Intervju: Miodrag Radonjić, viceguverner Centralne banke

Crna Gora je mala i vrlo otvorena ekonomija i u tom smislu nerealno je govoriti da bi bili rezistentni na negativna ekonomska kretanja u EU i regionu, ali ono što mi u datim okolnostima možemo da radimo na podizanju, da tako kažem, lokalnog imuniteta, jeste jačanje finansijske stabilnosti i fiskalne održivosti. U domenu finansijske stabilnosti, CBCG preduzima sve raspoložive mjere da se obezbijedi otpornost bankarskog sistema, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama viceguverner Centralne banke (CBCG) Miodrag Radonjić.

Radonjić govori o gomilanju rezervi zlata u svijetu, mogućoj novoj krizi, odnosno usporavanju privrednog rasta, instrumentu procjene kvaliteta aktive banaka kao najznačajnijim projektu CBCG u ovoj godini, upravljanju međunarodnim rezervama…, poručujući da se CBCG u tom procesu primarno vodi principima sigurnosti i likvidnosti.

On je objasnio da bi se, u tom slučaju, negativni ekonomski uticaji iz EU i regiona, odrazili i na Crnu Goru.

“Ono što u datim okolnostima možemo da radimo na podizanju, jeste jačanje finansijske stabilnosti i fiskalne održivosti. U domenu finansijske stabilnosti, CBCG preduzima sve raspoložive mjere da se obezbijedi otpornost bankarskog sistema”, istakao je Radonjić.

DN: Najavljuje se parcijalni trgovinski sporazum SAD sa Kinom ovog mjeseca. Ukoliko do toga dođe, kako će se taj sporazum odraziti na globalnu ekonomiju?

Radonjić: Parcijalni dogovor, odnosno prva faza trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine je ugovorena 13. decembra prošle godine i biće zvanična kada bude potpisana, početkom januara ove godine. Preliminarni dogovor znači da neće biti uvođenja novih paketa carinskih tarifa, ali budućnost ekonomskih relacija te dvije zemlje ostaje neizvjesna. Procjena ekonomskih analitičara je da će se umanjenje dodatnih tarifa, koje su u proteklih 19 mjeseci “trgovinskog rata” bile uvedene, pozitivno odraziti na globalni ekonomski rast za 0,3 odsto globalnog BDP-a.

Procjena od 0,3 odsto je vrlo gruba, a realni efekat sporazuma najviše će zavisiti od njegove dobre implementacije, što nije uvijek slučaj.

DN: Od ozbiljnih ekonomskih analitičara se najavljuje nova ekonomska kriza, odnosno usporavanje privrednog rasta. Šta parametri koje pratite pokazuju? Koji su simptomi eventualne sljedeće krize?

Radonjić: Jedna od najupečatljivijih karakteristika svih kapitalističkih privrednih sistema je rast kroz ciklično smjenjivanje faze ekspanzije i faze kontrakcije koje nekad mogu trajati par godina, a nekada i duže od decenije. Većina renomiranih svjetskih institucija najavljuje fazu kontrakcije, koju karakteriše smanjenje agregatne ekonomske aktivnosti, a da li će to završiti novom ekonomskom krizom sa dubokom recesijom, što bi vodilo globalnoj ekonomskoj krizi, nikako se ne može zaključiti niti predvidjeti. Sljedeći je aspekt da potencijalna recesija, i ako bi se desila, sigurno ne bi bila homogeno raspoređena po nacionalnim ekonomijama, već bi i tu imali pojedinačno jače ili slabije zahvaćene zemlje. Svjedoci smo da je tolerancija danas jako deficitaran resurs i da sve češće veliki svjetski igrači posežu za prijetnjama, ucjenama i ultimatumima, što vodi globalnom geopolitičkom zaoštravanju odnosa i usporavanju trgovine.

U takvom pregrijanom međunarodnom okruženju svakako da ohrabruje parcijalni dogovor, tj. prva faza trgovinskog sporazuma SAD-a i Kine, i ostavlja nam prostor da vjerujemo u skori sveobuhvatniji dogovor i normalizaciju odnosa najvećih svjetskih ekonomskih sila.

DN: Koliko je Crna Gora otporna na eventualnu krizu, odnosno kako bi se usporavanje privrednog rasta u svijetu moglo odraziti na našu ekonomiju i finansijsku stabilnost? Koji mehanizmi zaštite Vam stoje na raspolaganju?

Radonjić: Crna Gora je mala i vrlo otvorena ekonomija i u tom smislu nerealno je govoriti da bi bili rezistentni na negativna ekonomska kretanj a u EU i regionu. Naravno da bi došlo do prelivanja negativnih uticaja iz EU i regiona i na Crnu Goru, ali ono što mi u datim okolnostima možemo da radimo na podizanju, da tako kažem, lokalnog imuniteta, jeste jačanje finansij ske stabilnosti i fiskalne održivosti. U domenu finansijske stabilnosti, CBCG preduzima sve raspoložive mjere da se obezbijedi otpornost bankarskog sistema. Tu se podrazumijeva visoka solventnost bankarskog sistema od 17,71 odsto, visoka likvidnost bankarskog sistema koja trenutno iznosi 1,1 milijardu eura, ograničavanje rizičnog ponašanja banaka, kao i za 2020. godinu planirana nezavisna procjena kvaliteta aktive bankarskog sistema.

DN: CBCG vodi politiku upravljanja međunarodnim rezervama. Šta je u fokusu i zašto?

Radonjić: Upravljanje međunarodnim rezervama je jedna od osnovnih funkcija centralne banke i u tom procesu CBCG se primarno vodi principima sigurnosti i likvidnosti. Fokus na ova dva principa je logičan izbor za centralnu banku kao institucionalnog investitora, uzimajući u obzir njenu ulogu stabilizatora u finansijskom sistemu. Međunarodne rezerve predstavljaju naznačajniji oslonac i stub sigurnosti jednog finansijskog sistema i njihovo dobro stanje direktno upućuje na sadašnju, ali i finansijsku stabilnost u situacijama kada bi moglo doći do pogoršanja okolnosti na finansijskom tržištu. Iz tog razloga, pristup upravljanju međunarodnim rezervama je orijentisan prema rizicima i iznalaženju adekvatnog odnosa rizici/profit, uzimajući u obzir i ostale osnovne funkcije centralne banke.

DN: Nedavno je saopšteno da će fokus aktivnosti CBCG biti dalje snaženje supervizorske funkcije. Koje aktivnosti u tom dijelu planirate da preduzmete? Šta podrazumijeva implementacija AQR? O kakvom se instrumentu radi?

Radonjić: AQR je skraćenica od engleskog naziva Asset Quality Review i označava prudencioni instrument procjene kvaliteta aktive banaka uz pomoć renomiranih svjetskih revizorskih kuća sa značajnim iskustvom u tim poslovima. To sigurno jeste najznačajniji projekat koji CBCG planira da izvede u ovoj godini i koji će nam, prije svega, dati naj objektivniji odgovor na pitanje kakvo je zdravlje bankarskog sistema u Crnoj Gori. Taj posao je već završen u svim zemljama koje su nama uzor, tako da ćemo imati dodatne koristi u korištenju pozitivnih iskustava koja su oni imali. Osim što je ovo najvažniji projekat za CBCG, najvažniji je projekat i za poslovne banke i tražiće maksimalno angažovanje i naših i njihovih resursa.

(Cijeli intervju u današnjim Dnevnim novinama)

Check Also

Savjet za privatizaciju proglasio neuspješnim tender za Institut „Dr Simo Milošević“

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte utvrdio je danas Prijedlog odluke o planu privatizacije za …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *