Iz vlastitih izvora imaćemo 58 odsto energenata u 2020. godini

Od ukupnih potreba za energijom, Crnoj Gori će u narednoj godini nedostajati 41,87 odsto, a glavni razlog je nedovoljna količina naftnih derivata i gasa.

To se navodi u Energetskom bilansu naše zemlje za 2020. godinu, usvojenom na jučerašnjoj 148. sjednici Vlade, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković. U dokumentu se podsjeća da je u prošloj godini nedostatak iznosio 36 odsto, a u ovoj 37,4 odsto u odnosu na ukupnu količinu proizvedenih i potrošenih energenata. Kada su u pitanju biomasa i ugalj, sve potrebno dobijamo iz vlastitih izvora.

“Najveći uticaj na ukupni deficit energije imaju naftni derivati i prirodni gas, koji u 2020. godini čine 40,35 odsto ukupnih potreba za energijom i koji se za potrebe domaćeg tržišta uvoze u potpunosti”, precizira se u analizi planiranog bilansa.

Planirana bruto potrošnja električne energije je 3.615,3 gigavat časova (GWh), od čega ćemo proizvesti 3.454 GWh. Iz hidroelektrana će stići 52,78 odsto struje, termoelektrane 38,13, vjetroelektrana 9,03, a solarnih elektrana 0,06 odsto. Ujedno se konstatuje da se količina električne energije iz malih hidroelektrana i vjetroelektrana uvećava, što utiče i na smanjenje enegetskog deficita.

Usvojena je informacija o intenzivnoj revitalizaciji elektrodistributivne mreže, u kojoj stoji da je ove godine Crnogorski elektrodistributivni sistem sproveo radove na sedam dalekovoda. U pitanju je dio realizacije ugovora koji je krajem decembra 2018. potpisan sa konzorcijumom koji čine tri crnogorske firme. Vrijednost predviđenih radova je 22,4 miliona eura, a rok završetka je dvije godine. Prema usvojenom dokumentu, za godinu je završeno 49,14 odsto ugovorenih radova. Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomije da intenzivira saradnju sa CEDIS-om kako bi se unaprijedila revitalizacija cijele distributivne mreže.

U naredne tri godine Vlada planira rekonstrukciju dvije zgrade državne administracije. Korisna površina tih objekata je 13.365 kvadratnih metara ili 18,5 odsto ukupne površine svih službenih zgrada u nadležnosti Uprave za imovinu. Za rekonstrukciju su obezbijeđena 11,3 miliona eura, od čega su 10,3 miliona eura namijenjena radovima obezbij eđena kreditom od nj emačke KfW banke, a preostali novac je donacija za konsultantske usluge. Naredne godine biće rekonstruisana zgrada ministarstava na Rimskom trgu, dok će se tokom 2021. i 2022. godine raditi objekti u kojima su sjedišta Predsjednika, te ministarstava finansija i vanjskih poslova.

U usvojenom izvještaju o realizaciji programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca navodi se da je broj prijav-
ljenih mjesta u osmom ciklusu predstavlja rekordnu potražnju poslodavaca, sa 11.613 ponuđenih radnih mjesta. U raspravi je ocijenjeno da program daje povoljne mogućnosti mladima sa dovoljno potencijala, te da je dobar rezultat povezan sa dešavanjima na tržištu rada, odnosno i činjenicom da je u mandatu ove Vlade otvoreno oko 30.000 novih radnih mjesta. Prema riječima Markovića, novac uložen u ovaj program daje efekte.

Predlogom plana zvanične statistike za 2020. godinu, koji sprovodi Uprava za statistiku – Monstat, najavljuje se naredni najveći decenijski projekat. U susret popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2021, tokom naredne godine biće vršene pripreme za prikupljanje i obradu podataka prema međunarodnim normama. Izvor podataka, rokovi za prikupljanje i objavu podataka, kao i metod istraživanja biće definisani nakon što bude utvrđena metodologija. U 2020. godini biće sprovedeno 211 aktivnosti, a za njihovu realizaciju opredijeljeno je 2,95 miliona eura.

Vlada je usvojila informaciju o realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti poljoprivrede od jula do kraja godine, kao i o koncesijama za korišćenje voda i šuma. Među usvojenim dokumentima su predlozi zakona o uređenju tržišta i o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi. Njima treba da se obezbijedi efikasno funkcionisanje tržišta, urede uslovi za označavanje proizvoda i ojača konkurentnost formiranjem udruženja proizvođača, te da se definišu način i uslovi dodjele državne pomoći.

Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da isplati Upravi za imovinu 3,37 miliona eura. Tim novcem će Opštini Ulcinj biti plaćena nepokretnost koja je u vlasništvu tog najjužnijeg grada na našoj obali, a koju Vlada kupuje kao najpovoljniji ponuđač na javnom konkursu.

Usvojena je i Informacija o obezbjeđenju uslova za nastavak radova na desnom rukavcu rijeke Bojane, u kome se navodi da je potrebno još 300.000 eura za nastavak radova na preostalom kilometru korita.

Za direktora Uprave za saobraćaj imenovan je Savo Parača, koji je bio dosadašnji vršilac te dužnosti.

Check Also

Koliko su stare najstarije kompanije na svijetu: U Crnoj Gori najstarija Pošta (infografika)

Prosječan životni vijek kompanija u prethodnih 100 godina, bio je oko 60. Danas, rijetko koja …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *