Rabrenović: Kamate će blago padati, nemamo previše banaka

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka (UBCG) Mladen Rabrenović za “Vijesti” kaže da ne očekuje ekonomsku krizu velikih razmjera, a i ako bi se ona desila, ne bi bilo ozbiljnih posljedica po bankarski sistem.

“Izvjesno bi se u tim okolnostima značajno smanjili profiti, a moguće je da bi pojedine banke u kraćem periodu ušle u zonu gubitka. Naravno, kriza većih razmjera, iako ne vjerujem da će se dogoditi, mogla bi u maloj ekonomiji kakva je Crna Gora, baziranoj na turizmu i stranim investicijama, te djelimično otvorenoj potencijalnim kursnim rizicima, proizvesti određene posljedice”, istakao je Rabrenović.

On je objasnio da nakon procjene imovine banka (AQR), koju će u ovoj godini raditi Centralna banka, neće biti potrebno da banke izdvoje značajniji novac za dokapitalizaciju, zato što su reputabilne revizorske kuće, kroz manje detaljne revizije, vršile redovne kontrole najvećeg broja banaka u Crnoj Gori i što su sistemske banke sa sjedištem u Evropskoj uniji, konsolidovano na nivou grupacija već prošle ovaj proces procjene.

Rabrenović očekuje nastavak trenda blagog pada aktivnih kamatnih stopa (na kredite), dok će pasivne kamatne stope (na štednju) ostati na približno istom nivou. Ocjenjuje da Crna Gora pruža solidne uslove za etabliranje bankarskog i međunarodnog biznisa uopšte, kroz prijemčiv poreski sistem, kvalitetnu i uređenu zakonsku i podzakonsku regulativu, te utemeljen put ka EU.

“Činjenica da će, prema nezvaničnim, ali izvjesnim saznanjima, najveći broj banaka i 2019. godine biti profitabilan, čini deplasiranom tezu o „prevelikom“ broju banaka u Crnoj Gori”, istakao je Rabrenović, koji je i glavni izvršni direktor Zapad banke.

Kako će nova globalna ekonomska kriza u 2020. godini, koju najavljuju svjetski ekonomisti, uticati na bankarski sektor u Crnoj Gori?

Periodi prosperiteta i krize se smjenjuju, tako da ćemo se prije ili kasnije suočiti sa snažnijom ili slabijom globalnom recesijom.

Međunarodni autoriteti (institucije i eksperti) imaju podijeljena mišljenja po pitanju najavljene krize. Predviđanja su različita – od globalne recesije do negiranja krize i predviđanja usporenog rasta. Ali, i jedni i drugi se slažu da nema modela koji može precizno i blagovremeno da predvidi i kvantifikuje nastanak i posljedice krize. Bankarski sektor Crne Gore je stabilan, nivo nekvalitetnih kredita (NPL) je nizak i iznosi 4,7 odsto, visoko je kapitalizovan (koeficijent solventnosti 17.7 odsto) i visoko likvidan.

Uz to, Centralna banka (CBCG) je već preduzela prudencione mjere ograničavanjem određenih bankaraskih proizvoda (gotovinski nenamjenski krediti), te u pravo vrijeme započela proces analize kvaliteta aktive banaka (AQR), u cilju eventualne dokapitalizacije pojedinih banaka. Uz moguće dodatne fiskalne i monetarne mjere mislim da bi to bio adekvatan odgovor na moguću pojavu krize.

Naravno, kriza većih razmjera, iako ne vjerujem da će se dogoditi, mogla bi u maloj ekonomiji kakva je Crna Gora, baziranoj na turizmu i stranim investicijama, te djelimično otvorenoj potencijalnim kursnim rizicima, proizvesti određene posljedice. Vjerujem da ozbiljnih posljedica po bankarski sistem ne bi bilo, izvjesno bi se u takvim okolnostima značajno smanjili profiti, a moguće je da bi pojedine banke u kraćem periodu ušle u zonu gubitka.

Da li građani i privreda mogu u narednoj godini očekivati niže kamate na kredite i više na štednju?

Na cijenu novca u predstojećem periodu će biti od uticaja nekoliko faktora. Prije svega, stanje globalnih ekonomskih tokova, politika Evropske centralne banke (ECB), za koju nema naznaka da će se bitnije mijenjati, te obim i kvalitet novčane tražnje.

Na strani ponude postoji adekvatan potencijal, kako sa aspekta rokova, tako i sa aspekta namjene i obima sredstava, ali i obaveza mjerenja i kalkulisanja kreditnih i cjenovnih rizika, te ispunjavanja strogih regulatornih pravila. U tom kontekstu očekujem nastavak trenda blagog pada aktivnih kamatnih stopa, dok će pasivne kamatne stope ostati na približno istom nivou.

Imate li procjenu koliko će biti potrebno novca bankarskom sektoru za dokapitalizaciju nakon revizije imovine banaka (AQR), koju je najavila CBCG?

AQR je veoma ozbiljan i složen proces koji se sprovodi uz primjenu standarda ECB, kako sa aspekta procjene kvaliteta aktive, tako i sa aspekta procjene kolaterala, te primjene adekvatnih procedura, tehnologija i dobre bankarske prakse.

Rigorozan, složen i zahtjevan proces procjene iziskuje blagovremenu pripremu bankarskog sektora kroz angažovanje reputabilnih konsultantskih i revizorskih kuća najvećeg rejtinga.

Proces procjene sadrži devet blokova. Otpočeće 20. maja, a planirani završetak je predviđen za 30.11.2020. godine.

Procjena će biti sprovedena u skladu sa metodologijom baziranom na „Asset Quality Review, phase 2 manual“ ECB-a iz juna 2018.godine, prilagođenom specifičnostima lokalnog tržišta i institucionalnom i zakonskom okviru Crne Gore.

Ilustracije radi, rezervisanja za kreditne gubitke u tom procesu mogu biti naložena čak i iz „tehničkih razloga“ – zbog neadekvatno i neblagovremeno datih odgovora na postavljene upite.

Pomenuti NPL od četiri odsto koji je na istorijskom minimumu na nivou sistema, činjenica da su reputabilne revizorske kuće, istina kroz manje detaljne revizije, vršile redovne kontrole najvećeg broja banaka u Crnoj Gori, te da su sistemske banke sa sjedištem u Evropskoj uniji, konsolidovano na nivou grupacija već prošle ovaj proces procjene, upućuje na zaključak da značajnih kapitalnih izdvajanja nakon obavljene revizije ne bi trebalo da bude.

Da li je tržište prezasićeno ovolikim brojem banaka i mogu li sve preživjeti u narednom periodu?

Mislim da nije moguće administrativnim putem definisati tržište i određivati broj banaka u jednoj nacionalnoj ekonomiji. Kvalitet bankarskog sektora se obezbjeđuje dosljednim provođenjem zakonskih kriterijuma za dobijanje licenci za rad, te adekvatnom kontrolnom funkcijom CBCG. Mislim da su u tom smislu od strane regulatora učinjeni dobri koraci kroz odluke o povećanju minimalnog kapitala za osnivanje banaka na iznos od 7,5 miliona eura, kao što je i otpočinjanje procesa AQR-a prilika da potvrdimo dobru sliku kvaliteta bankarskog sektora.

Različite banke imaju drugačije biznis modele, strategije razvoja usmjerene ka lokalnom, ali i internacionalnom tržištu, klijente koji shodno tome mogu biti i stranci (nerezidenti), fokusiranost na različite tržišne segmente, konzervativniji ili liberalniji pristup upravljanju rizicima koji između ostalog određuje i nivo prihvatljivosti rizičnog profila klijenta. Diversifikovanost bankarskog sektora je prednost, a ne mana i suštinski je važno da sistem bude stabilan i zdrav nezavisno od broja banaka u njemu.

Činjenica da će, prema nezvaničnim, ali izvjesnim saznanjima, najveći broj banaka i 2019. godine biti profitabilan, čini deplasiranom tezu o „prevelikom“ broju banaka u Crnoj Gori.
Sistemski, Crna Gora pruža solidne uslove za etabliranje bankarskog i međunarodnog biznisa uopšte, kroz prijemčiv poreski sistem, kvalitetnu i uređenu zakonsku i podzakonsku regulativu, te utemeljen put ka Evropskoj uniji.

Ako Luksemburg sa brojem stanovnika koji je približan našem ima 140 banaka u sistemu, zašto i Crna Gora ne bi mogla da krene tim putem i da postane jedan od finansijskih centara Evrope?

Bankarski sektor raspolaže viškom novca. Šta bi trebalo uraditi da se bolje plasira privredi i građanima?

Relativna je stvar koliki je taj „višak“ i kako ga realizovati. Upravljajući tokovima novca, kroz poštovanje principa likvidnosti, banka može samo dio depozita po viđenju ročno transformisati u plasmane na duži rok, pod uslovom da može dokazati njihovu istorijsku stabilnost u dijelu predviđenom za plasmane. Preostali dio depozita po viđenju je volatilan (nestabilan) i kao takav ne može biti iskorišćen. Upravo taj dio novca može stvarati privid „viška“ za koji me pitate. Ali, često se čuje teza da banke ne prepoznaju potrebu privrede za nedostajućim novcem, a kod njih postoji navodni „višak“ nerealizovanog novca.

Treba reći da banka prije svih ima interes da plasira svoj raspoloživi novac. Na prikupljene depozite banka plaća kamatu i izostanak njihovih plasmana proizvodi gubitke.

Zbog troškova kojima je izložena, banka gubi čak i kada ne plasira dio depozita po viđenju, koji su najčešće besplatni (kamate na prekonoćna salda, transferi na računima kod ino banaka zbog rizika izloženosti, troškovi „unošenja“ novca na žiro računu kod CBCG itd.). Dakle, ako banka odbije kreditni zahtjev, razlog je najčešće nedovoljno kredibilan klijent spram poslovne politike te konkretne banke. Ali, postoji mogućnost da neka druga banka, prihvatajući rizični profil takvog klijenta, odobri traženi kredit.

Upravo je ta različitost banaka sa aspekta njihove veličine, biznis modela, spremnosti za preuzimanje rizika (apetit za rizik) prednost našeg bankarskog sistema koji time zadovoljava potrebe svih segmenata tržišne privrede, čime se postiže optimum integrisanja bankarskog sistema u cjelokupan sistem nacionalne ekonomije.

“VJERUJEM DA NEĆE DOĆI DO ZNAČAJNOG POSKUPLJENJA BANKARSKIH PROIZVODA”

Kako će banke nadoknaditi troškove koje će imati zbog većih uplata novca u Fond za zaštitu depozita i u Sanacioni fond koji treba da se formira?

Prilikom određivanja cijene bilo koje robe, pa tako i cijene novca, uzimaju se u razmatranje, ali ne i u obaveznu kalkulaciju svi troškovni inputi. Na svakoj banci pojedinačno je odluka da li će vršiti kalkulaciju ovog troška, u cjelosti ili djelimično, i time povećavajući aktivne kamatne stope oslabiti svoju tržišnu poziciju, ili će ostavljajući kamate na istom nivou, i čuvajući svoju konkurentnost tražiti uštede na nekoj drugoj strani. Vjerujem da na nivou sistema neće doći do značajnog povećanja cijena bankarskih proizvoda uzrokovanog ovim izdacima.

VAŽNA JE DOBRA SARADNJA SA CBCG I MINISTARSTVOM FINANSIJA

Novi ste predsjednik Upravnog odbora UBCG – šta je plan u radu i koje konkretne benefite će donijeti?

Prvo moram da istaknem izuzetno posvećen i profesionalan rad mog prethodnika Esada Zaimovića, glavnog izvršnog direktora Hipotekarne banke, jer je za vrijeme njegovog mandata UBCG bilo mjesto gdje su se na optimalan način artikulisali stavovi banaka, regulatora i ostalih institucija po svim pitanjima od značaja za branšu, a time i za ekonomski sistem u cjelini.

Plan je da nastavimo tim putem, slijedeći Statutom definisanu djelatnost našeg udruženja. Ove godine počinje već pomenuti složen i zahtjevan posao procjene kvaliteta aktive banaka, koji možemo uspješno obaviti samo uz koordinaciju i sinhronizovanu saradnju sa CBCG. Od oktobra počinje primjena nove legislative (Zakon o kreditnim institucijama), gdje je od suštinske važnosti naša participacija u izradi podzakonskih akata kojima će se bliže urediti poslovanje banaka.

Naravno, osim logične prevashodne saradnje sa CBCG nastavićemo već kvalitetno i efikasno uspostavljenu saradnju i sa Ministarstvom finansija.

Stalni zadatak je i saradnja sa inostranim udruženjima, prije svega Evropskom bankarskom federacijom, Međunarodnim bankarskim savjetom i Interbalkanskim forumom.

Kako je edukacija bankarskog kadra od nemjerljivog značaja, jedan od prioriteta je i kontinuitet saradnje sa ATTF-om iz Luksemburga, EFSE-om i Finance in Motion iz Njemačke, te sa uglednim revizorskim kućama i kompanijama iz oblasti kartičarstva.

(Vijesti online)

Check Also

Uvoz četiri puta veći od izvoza

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u januaru 2020. godine, prema preliminarnim podacima MONSTAST-a iznosila …

2 KOMENTARI

  1. Obavezno i ovdje da se postuje ovaj jalovi intervju u advokatisanju lošem guverneru. Jednom u sjenci, nikad iz sjenke a uvijek u skupoj naplati partijskog članstva. Baš razvojno bankarstvo.

    Najbolje “opravdanje” je ono da su subsidijarne banke već kroz matične kuće odradile AQR, pa je onda sve to samo jedna obična CG avanturica. Ups, izgovori i ostade da troši riječi, dokazujući da nije pročitao proceduru ECB-a koja precizno definiše limite i definicije provjere zavisno od zemlje, i zavisno od strukture rizika zemlje. Kad je već AQR avanturica, zašto su svi drhtali petak prije Nove kod guvernera, kao pruće u oluji.

    Nego, kad je već bankar iz sjenke pomenuo subsidijarne banke, i njegovu “činjenicu” da su već odradile AQR, zašto nije pokrio ostale, jer njegova banka nema matičnu kuću preko koje je već odradila AQR, ili pak banke koje revizorskim izvještajima 2018-e jasno pokazuju koliko će im para trebati. Ili je dobio zadatak od guvernera da uspava bankara- vlasnika od kojeg im se obojici tresu gaće? Kakav poraz crnogorskog bankarstva, kao da smo u pedesetim godinama prethodnog stoljeća, a ne na kraju druge decenije 21. vijeka. Long live komunisti, jer je njihova uravnilovka transparentno tražila knjižicu i slijepo poslušništvo i udaljenost od medija.

  2. Mladen Rabrenovic

    Poštovana Mila,
    Govoreći o procesu AQR jasno sam iskazao njegovu kompleksnost, složenost i značaj, te između ostalog pomenuo, ne samo kriterijume, već i metodologiju ECB-a iz juna 2018.godine, baziranu na ASSET QUALUTY REVIEW phase 2 manual“. Na osnovu čega ste zaključili da ovaj proces smatram, kako pežorativno navedoste, „avanturicom“, nije mi jasno.
    Odgovarajući na novinarsko pitanje o očekivanjima eventualnih dodatnih kapitalnih izdataka, u svojstvu Predsjednika Udruženja banaka, a ne Glavnog Izvršnog direktora Zapad banke, istakao sam nekoliko stvari koje u tom smislu mogu biti indikativne:
    – Dominantan kapital banaka koje su dio renomiranih regionalnih i globalnih grupacija, a koje su sistemske u Crnoj Gori, kod kojih se teško može očekivati iznenađujući rezultat AQR-a.
    Prvo, zbog visokoh standarda interne revizije i izvještavanja.
    Drugo, zbog već implementiranog procesa AQR-a najvećeg broja ovih banaka na konsolidovanom nivou, u okviru njihovih grupacija.
    Treće, zbog kontinuiranog provođenja procesa eksterne revizije kod ovih banaka od strane revizorskih kuća najvišeg rejtinga (big four).
    Koeficijent solventnosti (17,7%) i NPL-a (4%) na nivou sistema su upravo rezultante dominantnog upliva kapitala i kvaliteta aktive ovih banaka, te svojevrstan sistemski „buffer“ za eventualne dodatne kapitalne izdatke.
    Kod manjih, nesistemskih banaka, pojedinačno su mogući i veći kapitalni zahtjevi, mjereni nivoom njihovih sopstvenih sredstava, ali nije za očekivati da ostvare bitniji uticaj na sistemskom nivou.
    Nadam se da je sada jasno.
    Na ovu temu neću više polemisati sa Vama.
    Ostale tvrdnje iz Vašeg komentara nijesu vrijedne osvrta.
    Mladen Rabrenović

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *