Godišnje fali 32 miliona za otplatu auto-puta

Vlada predviđa da će iz državne kase godišnje subvencionisati 32 miliona eura za otplatu duga za gradnju prve dionice autoputa Podgorica-Meteševo, odnosno tolika će biti razlika između onoga što će Monteput prihodovati od naplate putarine do iznosa godišnje rate kredita.

To pokazuju podaci Ministarstva finansija, koji su u posjedu nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu (ASP).

Za izgradnju 41 kilometra prioritetne dionice Smokovac-Mateševo u 2014. godini je sa kineskom EXIM bankom zaključen kredit na 944 miliona dolara. Grejs period je šest godina, period otplate glavnice 14 godina, kamatna stopa je 2 odsto godišnje.

Iznos rate za glavnice koju godišnje od 2021. treba vraćati je 67 miliona dolara, a iznos u eurima će zavisiti od kursnih razlika i od toga da li će Vlada uzeti osiguranje od valutnog rizika.

Nedavno je ministar finansija Darko Radunović saopštio da će godišnja rata za otplatu kredita iznositi oko 60 miliona eura.

Ministarstvo finansija navodi da su ukupna putarina i drugi komercijalni prihodi od projekta auto-puta projektovani na 31,3 miliona eura godišnje a da će do 2030. dostići iznos od 44 miliona eura.

„Jasno se kaže da je sav prihod od putarine namijenjen za otplatu kredita, ali ne i koji su to drugi komercijalni prihodi ovog projekta na koje Vlada računa, a koji će poslužiti za vraćanje dugova”, rekla je za „Vijesti” pravni savjetnik ASP Ines Mrdović.

Radi se o preliminarnim prognozama saobraćaja koje je uradilo Ministarstvo saobraćaja i makro projekcijama Ministarstva finansija, prema kojima se očekuje da na duži rok otprilike polovinu troška pokrije prihod od putarine.
Iako se u dokumentima navodi da se očekuje negativna neto sadašnja vrijednost projekta, Ministarstvo finansija procjenjuje da će njegova vrijednost ipak biti pozitivna, imajući u vidu poboljšanu bezbjednost puteva i druge benefite.

Kao benefite navodi skraćivanje ukupnog vremena putovanja kroz zemlju i bolju ekonomsku povezanost južnog sa sjevernim dijelom zemlje, koja će omogućiti lakše kretanje radne snage i razvoj zimskih turističkih rizorta na sjeveru, pozicionirajući tako Crnu Goru kao turističku destinaciju tokom cijele godine.

Takođe, jedna od prednosti je što će izgradnjom auto-puta biti ponuđena alternativa putovanju avionom, pošto otprilike 30 odsto turista dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije. Projektuje se i povećan promet Luke Bar, koja trenutno prevozi samo dva miliona tona tereta godišnje, iako ima kapacitete od 4,5 miliona tona.

Kao benefiti se navode i olakšan pristup regionalnom tržištu i smanjenje direktnih troškova kupovine, što će unaprijediti razvoj biznisa u zemlji, ali i angažovanje lokalnih građevinskih kompanija, dobavljača opreme i materijala, i radne snage u procesu izgradnje, što će pozitivno uticati na ekonomiju.
Prema riječima Mrdovićeve, osim opšteg navođenja benefita, Ministarstvo ne nudi konkretne projekcije koliko bi to tačno donijelo državi novca. Naglašava se, kako dodaje, da će preciznija prognoza podataka biti moguća po završetku cijelog autoputa Bar-Boljare.

Treba da prođe 18 miliona vozila godišnje samo za glavnicu

Mrdovićeva smatra da su preliminarne prognoze Ministarstva o godišnjoj subvenciji od 32 miliona eura za vraćanje duga potcijenjene.

“Taj iznos bi mogao biti znatno veći, posebno imajući u vidu nedovoljan broj vozila koji prelaze granicu sa Srbijom, a koji je potreban za servisiranje duga”, navodi Mrdovićeva.

Naime, iz Monteputa, državne kompanije zadužene za izgradnju prioritetne dionice, najavljeno je da bi cijena putarine mogla iznositi 3,3 eura, (četiri eura sa PDV-om) pa je potrebno preko 18 miliona prolazaka vozila da bi se pokrila godišnja rata samo glavnice od 60 miliona, ne računajući kamate i same troškove Monteputa za upravljanje ovom dionicom.

Prema odvojenim podacima ASP-a, dobijenim od Uprave policije, do kraja prošle godine broj ukupnih prelazaka vozila na granici sa Srbijom još nije dostigao ni cifru od dva miliona vozila na godišnjem nivou.

Tako je u 2015. godini broj prelazaka iznosio 1.444.447 vozila, godinu kasnije 1.569.305 vozila, u 2017. je bio 1.700.834 vozila, a u prošloj godini 1.781.664 vozila. Za prvih devet mjeseci ove godine zabilježen je prelazak 1.423.355 vozila.

Mrdović navodi da ovi podaci ukazuju da se bilježi rast prelazaka vozila na godišnjem nivou, ali čak i kada bi se računao i unutrašnji prolazak vozila, to je nedovoljno za iole značajnije servisiranje kreditnog duga.

„Primjera radi, ako pretpostavimo da se u narednih par godina broj prelazaka duplira i dostigne cifru od oko 3,6 miliona vozila godišnje, a cijena putarine bude najavljenih 3,3 eura, onda bi od putarine moglo da se naplati samo oko 11 miliona eura na godišnjem nivou“, kazala je Mrdovićeva.

Izvor: Vijesti

Check Also

Osiguravajuća društva fakturisala bruto premiju u iznosu od 9,2 miliona eura

Na osnovu preliminarnih podataka dostavljenih Agenciji za nadzor osiguranja od strane društava za osiguranje, društva …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *