćena majska zarada sa dažbinama.
Upravi za statistiku Monstat je za isti mjesec prijavljeno 205 hiljada zaposlenih, odnosno 42 hiljade više. Kako se na tadašnju prosječnu zaradu od 513 eura u državni i budžet lokalnih samouprava uplaćuje 330 eura poreza i doprinosa, suma za ovu razliku od 42 hiljade mjesečno iznosi 13,4 miliona eura, ili 161 milion godišnje.
Prema podacima Poreske uprave, 60 hiljada radnika je u istom mjesecu bilo prijavljeno na neto-zaradu do 250 eura. S obzirom na to da je riječ o iznosu koji čini trećinu minimalne potrošačke korpe i sa kojim se ne može živjeti mjesec dana, postoje sumnje da je riječ o fiktivno prikazanim zaradama.
Postoji praksa poslodavaca da zaposlenog osiguraju na minimalnu zaradu, a razliku do stvarne plate isplate na ruke, bez obračuna poreza i doprinosa. Na 100 eura neto-zarade poslodavac bi za dažbine trebalo da plati još 65 eura. Ako bi se uzela u obzir procjena da isplata dijela zarada “na ruke postoji kod polovine tog broja zaposlenih, odnosno za 30 hiljada,i da se na ruke isplati 200 eura pri čemu se država zakine za 130 eura, došlo bi se do podatka da se na taj način napravi šteta državnom budžetu od 46 miliona eura za 12 mjeseci.
(Opširnije u današnjim “Vijestima”)
