Mogu li države da imaju velike dugove?

“Ako Tramp opet pobijedi postoji mogućnost da to budu posljednji pravi izbori u Americi”, kaže američki ekonomista Pol Krugman.

On smatra da bogate treba više oporezovati, a da država mora da prestane sa štednjom.

Njemačka je opsjednuta takozvanom “crnom nulom”, prema kojoj državni izdaci i prihodi smiju u zbiru dati jedino nulu ili višak. Da li je to pravi put u budućnost?

“Ekonomija u Njemačkoj biva održavana u životu samo na osnovu enormnih spoljnotrgovinskih suficita. Kada to ne bi uspijevalo njemačka privreda bi bila na niskim granama. Možda to funkcioniše u Njemačkoj, ali ne mogu sve zemlje da ostvare tako gigantski suficit”, kaže Krugman u intervjuu za DW.

Prema njegovim riječima, uspjeh Njemačke na izvjestan način oduzima potražnju u ostatku svijeta. On ističe da “crna nula” nije čak ni za Njemačku dobra. Ona doduše ne proizvodi nezaposlenost, ali spriječava investicije u budućnost, kaže Krugman.

Američki deficit iz pogrešnih razloga

“Naš deficit je naglo porastao, ali nema indicija da to proizvodi probleme na tržištu akcija. Aritmetika dugova nije loša, oni se na neki način isplate. Meni smeta što mi taj deficit imamo iz pogrešnih razloga. Dali smo velikim koncernima poreske olakšice, a oni su taj novac uzeli i nisu investirali”, tvrdi američki ekonomista.

Kako kaže, ako se zemlje zadužuju u sopstvenoj valuti, kao SAD i Njemačka, onda mogu da imaju velike dugove bez finansijskih problema. Japan ima deficit od 200 procenata svog bruto nacionalnog proizvoda. I negativne kamate.

Povećati porez bogatima

Krugman ističe da bi povećao taj porez za bogate, svuda. Ne zbog deficita, već zbog stvari koje moraju da se plate.

“To je važan izvor prihoda. Ali i zato jer se naše društvo cijepa zbog sve veće nejednakosti prihoda – to je daleko više od ekonomije. Ne radi se samo o tome da bi nam novac bogatih baš dobro došao. Postajemo društvo u kojem mala grupa bogatih ljudi više ne živi u istom materijalnom i finansijskom univerzumu kao svi mi ostali. To je zaista loše za društvenu koheziju”, kaže Krugman.

Ekonomija i izbori u SAD

Iako je ekonomija u prošlosti igrala veliku ulogu, ta uloga se smanjuje, kaže sagovornik DW-a. Prema njegovim riječima, vjerovatno su razlozi različiti: društvena polarizacija, naglašavanje migrantske teme, povećanje nejednakosti primanja.

Mada su ekonomski pokazatelji dobri, većina Amerikanaca ne vidi poboljšanje svojih životnih okolnosti. Izgleda da će privreda biti neutralan faktor. Teme će biti zdravstvena zaštita, migracije, možda i zloupotreba vlasti, predviđa Krugman.

“Pratio sam propadanje demokratije u Istočnoj Evropi još prije nego što je to postala tema na sve strane. Pratio sam mađarsku priču. Da je Tramp tako vješt kao Viktor Orban, američka demokratija bi bila već pokojna. Ako Tramp opet pobijedi uprkos njegovom haosu, postoji mogućnost da to budu posljednji pravi izbori u Americi”, kaže Krugman koji je 2008. nagrađen Nobelovom nagradom za ekonomiju za doprinose novoj trgovinskoj teoriji i novoj ekonomskog geografiji.

Prema njegovim riječima, apsolutno je moguće da će 2024. oduzimanje prava manjinskim glasačima, manipulisanje izbornim zakonima i represija prema nesklonim medijima toliko da uznapreduju, da više neće biti moguće održavanje normalnih izbora.

(Deutsche welle/B92)

Check Also

Švajcarski planinski trezor za čuvanje bogatstva

Švajcarska, nadaleko poznata kao bastion diskretnog, sigurnog bankarstva, uskoro će svjetskim bogatašima ponuditi još jedan …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *