Prema nezvaničnim informacijama, najvišu obavezujuću ponudu za Komercijalnu banku dala je AIK banka, u vlasništvu Miodraga Kostića i to u visini od oko 395 miliona eura, piše Danas.
U ovu sumu bi navodno trebalo uračunati i dividendu za ovu godinu (dobit banke u prva tri tromjesečja je oko 60 miliona eura), kao i dio dobiti iz ranijih godina od oko 30 miliona eura koji je odlukama skupštine akcionara raspodijeljen vlasnicima akcija i zaposlenima, a koji još nije isplaćen.
Ova cijena za državnih 83,23 odsto akcija vrednuje celu banku na 471 miliona eura – jedva nešto više nego što je trenutna cijena na berzi.
Naime, po ovoj cijeni od 28 eura po akciji, koja je tek malo preko jučerašnje berzanske cijene od 26,3 eura, vrijednost banke je na nivou od 80 odsto knjigovodstvene cijene.
Zanimljivo je i da je to znatno niže od neobavezujućih ponuda koje su kandidati podnijeli u septembru, primjećuje Danas.
Tada je, prema informacijama Danasa, najvišu ponudu podnela NLB banka od 450 miliona, AIK je ponudila 430 miliona evra, a Raifaissen banka 390 miliona.
Međutim, nakon toga banke su ušle u tzv. data room, odnosno dobile su pristup knjigama Komercijalne banke i uradile procjenu vrijednosti, da bi rezultat bile manje obavezujuće ponude. Šta su potencijalni kupci našli tamo i zbog čega su spustili ponude ostaje da se vidi.
Tokom ove godine država je otkupila jedan veliki dio akcija Komercijalne banke od institucionalnih fondova koji su ušli u vlasništvo od 2006. do 2009. godine kroz dokapitalizaciju. Tada je država fondovima EBRD-a, IFC-a (dio grupe Svjetske banke), njemačkom DEG-u i švedskom Svedfundu dala tzv. put opciju, odnosno obavezala se da će otkupiti njihove akcije ako do određenog roka ne privatizuje Komercijalnu banku.
Ovako niska cijena mogla bi da znači da će se ponoviti scenario sa privatizacijom Telekoma, kada je država odustala od prodaje zato što ponuda nije bila dovoljno velika.
Ministarstvo finansija Republike Srbije će ocjenjivati ponude pa ostaje da se vidi da li će Komercijalna sa preko 10 odsto tržišta, aktivom od 3,6 milijardi eura i štednjom građana od skoro 1,8 milijardi eura naći novog vlasnika ili će ostati najveća državna banka.
