Svijet “se davi” u dugovima

Inače veliki globalni dug potukao je sve rekorde već krajem 2019. godine, kada je riječ o udjelu duga u bruto domaćem proizvodu. Ustvari, globalni dug, koji čine pozajmice domaćinstava, vlada i kompanija, porastao je za devet biliona dolara (bilion = hiljadu milijardi), na skoro 253 biliona dolara, u prvih devet mjeseci prošle godine, prema podacima Instituta za međunarodne finansije.

Tako je udio globalnog duga u svjetskom bruto domaćem proizvodu, porastao 322 odsto, čime je premašen rekord iz 2016. godine.

Više od polovine ove enormne sume nagomilala su razvijena tržišta, poput Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, gdje je udio duga u BDP-u dostigao 383 odsto.

Ima među razvijenim ekonomijama još prestupnika – na Novom Zelandu, u Švajcarskoj i Norveškoj, zabilježen je rast zaduženja domaćinstava, dok je udio zaduženja vlada u BDP-u, u SAD i Australiji najveći ikada zabilježen u te dvije zemlje.

U zemljama u razvoju zaduženja su manja, ukupno 72 biliona dolara, ali brže rastu u prethodnih nekoliko godina, pokazuju podaci Instituta za međunarodne finansije.

Udio kineskih dugova u BDP-u te zemlje približava se cifri od 310 procenata, što je i najveća stopa u zemljama u razvoju.

Investitori su dugo bili skeptični prema zaduženim tržištima, a posle inicijative da kineske kompanije ubrzano ulažu po svijetu, dugovi su se uvećali 2017. i 2018. godine.

Ovako veliki globalni dug realna je prijetnja globalnoj ekonomiji, posebno u svijetlu očekivanja da će dodatno porasti ove godine.

“Podstaknuti niskim kamatnim stopama i relaksiranim finansijskim uslovima procjenjujemo da će globalni dug premašiti 257 biliona dolara u prvom kvartalu 2020. godine”, navodi Institut u izvještaju.

Američke Federalne rezerve tri puta su snizile referentnu kamatnu stopu, Evropska centralna banka i dalje je drži na postkriznom nivou.

Uprkos povoljnim uslovima zaduživanja, rizik od refinansiranja je visok. Ukupno 19 biliona dolara kredita i obveznica stiže na naplatu ove godine, a malo je vjerovatno da će sve te rate biti otplaćene ili refinansirane.

Izvještaj instituta ukazuje i na još jedno važno pitanje – potrebu za hitnom akcijom u borbi protiv klimatskih promjena. Procjene Ujedinjenih nacija su jasne – za održiv rast potrebno je ulaganje 42 biliona dolara u infrastrukturu, ali zemlje sa ograničenim kapacitetima za zaduživanje mogle bi da se suoče sa nepremostivim preprekama u ispunjavanju uslova za finansiranje daljeg razvoja, navodi Institut za međunarodne finansije.

Izvor: N1

Check Also

Pregled kompanija sa blokiranim računima na 31. mart 2020.

Centralna banka Crne Gore objavila je novi spisak pravnih lica i preduzetnika sa blokiranim računima …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *