Jednostavna matematička računica, bez brojnih korektivnih faktora, kaže da će vlasnik novog stana u kome stanuje, tržišne vrijednosti 50.000 eura, morati da plati godišnji porez u iznosu od 145 eura (50.000 x 0,29).
Glavni grad odredio je da 0,29 odsto bude osnovna stopa poreza za stan u kome se stanuje, dok će za nepokretnost u kome se ne stanuje, porez biti duplo veći. Što se ostalih stopa tiče, Glavni grad je odredio niže stope poreza na nepokretnosti kako bi stimulisao preduzetništvo, preradu i proizvodnju. O predlogu odluke, gdje su definisane nove stope poreza na nepokretnosti, odbornici će se izjasniti na sjednici koja je zakazana za ponedjeljak.
U predlogu se određuju i komplikovani korektivni koeficijenti za utvrđivanje tržišne vrijednosti nepokretnosti i predstavlja široka lepeza stope poreza na nepokretnosti u zavisnosti od vrste.
TRŽIŠNA VRIJEDNOST
Osnovica za utvrđivanje poreza na nepokretnosti je tržišna vrijednost nekretnine na dan 1. januara godine za koju se porez utvrđuje.
Ona se utvrđuje množenjem veličine nepokretnosti sa prosječnom tržišnom cijenom metra kvadratnog (m2) nepokretnosti i koriguje koeficijentima lokacije, kvaliteta i starosti u skladu s propisom kojim se bliže uređuju kriterijumi i metodologija za određivanje tržišne vrijednosti nepokretnosti.
Prema predlogu odluke, koji predstavlja Portal Analitika, stopa poreza na stan ili kuću u kojoj se stanuje je 0,29, sekundarni stan ili kuća 0,58, dok se poslovni objekat, odnosno poslovne prostorije, oporezuju sa stopom 0,42 odsto.
Stovarišta se oporezuju po stopi 0,34 odsto, skladišta i magacini po 0,32, proizvodni objekti i hale po 0,28, a privremeni objekti po stopi od 0,3 odsto.
Zakonskim minumumom od 0,25 odsto se oporezuju garaže, pomoćni objekti i garažna mjesta.
Jednostavna matematička računica, bez brojnih korektivnih faktora, kaže da će vlasnik novog stana u kome stanuje, tržišne vrijednosti 50.000 eura, morati da plati godišnji porez u iznosu 145 eura (50.000 x 0,29).
Najbolje su prošli vlasnici više od jednog stana, koji se oporezuju po najvećoj stopi od 0,58 odsto, budući da im je Glavni grad mogao odrediti i porez od 1,0 odsto, koliko iznosi zakonski maksimum prema aktuelnom Zakonu o porezu na nepokretnosti.
BROJNI KOREKTIVNI FAKTORI
U dokumentu su definisani brojni korektivni faktori, od kojih je bitan koeficijent starosti, po kome se vrijednost građevinskog objekta umanjuje po osnovu starosti objekta jedan odsto za svaku godinu starosti ili godinu od posljednje rekonstrukcije.
Umanjenje, po tom osnovu, može iznositi najviše 60 odsto vrijednosti objekta.
Korektivni koeficijenti za određivanje tržišne cijene nepokretnosti kreće se od 0,3, koliko iznosi za garaže i nestambeni prostor, do 1,2 koliko se obračunava za poslovne objekte i prostore.
Korektivni koeficijent za određivanje prosječne tržišne cijene m2 objekta u izgradnji iznosi 0,35, a za privremene objekte 0,4.
TRŽIŠNA CIJENA ZAVISI OD ZONE
Tržišna vrijednost nepokretnosti koriguje se i koeficijentom lokacije prema zonama utvrđenim odlukom kojom se uređuje naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
Prema toj odluci, koeficijent se kreće od 0,5 u VI zoni Podgorice (seoska naselja) do paprenih 1,3 koliko iznosi u elitnim djelovima grada.
Koeficijent kvaliteta se kreće od 0,25 za barake i kuće od nepečene cigle, do 1,0 za vile. Klasični objekat je dobio koeficijent 0,85, a montažni objekat 0,5.
Prema kriterijumu kvaliteta zemljišta, tržišna vrijednost zemljišta koriguje se koeficijentom kvaliteta. I to za građevinsko zemljište koje je potpuno komunalno 1,10, građevinsko zemljište koje je djelimično komunalno opremljeno, 0,80 i ostalo građevinsko zemljište 0,60.
POREZ NA ZEMLJIŠTE
U predlogu odluke definisana je i stopa poreza na zemljište. Kao što se i očekivalo, najmanja je na neplodno zemljište 0,25 odsto, dok je najveća stopa na građevinsko zemljište 0,5 odsto.
Za njivu, vrt, voćnjak i vinograd stopa je 0,29 odsto, dok je za livadu i pašnjak 0,27 odsto od tržišne vrijednosti.
PORESKE OLAKŠICE
Glavni grad predvidio je i poreske olakšice za preduzetničke aktivnosti.
Tako se stopa poreza na nepokretnosti umanjuje 20 odsto za ugostiteljske objekte kategorije preko četiri zvjezdice.
– Stopa poreza na nepokretnosti za nepokretnosti čiji je vlasnik ili korisnik lice upisano u registar poljoprivrednih proizvođača, pravno lice ili preduzetnik koji se bavi proizvodnjom, doradom, pakovanjem ili preradom poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u Crnoj Gori, a koje se koriste za obavljanje ove djelatnosti, poreska stopa se umanjuje za 20 odsto – zaključuje se u predlogu odluke.
U posljednje vrijeme Glavni grad primjenjuje prinudnu naplatu za naplatu ovog poreza.
Izvor: Portal Analitika
A da li će junoša gradonačelnik, u svojem nasilništvu prema poreskim obveznicima, garantovati bolju i kvalitetniju javnu uslugu? Ili će nastaviti sa svojim tugaljivim žalopojkanjima u mrtvim istinama.
Može li se porez plaćati elektronski iz Srbije?