Sekulić: Sa EPCG ne žurimo i ne prodajemo

Iako je interesovanje investitora za kupovinu akcija Elektroprivrede Crne Gore ogromno, ne žurimo i ne prodajemo- Vlada će uraditi analizu upravljačke i vlasničke strukture EPCG koja će nam odgovoriti šta je optimalno rješenje, istakla je u razgovoru za Portal Analitika ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Ona je ocijenila da crnogorska energetika danas već ima dovoljno iskustva sa strateškim partnerstvima- “od onih sjajnih, poput CGES-a i Terne, do onih koja smo raskinuli, ali na odgovoran i ozbiljan način, ne dovodeći u pitanje reputaciju Crne Gore kao ozbiljne investicione destinacije”.

Odgovarajući na pitanje zašto je Vlada odustala od valorizacije Rudnika uglja na Maoču, ministarka Sekulić je naglasila da zelena energija mora biti crnogorski brend zbog ustavnog određenja i enormnih neiskorišćenih potencijala.

Ona je potvrdila da Vlada ostaje pri stavu da neće biti gradnje novih malih hidroelektrana, što znači da neće biti ni novih tendera, niti novih procedura izdavanja energetskih dozvola.

ANALITIKA: Vlada planira da uradi analizu upravljačke i vlasničke strukture EPCG. Da li je privatizacija EPCG u opticaju? Kakvo je interesovanje investitora za kupovinu akcija EPCG? 

SEKULIĆ: Ako izuzmemo organizacione promjene u energetskom sektoru koje su posljedica zakonskih obaveza, odnosno obaveza iz procesa pristupanja EU, EPCG organizaciono danas nije bitno drugačija od one iz 1998. godine, kada je iz javnog preduzeća transformisana u akcionarsko drušvo. Sa druge strane i crnogorska i evropska energetika danas su bitno drugačije od one sa početka vijeka.

U tom smislu, naše opredjeljenje nije da skrštenih ruku posmatramo kako se drugi mijenjaju i prilagođavaju tržištu. Ako se restrukturiraju, razdvajaju i spajaju njemačke, italijanske ili španske energetske kompanije, očigledno je da ne postoji univerzalna formula, odnosno da dalji razvoj traži promjenu.

Ne žurimo. EPCG je danas zasigurno najzdravija državna elektroprivreda na Zapadnom Balkanu. Kompanija koja ima stabilne prihode, dobar bilans na regionalnom tržištu, sjajnu poziciju na raskršću energetskih puteva i ono što je državu posebno bitno– ambiciozan investicioni plan.

Jasno je da je interesovanje investitora za takvu kompaniju ogromno. I to mora da nam prija. No, mi ne prodajemo. Mi gradimo viziju razvoja po mjeri 21. vijeka i upravo zato što smo svjesni da taj razvoj može biti višestruko brži u partnerstvu sa nekim, odlučili smo se da uradimo analizu koju pominjete.

Ona će nam odgovoriti šta je optimalno rješenje. Crnogorska energetika danas već ima dovoljno iskustva sa strateškim partnerstvima. Od onih sjajnih, poput CGES-a i Terne, do onih koja smo raskinuli, ali na odgovoran i ozbiljan način, ne dovodeći u pitanje reputaciju Crne Gore kao ozbiljne investicione destinacije.

Više puta smo isticali naše opredjeljenje da EPCG treba da bude i veća i modernija i profitabilnija kompanija, a do tog cilja možemo doći razvojem vizije koju Vlada ima, bilo sa strateškim partnerom, bilo sami.

ANALITIKA: Termoelektrana Pljevlja naredne godine prebaciće radne sate koji su predviđeni po evropskim direktivama. Vlada je, kao što se zna, odustala od gradnje drugog bloka. Da li će se zatvoriti prvi blok TE Pljevlja?

SEKULIĆ: Rad TE Pljevlja pod tzv. integrisanom dozvolom počeo je od 01.01.2018. godine i predviđeno je da se njen rad ograniči na 20.000 sati do 2023. godine, u postojećem tehničko tehnološkom procesu koji podrazumijeva emisiju štetnih gasova iznad nivoa evropskih standarda. Upravo je to bilo jedno od najvažnijih motiva da se i krene u proces ekološke rekonstrukcije čime će se obezbijediti višedecenijski rad TE u skladu sa najvišim standradima kada je riječ o emisiji štetnih gasova koji važe u EU. Od politike upravljanja proizvodnjom koju reguliše menadžment EPCG, u skladu sa interesima kompanije, zavisiće i broj sati koji će TE odraditi tokom naredne godine.

Važno je pojasniti i pitanje 20.000 sati. Ono ne podrazumijeva trajno gašenje I blok TE, već dozvoljeni rad prije potpune, već ugovorene ekološke rekonstrukcije. Nakon završetka relevantnih djelova rekonstrukcije, prije svega denitrifikacije i desumporizacije, izvršiće se tehnički prijem potpuno novog-starog postrojenja, koje u tom pogledu neće imati nikakvo ograničenje.

U ovom trenutku EPCG ima na raspolaganju još samo 7.000 sati, što je praktično cijela naredna godina. Vjerujem da će odabrani izvođač realizovati ugovorne obaveze u ugovorenom roku. Ako EPCG bude potrebno neko kraće dodatno vrijeme, više je opcija na raspolaganju, a optimalna će biti pravovremeno aktivirana.

ANALITIKA: Zašto Vlada u svojim planovima više nema razvoj Rudnika uglja na Maoču?

SEKULIĆ: Nedavno predstavljanje novog evropskog dogovora od strane Predsjednice Evropske komisije, moralo bi biti dovoljan argument i najsnažnijim pobornicima uglja da evropski kontinent danas nije ni mjesto ni vrijeme u kojem se može razumno govoriti o širenju djelatnosti eksploatacije uglja. Ako želimo biti dio jedinstvenog evropskog tržišta energije i dijeliti sve benefite, moramo podijeliti i odgovornost.

Zelena energija mora biti crnogorski brend. I zbog ustavnog određenja i zbog enormnih neiskorišćenih potencijala. Onima koji ne dijele ovakav stav, dovoljna je i činjenica da izvodljivost i finansijska isplativost realizacije projekata koji podrazumijevaju otvaranje novih rudnika uglja ili izgradnje termoelektrana u današnjoj evropskoj energetici nije moguća.

ANALITIKA: Da li će Vlada ostati pri stavu da neće biti gradnje novih malih hidroelektrana? Da li će biti raskinuti ugovori sa koncesionarima koji nijesu obezbijedili novac za investicije bez prava odštete za njih, kao i u slučajevima u kojima ne postoje planski dokumenti koji omogućavaju gradnju mHE?

SEKULIĆ: Vlada ostaje pri stavu da neće biti novih mHE, odnosno ni novih tendera ni novih procedura izdavanja energetskih dozvola. Već su donijeti Zaključci koji definišu obavezu Ministarstvu ekonomije da pokrene razgovore sa investitorima u vezi sporazumnog raskida šest ugovora o koncesijama.
Imajući u vidu da su pregovori u toku, nije uputno govoriti o detaljima, ali će javnost svakako biti pravovremeno obaviještena o svim relevantnim pitanjima.
U narednom periodu će fokus biti na tom procesu, ali ćemo svkako nastaviti da pratimo realizaciju svih ostalih ugovora i u skladu sa ugovorenim obavezama preduzimati konkretne korake.

ANALITIKA: Koliko je projekat gradnje podmorskog kabla Crna Gora- Italija značajan sa aspekta buduće regionalne trgovine strujom?

SEKULIĆ: Puštanje u rad podmorskog kabla predstavlja ostvarenje vizije Crne Gore kao energetskog čvorišta ovog dijela Evrope. Infrastruktura koja u velikoj mjeri dopirnosi valorizaciji potencijala kojima, u prvom redu, mi raspolažemo.To je razlog više naše opredijeljenosti da krenemo u projekte izgradnje novih porizvodnih objekata koji koriste OIE. Isto tako, realizacija ovog projekta, doprinosi boljoj povezanosti i cijelog regiona sa tržištem EU. U tom smislu veliko interesovanje svih učesnika na tržištu je prisutno još od perioda dok je reliazacija projekta bila u toku, a posebno je izraženo sada. I ono što je sigurno– biće izuzetno atraktivno sa aspekta trgovine u narednom periodu, a veliko interesovanje investitora nam dokazuju već prve aukcije kapaciteta i 3 miliona eura prihoda CGES-a za 70 MW kabla.

ANALITIKA: Da li se, na osnovu stanja na berzi električne energije i stabilnosti elektroenergetskog sistema, očekuje da struja za domaćinstva i privredu poskupi naredne godine?

SEKULIĆ: Nedavno smo imali priliku da se upoznamo sa odlukom Regulatorne agencije za energetiku koja se ticala odobravanja regulatorno dozvoljenih prihoda kompanija. Tada smo imali prilike da vidimo da će npr. cijena za domaćinstva biti u padu za 2019. godinu za 1,32%.

Drugi važan element koji se tiče ukupne tarife je energija. Po tom osnovu, ne očekujem da bude povećanja cijena. Naravno odluku o tome donosi snabdjevač i uskoro ćemo znati odluku i po tom pitanju ali na osnovu svega ovoga očekujem da neće biti rasta cijena struje za narednu godinu.

ANALITIKA: Da li se poštuje odredba Zakona o unutrašnjoj trgovini o neradnoj nedjelji za trgovine na malo i veliko?

SEKULIĆ: Uvođenje neradne nedelje za trgovine na veliko i malo kroz Zakon o unutrašnjoj trgovini  prvobitno je imao za cilj unapređenje polozaja zaposlenih u sektoru koji zapošljava 37 000 radnika.

Smatram da njegova primjena u praksi nailazi na potpunu opravdanost. Nešto više od  dva mjeseca se Zakon primjenjuje i broj utvrđenih nepravilnosti je jako nizak. Za sve one koji su se oglušili o Zakon primijenjene su adekvatne mjere.

Vrijeme je definitivno najbolji pokazatelj i čini mi se da se polako svi prilagođavamo i shvatamo značaj ovakvog rješenja.

ANALITIKA: Da li se druga faza projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori sprovodi u skladu sa planom? Pošto se ovaj projekat realizuje od 2009., da li biste mogli sumirati šta je do sada urađeno u oblasti energetske efikasnosti?

SEKULIĆ: Projekat „Energetska efikasnost u Crnoj Gori“ (MEEP) ima za cilj unaprjeđenje energetskih karakteristika javnih institucija a za čiju su realizaciju sredstva obezbijeđena kreditom od strane Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).

Ovim projektom se finansira implementacija mjera energetske efikasnosti, a koje se prevashodno odnose na: zamjenu fasadne stolarije, postavljanje toplotne izolacije na omotaču zgrade, poboljšanje unutrašnjeg osvjetljenja,  modernizaciju ili potpunu zamjenu kotlarnica uz modernizaciju cjelokupnog sistema grijanja i modernizaciju sistema za pripremu sanitarne tople vode. Do 10% ukupne investicije investira se u radove koji nisu mjera energetske efikasnosti.U okviru prve faze MEEP-a, a koja je trajala od 2009. godine do 30. marta 2018. godine, energetski je adaptirano 25 javnih institucija, tj. izvršena je adaptacija na objektima koje koristi oko 100.000 korisnika. Rezultat ovih aktivnosti doveo je do smanjenja potrošnje energije u prosjeku za 42,5%, smanjenja rashoda za oko 600.000 € godišnje.

Kako bi se nastavile aktivnosti na primjeni mjera energetske efikasnosti u ostalim zdravstvenim objektima u Crnoj Gori, a polazeći od višestrukih pozitivnih rezultata implementacije projekta, u julu mjesecu 2018. godine, potpisan je novi Ugovor o kreditu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, u iznosu od 6 miliona eura i realizacija projekta će trajati do 31.12.2023. godine.

Realizacije druge faze projekta „Energetska efikasnost u Crnoj Gori“ teče u potpunosti u skladu sa planiranom dinamikom. Do danas, završeni su ili su u toku radovi na 5 objekata, vrijednosti većoj od 2 miliona eura.

Kada pravimo osvrt na aktivnosti koje su sprovedene u energetskoj efikanosti u predhodnom periodu moramo pomenuti i najveći projekat koji realizujemo a to je „Program energetske efikasnosti u javnim zgradama (EEPPB)”, kojim implementiramo mjere energetske efikasnosti na javnim objektima u saradnji sa  Ministarstvom prosvjete. Program realizujemo u dvije faze po osnovu ugovora o kreditu i finansijskom doprinosu, potpisanih sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW), u ukupnom iznosu od 36,183 miliona eura.

Prva faza je realizovana u periodu od januara 2012. godine do kraja 2015. godine, u okviru koje je izvršena rekonstrukcija i adaptacija 20 osnovnih i srednjih škola i jednog studentskog doma, i tom prilikom vrijednost uloženih sredstava je iznosila 15,2 miliona eura. Druga fazom “Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama“ je počela u januaru 2015. godine, dok je završetak planiran za kraj 2020.godine.

Primarni cilj programa je poboljšanje uslova za boravak i rad korisnika objekata kroz unaprijeđenje energetske efikasnosti i obezbjeđenje održivosti odabranih objekata. Pored zadovoljenja ovog cilja moramo istaći i rezultate koje smo postigli u smanjenju energetskih potreba objekata tokom realizacije ovog projekta. Za sve objekte, u kojima su izvedeni radovi u cilju primjene mjera eneregtske efikasnosti, izvršeno je analiza rezultata nakon sprovedenih mjera. Prema navedenoj analizi, ukupne ostvarene uštede u energiji iznose 13 GWh, što predstavlja u prosjeku 60,74 % smanjenja potrebe objekata za energijom u odnosu na period prije rekonstrukcije.

Do sada je u okviru druge faze programa izvršena rekonstrukcija i adaptacija 12 obrazovnih i jedne socijalne ustanove, pri čemu ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 12,056 miliona eura.

U završnoj fazi je izrada softvera za proračun energetskih karakteristika zgrada, nakon čega će biti omogućeno izdavanje energetskih sertifikatatkz energetskih pasoša za zgrade Takođe u završnoj fazi je i izrada nacionalnog inventara zgrada, koji će služiti kao osnova za određivanje nekih parametara potrebnih za razvoj pomenutog softvera.

Potpisan je i ugovor i grant u ukupnoj vrijednosti od oko 50 miliona eura uz kamatnu stopu 1,06% za treću fazu „Programa energetske  efikasnosti u javnim zgradama“ koji su potpisali Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo finansija  sa KFW bankom i Evropskom komisijom (preko  Regionalnog fonda za energetsku efikasnost). Implemenatacija programa  će početi naredne godine a rok za završetak je kraj 2027.godine.

Check Also

Samsung Galaxy S20 serija zvanično predstavljena u Podgorici

Kompanija Samsung je domaćoj javnosti u Podgorici predstavila tri nova flegšip telefona iz Galaxy S20 …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *